Vijesti - Održan prvi znanstveni skup “Franjevački velikani” o Rogeru Baconu

 

Održan prvi znanstveni skup “Franjevački velikani” o Rogeru Baconu

Održan prvi znanstveni skup “Franjevački velikani” o Rogeru Baconu Objavljeno: 05. 04. 2014 - 00:09

U organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vijeća franjevačkih zajednica, Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda i Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, u subotu, 5. travnja, održan je u Dvorani Sv. Franje na Svetom Duhu u Zagrebu, prvi znanstveni skup "Franjevački velikani" u povodu 800. obljetnice rođenja Rogera Bacona, engleskoga franjevca, teologa, filozofa i učenjaka.

Skup je, u ime organizacijskoga odbora najprije pozdravio fra Ivan Karlić, a potom su se nazočnima obratili predstavnici organizatora i gosti, prof. dr. sc. Tonči Matulić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki, fra Željko Železnjak, provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

Prvo izlaganje pod naslovom "Sveti Franjo i studij" održao je mr. sc. fra Rozo Brkić. U njemu je prikazao problem znanosti u počecima franjevačkog reda. Problem studija javlja se 1219. ili 1220. godine. U Red su do tada ušli već brojni učeni ljudi, te su htjeli da braća svojim propovijedanjem navješćuju evanđelje. Od tada se mijenja i način franjevačkog propovijedanja za koje je potreban i teološki studij, koji je opet zahtijevao i određena sredstva. Franjo tada nije bio protiv studija, ali je vidio njegove izazove.

Drugo izlaganje održao je mr. sc. fra Daniel Patafta, a u njemu je prikazao vrijeme i život Rogera Bacona. Živio je u 13. stoljeću koje je bilo stoljeće vrhunca klasične srednjovjekovne kulture. Usto, to je i vrijeme novoga poretka u Europi, kad prodire i grčka, arapska i židovska literatura. U takvim okolnostima nastaju sveučilišta koja postaju povlašteno mjesto znanstvenog rada i školovanja. Bacon je studirao u Oxfordu, kad je vjerojatno stupio u Franjevački red. Nakon toga predaje u Parizu. U to vrijeme bavio se najrazličitijim granama znanosti, te napisao brojna djela u kojima je zastupao eksperimentalnu metodu. Franjavački red Bacona je zbog njegova naučavanja i britkih kritika 1277. osudio i zatvorio u samostansku tamnicu. Umro je 1292. u Oxfordu.

Prof. dr. sc. fra Mile Babić održao je predavanje na temu "Praktični intelekt uzvišeniji od spekulativnog kod Rogera Bacona". Bacon je htio reformirati ne samo sveučilište, nego sveukupno znanje svoga vremena, što je trebalo dovesti do reforme Crkve i društva. To je htio postići na nenasilan način, snagom argumenata. U znanosti daje prednost praktičnome nad spekulativnim čime se odvaja od dotadašnjeg pogleda.

U izlaganju "Roger Bacon i počeci eksperimentalne znanosti" prof. dr. sc. Stipe Kutleša govorio je o shvaćanju znanosti kako se razvijala od 16. st., a zasniva se na matematici i iskustvu. Francis Bacon i Galileo Galilei u tom bi smislu bili začetnici eksperimentalne znanosti. Roger Bacon već u 13. st. nedvosmisleno govori o eksperimentalnoj znanosti, prihvaćajući time i razrađujući Aristotelovu induktivnu i deduktivnu metodu. Baconova je novost u zaključku da svaku spoznaju valja potvrditi iskustvom, pri čemu on govori o sedam stupnjeva nutarnjega iskustva.

Prof. dr. sc. Stanko Uršić govorio je na temu "Tvari i mijene tvari: U obzoru Rogera Bacona i danas", pri čemu je prikazao Baconov pristup alkemiji koju je on nazivao znanošću koja uči kako sastaviti eliksir koji, bačen na kovine ili nesavršena tijela, ta tijela čini savršenim. Za Bacona su prirodna počela živa i sumpor, a priroda uvijek teži prema savršenstvu, to jest zlatu. Predavač je nastojao pokazati da iza Baconovih zaključaka stoji iskustvo rudnika kakvo je postojalo u to doba. Fra Tomislav Smiljanić, doktorand na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predstavio je temu "Znanstveni redovnik Roger Bacon i znanstveni barun Francis Bacon", pri čemu je govorio o znanstvenim okolnostima vremena Rogera Bacona i njihovu utjecaju na Baconovu misao. Premda je ovaj franjevački učenjak govorio o eksperimentalnoj znanosti, ona će se afirmirati tek u 17. st. počevši s Francisom Baconom, kad započinje procvat znanosti i tehnološkoga napretka.

Posljednje predavanje održao je prof. dr. sc. Davor Pavuna na temu "Roger Bacon u svjetlu uvida suvremene znanosti", a govorio je o dostignućima postkvantne fizike i okolnostima suvremenog svijeta, te o osobnim duhovnim iskustvima.

Skup su pjesmom animirali bogoslovi Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije, Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, te Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca. Na kraju znanstvenoga skupa provedena je zanimljiva rasprava. Na kraju je u ime provincijala Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca nazočne pozdravio i zaključio rad skupa fra Ljudevit Maračić. (ika)

 
 
Poveznice:
Prethodni članak:
Korizmeni susret kardinala...
Slijedeći članak:
Održan Stručni skupa za...
Povratak na sve vijesti
 

"Pozvani i poslani"
emisija o redovništvu

 
Škola za novakinje (zimski semestar 2019./20.)

Semestar započinje 9. listopada, a završava 19. prosinca 2019.

Izdavaštvo

Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Cor orans
Cor orans
Vijesti
Vijesti

Linkovi