U organizaciji Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić” u petak 15. svibnja 2026. raspisuje se natječaj za 18. Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić” („Književni Kranjčić”). Riječ je o jedinom natječaju za suvremenu duhovnu književnost protkanu kršćanskim vrednotama u kratkim književnim žanrovima (poezija, kratka priča, putopis, esej, monodrama) u Republici Hrvatskoj.

Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić”, nazvan prema župniku koji je i sâm pisao i objavljivao književna ostvarenja protkana katoličkom duhovnošću, ima nakanu potaknuti stvaranje suvremene hrvatske duhovne književnosti protkane kršćanskim vrednotama.

Ove godine organizatori predlažu da tema radova bude sv. Josip – zaštitnik Hrvatske i hrvatskoga naroda.

Najuspjeliji radovi bit će nagrađeni i javno izvedeni u Križevcima na dan 108. obljetnice rođenja Stjepana Kranjčića, u subotu 5. prosinca 2026., a širi izbor odabranih radova bit će tiskan u prigodnome zborniku.

Natječaj je otvoren od 15. svibnja do 15. kolovoza 2026. godine.

Radovi koji se šalju na natječaj do sada trebaju biti neobjavljeni (u knjigama, književnim časopisima i novinama). Autori ne smiju poslati radove s kojima su se već natjecali prošlih godina na istome natječaju.

Radovi tematski trebaju odgovarati natječaju (u užem smislu: sv. Josip – zaštitnik Hrvatske i hrvatskoga naroda; u širem smislu: Bog, Crkva, vjera, sveci, svećenici, redovnici, vjernici laici, hodočašća...).

Autor se u svakom žanru smije natjecati s jednim radom (ukupno smije poslati pet radova: po jedan rad u svakom od pet žanrova). Radovi smiju biti napisani na hrvatskom standardnom jeziku ili na bilo kojem hrvatskom narječju. Stručni ocjenjivački sud radove će ocijeniti isključivo prema književno-estetskom kriteriju, unutar svakoga žanra posebno.

Radovi trebaju biti napisani oblikom slova Times New Roman, veličinom slova 12, s dvostrukim proredom. Dužina teksta pisanoga na ovaj način smije biti najviše 5 stranica, osim monodrame čija duljina smije biti najviše 10 stranica. Na radovima ne smije biti nikakvih drugih podataka osim naslova rada.

Uz radove treba poslati i popunjen prijavni obrazac koji autor treba preuzeti s mrežne stranice organizatora: www.kranjcic.hr.

Radove i prijavni obrazac treba dostaviti isključivo u elektroničkom obliku u formatu .doc (ili .docx) na e-adresu: stjepan.kranjcic@gmail.com.

Detaljnije se o svemu može doznati na: www.knjizevni.kranjcic.hr i www.kranjcic.hr.

U Križevcima će od četvrtka 28. do nedjelje 31. svibnja 2026. biti održani 18. Dani hrvatskih svetaca i blaženika. Pretprogramom i misnim slavljem ove će godine biti tematizirani bl. Drinske mučenice, bl. Oton iz Pule, sluga Božji fra Celestin Tomić i sv. Marko Križevčanin   Kulturni dio programa sastojat će se od likovne izložbe, izložbe knjiga, okrugloga stola i glazbenih sadržaja.

Manifestacija će započeti u četvrtak 28. svibnja u 18.30 sati u križevačkoj župnoj crkvi sv. Ane svečanošću otvorenja Dana u kojoj će sudjelovati obojica križevačkih župnika preč. Stjepan Soviček i vlč. Kristijan Bogdan. Taj je prvi dan, uz 85 godina smrti i 15 godina beatifikacije, posvećen bl. Drinskim mučenicama i molitveni će, književni i glazbeni program njima u čast izvesti sestre Kćeri Božje ljubavi uz voditeljicu vicepostulatoricu bl. Drinskih mučenica dr. sc. o. Ozanu Krajačić. Misno će slavlje u 19.00 sati predvoditi kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, a pjevat će mješoviti zbor župe sv. Ane Križevci. Nakon mise u Gradskoj će galeriji od 20.15 sati biti otvoren novi izložbeni ciklus „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ u sklopu kojeg će biti predstavljen postav akrilika na platnu s portretima hrvatskih svetaca i blaženika akademskog slikara Marijana Jakubina. U svečanosti otvorenja, uz ravnateljicu Gradskog muzeja Križevci mr. sc. Lanu Okrošu, sudjelovat će rektor Nacionalnog svetišta i bazilike sv. Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente ml. koji u ime Nacionalnog svetišta sv. Josipa i predvodi izložbu, zatim likovni kritičar Stanko Špoljarić te autor. U glazbenom programu nastupit će sopranistica Magdalena Božić, uz korepeticiju Ines Horvat. Izložbu će otvoriti kardinal Vinko Puljić. Program otvorenja izložbe, koja ostaje otvorena do 8. lipnja, moderirat će Tanja Baran, predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“.

Drugi dan manifestacije, petak 29. svibnja, bit će u čast bl. Otona iz Pule uz 785 godina njegove smrti. Uvodni program blaženiku u čast u crkvi sv. Ane od 18.30 sati izvest će prof. dr. sc. Rita Scotti Jurić sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. U 19.00 sati misno će slavlje predvoditi franjevac konventualac fra Đuro Vuradin, vikar samostana sv. Franje i svetišta bl. Otona u Puli. Pjevat će trio „Život“ – Tamara Perc, Matija Antolić i Dora Bunić. Nakon mise će od 20.00 sati biti upriličeno štovanje relikvija bl. Otona iz Pule.  

Trećega dana, u subotu 30. svibnja, program će, uoči otvorenja kauze, biti posvećen sluzi Božjem franjevcu konventualcu fra Celestinu Tomiću. Pretprogram za novoga hrvatskog kandidata za čast oltara od 18.30 izvest će vicepostulator fra Zlatko Vlahek. Misu će od 19.00 sati predslaviti provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić. Pjevat će bogoslovi franjevci konventualci. Od 20 sati će uslijediti okrugli stol „Ima li svetaca među nama?“ Sudjelovat će provincijal franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić, katolička influencerica Vlatka Kalinić i glumac Robert Kurbaša. Moderirat će novinar Glasa Koncila Ivan Tašev.

Posljednjega četvrtoga dana manifestacije, u nedjelju 31. svibnja, program će u crkvi sv. Ane biti posvećen domaćem sinu sv. Marku Križevčaninu. Molitveni, književni i glazbeni program njemu u čast od 09.30 će sati izvesti zbor mladih križevačkih župa „Crisinus“. Misu će u 10.00 sati slaviti prof. dr. sc. Daniel Patafta, crkveni povjesničar na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a pjevat će dječji zbor župe sv. Ane Križevci. Nakon mise bit će otvorena izložba „Iz Križevaca do oltara: Marko Križevčanin u pisanoj baštini – knjige iz fundusa zavičajne zbirke Gradske knjižnice 'Franjo Marković' Križevci. Izložbu će predstaviti autorica viša knjižničarka prof. Marina Vidović Krušić, ravnateljica Gradske knjižnice „Franjo Marković“ Križevci.

Četverodnevnu manifestaciju 18. Dane hrvatskih svetaca i blaženika, pod pokroviteljstvom Bjelovarsko-križevačke biskupije te uz potporu Grada Križevaca, Koprivničko-križevačke županije, portala prigorski.hr, Hrvatske katoličke mreže, Radio Marije i Glasa Koncila, u zajedništvu organiziraju Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ te križevačke župe sv. Ane i BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina. Suradnici su Nacionalno svetište sv. Josipa Karlovac i Gradski muzej Križevci.

Cjelokupan će se program u sve dane moći pratiti uživo preko facebooka portala prigorski.hr, Hrvatskoga katoličkog radija, Radio Marije i Glasa Koncila.

Detaljnije se o programu može doznati na mrežnim stranicama: www.kranjcic.hr i www.sveci.kranjcic.hr ili na brojevima mobitela: 091 6640 850, 098 204 182.

Uoči svetkovine drugoga hrvatskog sveca Leopolda Bogdana Mandića u Leopoldu je posvećenoj župi Orehovici u srcu Hrvatskoga zagorja otvorena izložba „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ akademskog slikara Tihomira Lončara. Svečanost je održana u petak 8. svibnja 2026. u Osnovnoj školi Stjepana Radića u Brestovcu Orehovičkom. U ime domaćina okupljene je pozdravio domaćin ravnatelj škole Zdenko Kobeščak. Uvodno je govorio i aktualni župnik u Orehovici Tomislav Krajačić uz nazočnost nekadašnjih orehovičkih župnika Dragutina Bosnara i Josipa Bana. Istaknuti promicatelj štovanja sv. Leopolda franjevac kapucin Jure Šarčević podsjetio je na dolazak tijela sv. Leopolda prije deset godina u Hrvatsku, a i najavio proglašenje svetišta sv. Leopolda za Zagreb na samu svetkovinu u utorak 12. svibnja. Izložbu je otvorio načelnik Bedekovčine Željko Odak. 

Voditelj izložbenoga ciklusa „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ koji putuje po Hrvatskoj mons. Antun Sente ml. predstavljajući izložbu naglasio je da neprestani hod s izložbom po Hrvatskoj dovede i do zasićenja, ali da novi susreti uvijek pružaju nove poticaje. A da su osobito dojmljivi susreti u manjim hrvatskim sredinama. 

Likovni povjesničar i kritičar Stanko Špoljarić, koji sve protekle godine prati izložbeni ciklus kao stručna osoba, publici je nastojao približiti autorov likovni rukopis. Naglasio je da je Lončar prikazao hrvatske duhovne velikane u formatu polufigira, koncentrirajući se na sam lik bez okružja, uz prisutne ikonografske kršćanske simbole: raspelo, evanđenje, mitru i biskupski štap. Istaknuo je da je fizička sličnost preciznija kod svetaca i blaženika bližih našem vremenu, a slobodnije je likovno opisana onima iz dalekih stoljeća.  

Autor izložbe Tihomir Lončar zahvalio je svima koji su došli na izložbu, kao i svima koji su sudjelovali u organizaciji izložbe. Priznao je da se u počecima nećkao bi li se prihvatio slikanja portreta hrvatskih svetaca, zato što portrete svetih ljudi nije lako naslikati, ali da je danas presretan što se prihvatio toga izazova. „Doživjeti istu izložbu u više hrvatskih sredina, susreti različite ljude i krajeve, a uvijek u okruženju hrvatske svetosti, posebna je milost i blagoslov“, zaključio je autor.

Glazbeno su program svojim poetskim i glazbenim izvedbama izveli učenici, profesori i roditelji Osnovne škole Stjepana Radića. Cjelokupnim je programom moderirala inicijatorica izložbenog ciklusa, predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ Tanja Baran. Poručila je da se u Križevcima od 28. do 31. svibnja održava četverodnevna manifestacija 18. Dani hrvatskih svetaca i blaženika na kojima je prije 18 godina niknuo ovaj izložbeni projekt koji traje te da će u četvrtak 28. svibnja na otvorenju manifestacije započeti novi izložbeni ciklus koji će nakon Križevaca putovati po Hrvatskoj. Ove će godine hrvatske svece i blaženike likovno po Hrvatskoj predvoditi akademski slikar Marijan Jakubin.

U organizaciji Hrvatske redovničke konferencije u četvrtak, 7. svibnja u duhovnom centru Marijin Dvor – Lužnica započelo je 54. Vijećanje redovničkih odgojitelja, izvijestilo je Tajništvo Hrvatske redovničke konferencije.

Okupljene odgojitelje redovničkih zajednica pozdravio je potpredsjednik Hrvatske redovničke konferencije fra Miljenko Hontić i zaželio plodonosan te blagoslovom ispunjen sadržaj susreta.

Voditeljica i predavačica na susretu je s. Mirijam Peričić OP, koja je pripremila program na temu „Urastanje u zajednicu pod izazovima današnjice. Crkva i mediji.“ U petak 8. svibnja sudionike će posjetiti generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Krunoslav Novak koji će odgojiteljima održati izlaganje na temu „Lice, glas i algoritam: redovničko zajedništvo u doba promjene epoha“.

Ovaj susret omogućuje priliku da redovnički odgojitelji razmjene iskustva i ideje te kontinuirano usavršavaju svoju ulogu u početnoj formaciji redovnika i redovnica koji pristupaju njihovim zajednicama. Osim teorije odgojitelji imaju priliku kroz radionice upoznati nove perspektive i načine rješavanja izazova koje sa sobom nosi razvoj tehnologije i digitalna okolina koja je već prisutna u samostanima. Osposobljavanje i usavršavanje redovnika u ovakvim službama preduvjet je za formiranje cjelovitih i integriranih braće i sestara te samim time i snažnih zajednica.

Objavljen je zbornik radova „Mulier fortis: Život i djelo majke M. Amadeje Pavlović“ koji okuplja radove proizišle iz istoimenog znanstvenoga simpozija, održanoga 27. studenoga 2021. godine u Đakovu povodom 50. obljetnice smrti majke M. Amadeje Pavlović (1971. – 2021.), izvještavaju izdavači iz Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.

Zbornik je uredila doc. dr. sc. Jasna s. Krista Mijatović SCSC, a suizdavači su Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Hrvatska provincija Družbe Milosrdnih sestara sv. Križa.

U ovome se zborniku radova tako na jednome mjestu okupljaju različiti pristupi ovoj temi, podijeljeni u tri tematske cjeline. Prvi dio posvećen je životu i djelu majke M. Amadeje prije preuzimanja poglavarske službe te donosi članak Dominika Demana „Petrovaradin krajem modernog doba (XIX/XX. vek)“, potom tekst Petra Pifata i Jasne s. Kriste Mijatović SCSC naslovljen „Karolina Pavlović: Obitelj, djetinjstvo i mladost“, zatim članak s. Janjke Mazić MVZ i Jasne s. Kriste Mijatović SCSC „Osnovna i stručna izobrazba Karoline (s. M. Amadeje) Pavlović“, kao i članak s. Finke Tomas SCSC i Jasne s. Kriste Mijatović SCSC „Redovnička formacija Karoline (s. M. Amadeje) Pavlović“.

Drugi dio usredotočuje se na razdoblje poglavarske službe (1943. – 1955.), a otvara ga Miroslav Akmadža člankom „Socio-eklezijalni kontekst u vremenu majke M. Amadeje Pavlović, provincijalne poglavarice Milosrdnih sestara sv. Križa (1943. – 1955.)“. Slijede članak Luciana Mošea Prelevića i Rozalije Bregović Pračić „Majka M. Amadeja Pavlović – Pravednica među narodima“, potom članak Grge Grbešića „Biskup Antun Akšamović – pomoćnik i zaštitnik Milosrdnih sestara sv. Križa“ te članak Ivana Armande „Provincijalna poglavarica iza ‘željezne zavjese’: Majka M. Amadeja Pavlović i komunističke vlasti u Jugoslaviji“.

Treći dio donosi uvid u pisanu ostavštinu i okuplja članke Save Jovića „Djelatno milosrđe: Majka M. Amadeja Pavlović i episkop Varnava Nastić“, fra Daniela Patafte OFM „Nadbiskup Alojzije Stepinac i majka M. Amadeja Pavlović: Korespondencija u službi duhovnoga vodstva“, o. Mije Nikića SJ „Duhovno-psihološki profil majke M. Amadeje prema iskazima živućih svjedoka“ te zajednički članak Kate s. M. Estere Radičević SCSC, Ankice Landeke i s. Valerije Široki SCSC „Arhivistička obrada ostavštine majke M. Amadeje Pavlović“.

Ovaj je zbornik plod višegodišnjega znanstveno-istraživačkog rada provedenog u arhivima u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, u kojemu su sudjelovali znanstvenici različitih vjeroispovijesti, nacionalnosti i stručnih specijalizacija. Na tragu znanstvenoga simpozija iz kojega je proizišao nakana je ovoga zbornika osvijetliti život i djelo majke M. Amadeje Pavlović, istaknute članice Hrvatske provincije Družbe Milosrdnih sestara svetoga Križa, te dati doprinos boljem razumijevanju duha vremena u kojem je djelovala, kao i čuvanju redovničkoga identiteta i poslanja Družbe u 20. stoljeću.

Moći sv. Male Terezije i njezinih svetih roditelja Ljudevita i Zelije Martin došle su u Samostan sv. Josipa kod karmelićanki Božanskog Srca Isusova u Hrvatski Leskovac u srijedu, 6. svibnja, objavio je Organizacijski odbor za pohod relikvija sv. Male Terezije i sv. roditelja Ljudevita i Zelije Martin u Hrvatsku, BiH i Srbiju.

Ispred kapelice u radosnom raspoloženju i uz raspjevane glasove djece iz dječjeg vrtića i doma redovnice su s prisutnim vjernicima dočekale moći koje su svečano unesene u kapelicu.

Euharistijsko slavlje predslavio je župnik Župe sv. Ivana Nepomuka vlč. Dubravko Škrlin Hren a u koncelebraciji su bili vlč. Mijo Matošević i vlč. Ivan Zovko. Nakon propovijedi bračni parovi su imali priliku obnoviti svoja bračna obećanja te moliti za zagovor svetih roditelja Ljudevita i Zelije.

Po dolasku moći te nakon euharistijskoga slavlja vjernici i hodočasnici iz susjednih mjesta i okolice koji su došli u velikom broju imali su priliku osobno i uz animirani program častiti svetičine moći, moliti za zagovor sv. Male Terezije i svetih roditelja Ljudevita i Zelije Martin. U programu su sudjelovala i djeca s roditeljima iz dječjeg vrtića iz Strmca te ovogodišnji prvopričesnici iz Hrvatskog Leskovca.

U četvrtak 7. svibnja jutarnju misu predslavio je vlč. Ivan Zovko. Prijepodnevni program su animirale sestre, a relikvije su svečano ispraćene u 12 sati uz pjesmu djece iz dječjega vrtića koji su imali priliku izbliza promotriti relikvijar svete Male Terezije i njezinih svetih roditelja.

Relikvije su nastavile svoj pohod Karmelu u Brezovici te nakon boravka u Župi sv. Male Terezije u Zagrebu bit će odnesene u Rijeku u Župu sv. Ivana Krstitelja (Škurinje).

Generalna poglavarica Kongregacije Službenica Milosrđa - ančela majka Maria Oliva Bufano tijekom boravka u Hrvatskoj obavljajući službenu vizitaciju zajednica posjetila je dubrovačkog biskupa Roka Glasnovića u pratnji provincijalne poglavarice s. Roze Marković, izvijestila je 5. svibnja Dubrovačka biskupija.

Razgovarali su o novim zvanjima te izazovima s kojima se redovničke zajednice susreću.

Družbu sestara Službenica Milosrđa je ustanovila Paola di Rosa (sv. Marija Krucifiksa di Rosa) u Bresci u Italiji 1840. g. Družba je imala za cilj pružiti odgovor kršćanske ljubavi na opće patnje ljudi svoga vremena. Sestre Anćele u Dubrovniku su otvorile svoju kuću na Pilama 1853. i upravljale sirotištem. Od tada sve do danas bave se odgojem, pa su držale uzgojni zavod, pučku školu, preparandiju te građansku školu. Uz samostan grade crkvu sv. Vinka Paulskog 1860., a od 2014. godine titular kapelice je sv. Marija Krucifiksa. Danas sestre drže i Učenički dom „Paola di Rosa“ na Ilijinoj glavici te se bave odgojem djevojaka i pomoći starima i nemoćnima.

U Colle Don Boscu u Italiji od 27. do 30. travnja održan je susret prednovaka Salezijanske družbe s područja Europe. Na susretu je sudjelovalo 12 salezijanskih provincija, s ukupno 13 salezijanaca i 27 prednovaka koji se na jesen pripremaju za ulazak u novicijat, izvijestila je Hrvatska salezijanska provincija.

Prednovake i njihove odgojitelje ugostili su salezijanski novaci zajedno sa svojim odgojiteljima i učiteljem novaka don Enricom Ponteom. Susret je započeo zajedničkim slavljem svete mise koje je predvodio don José Miguel Núñez Moreno, rektor bazilike sv. Ivana Bosca u Colle Don Boscu, a večer je nastavljena druženjem i igrom u dvorištu novicijata.

Program drugoga dana započeo je jutarnjom molitvom i doručkom, nakon čega su uslijedila svjedočanstva trojice salezijanaca, među kojima i hrvatskog đakona don Karla Ćuka. Govorili su o svome putu prepoznavanja Božjega poziva na posvećeni život u duhu don Bosca.
Potom su se sudionici okupili na zajedničkom susretu tijekom kojega je nagovor održao don Guido Errico, član Glavnog odjela za formaciju u Salezijanskoj družbi. Nakon njega kratko je razmatranje održao don Silvio Roggia, glavni savjetnik za formaciju u Salezijanskoj družbi, govoreći o vlastitom poslanju i Božjoj blizini u svakodnevnom životu, nadahnut evanđeljem o učenicima na putu u Emaus.
Poslijepodne je proteklo u sportskom duhu kroz nogometni turnir, nakon kojega je uslijedila molitva Gospine krunice, a dan je zaključen euharistijskim klanjanjem.

Treći dan susreta započeo je molitvom, nakon čega su se prednovaci, novaci i odgojitelji uputili u obilazak mjesta povezanih sa životom don Bosca. U crkvi sv. Mihaela Arkanđela kraj Castelnuova Don Bosca slavili su svetu misu te potom međusobno podijelili svoja iskustva. Po povratku u novicijat sudionici su nastavili druženje kroz osobne razgovore i razmjenu iskustava. Večer je završila molitvom časoslova, Gospinom krunicom i zajedničkom igrom koju su pripremili novaci.

Završnoga dana sudionici su pohodili crkvu sv. Andrije u Castelnuovu Don Boscu, značajnu za salezijansku duhovnost jer su u njoj boravili sv. Ivan Bosco, sv. Josip Caffaso i sv. Dominik Savio. Ondje je slavljena sveta misa koju je predvodio don Silvio Roggia. Nakon mise posjetili su mjesto smrti sv. Dominika Savija, gdje su se zadržali u molitvi i razmatranju o vlastitom pozivu i prolaznosti života. Susret je zaključen zajedničkim ručkom u novicijatu.

Po završetku susreta šestorica hrvatskih prednovaka, predvođena odgojiteljem don Mladenom Delićem i pomoćnim odgojiteljem, đakonom don Karlom Ćukom, posjetila su Valdocco. Ondje su proveli vrijeme u molitvi i zajedništvu u bazilici Marije Pomoćnice, pred relikvijama sv. Ivana Bosca, sv. Marije Dominike Mazzarello i sv. Dominika Savija, pod zagrljajem Majke Družbe, Marije Pomoćnice Kršćana. Poseban trenutak susreta bio je i susret s hrvatskim salezijanskim bogoslovima koji studiraju teologiju u Torinu.

Na blagdan sv. Marka, evanđelista, u subotu, 25. travnja u samostanskoj crkvi Presvetog Srca Isusova u Đakovu, zlatni jubilej vjernosti Gospodinu tijekom 50 godina življenja redovničkih zavjeta, proslavile su Milosrdne sestre Sv. Križa: s. Barbara Petrić, s. Slavoljuba Raguž, s. Ankica Tomas, s. M. Ulrika Pranjić, s. Maritana Batalić, s. Finka Tomas, s. Zorislava Kupčerić i s. Nataša Jozić, objavio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Euharistijsko slavlje predvodio je đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić u koncelebraciji s vlč. mr. Dariom Hrgom, kancelarom Nadbiskupskog ordinarijata, vlč. Alojzom Kovačekom, župnikom Župe Svih svetih u Đakovu, preč. Matom Gašparovićem, vlč. Mirom Tomasom i p. Borisom Jozićem SJ.

Sestre su obnovile svoje zavjete, izgovarajući zavjetni obrazac pred provincijalnom poglavaricom s. Marijom Brizar i u nazočnosti sestara.

Mons. Ćurić u homiliji je pozvao sestre da svoje misli usmjere prema evanđelju i podsjetio kako se Evanđelje po Marku smatra najstarijim. Krenuvši od značenja poziva apostola, posebno na temelju aktualnoga evanđeoskog teksta (Mk 16, 15-20) rekao je: „Kad prebiremo po povijesti Crkve, jasno uviđamo da je uvijek iznova, i to najplodonosnije, obnavlja samo evanđeoski duh. U godini smo jubilejskoga spomena 800. obljetnice preminuća sv. Franje. U danima pred svoj odlazak, pripravljajući se na susret sa ‘sestricom smrću’, kažu nam svjedočanstva, svoju je braću upućivao da nijedno pravilo života ne pretpostave Evanđelju. Kako se i Franjin put rascvjetao ‘po svem svijetu’. Zato i u naše suvremeno doba blagopokojni papa Franjo u enciklici ‘Fratelli tutti’ iz 2020. godine svima, zapravo cijelom svijetu, svim narodima, društvima i kulturama, ponavlja prijedlog sv. Franje Asiškoga da žive ‘oblikom života koji u sebi nosi miomiris evanđelja’. Što od toga dolazi? Reći će papa Franjo: Radost. Jer ‘oni koji prihvate Isusovu ponudu spasenja oslobođeni su od grijeha, žalosti, duhovne praznine i usamljenosti’ (EG 1).“

Biskup Ćurić svoju propovijed je zaključio obraćanjem sestrama jubilarkama: „Samo ‘s miomirisom Evanđelja’ prepoznajemo istinsku radost vašeg spomena zlatnog jubileja svetih redovničkih zavjeta. Jubilejski vas spomen ispunja zahvalnošću. Nije to tek pogled unazad, dijelom ispunjen i sjetom, koliko je toga već prošlo, a naše prirodne, tjelesne snage postaju sve slabije. Nije ni prebrojavanje uspjeha, jer pred onim koji ‘vidi u skrovitosti’ ‘možemo biti sigurni da neće biti izgubljeno nijedno od naših djela koja smo učinili s ljubavlju i da neće biti izgubljena nijedna od naših iskrenih briga za druge, … nijedan velikodušni napor, nijedna bolna strpljivost‘ (EG, 279). S vama, drage sestre, danas molimo da vas Gospodin blagoslovi dok njemu prinosite svoju zahvalu, jačajući i nadalje svoju spremnost za služenje na sliku Krista, Zaručnika Crkve i svoga Zaručnika, zakriljene Marijinim primjerom i zagovorom, da ‘Fiat’ (Neka mi bude) svake od vas s Marijom prispije proslavi punine vječnoga života u nebeskom kraljevstvu i neprolaznoj radosti uskrsnuća.“

Svečanost je pjesmom pratio samostanski zbor, pod ravnanjem s. Josipe Pavle Jakić. Na kraju mise nazočni su, zajedno sa sestrama jubilarkama, još jednom zahvalili Bogu za vjernost u njegovoj službi himnom Tebe Boga hvalimo. Po završetku mise slavljenice su se uputile u Dvoranu sv. Josipa, gdje im je mons. Ćurić zajedno svećenicima i sestrama poglavaricama, čestitao jubilej.

Svečanosti zlatnih zavjeta prethodili su dani priprave u kojima su slavljenice hodočastile u Franjevački samostan u Cerniku, a na đakovačkom groblju su se pomolile na grobu majke M. Amadeje Pavlović, te pokojne s. Darije Djaković koja je prije 50 godina zajedno s njima položila Prve zavjete. Nakon dana priprave slijedile su duhovne vježbe, koje je predvodio vlč. Đuliano Trdić.

U Samostanu sv. Marije u Karinu održan je u subotu 25. travnja prvi tematski susret trajne formacije Područnog zadarsko-šibenskog bratstva Franjevačkog svjetovnog reda o temi „800 godina poslije“, izvijestili su iz Mjesnog bratstva sv. Frane - Šibenik. 

Susret je započeo okupljanjem sudionika u jutarnjim satima, nakon čega se zajedno molila krunica. Zatim je misno slavlje predvodio predsjednik Konferencije područnih duhovnih asistenata OFS-a fra Josip Ivanović, OFMConv. Nakon stanke i okrepe, uslijedio je pozdrav i predstavljanje sudionika, kojih se okupilo 68. 

Središnji dio programa činila su tri predavanja. Fra Andrija Bilokapić, OFM, govorio je o temi „Služenje u Crkvi i u OFS-u“, naglašavajući kako je istinsko služenje uvijek povezano s poniznošću i otvorenošću za druge. Uslijedio je zajednički ručak. U poslijepodnevnom dijelu susreta nacionalana ministra Franjevačkog svjetovnog reda u Hrvatskoj Marta Radoš, OFS, govorila je o temi „Bratstvo kao dar i poziv“, ističući kako bratstvo nije samo ljudska stvarnost, nego prije svega Božji dar koji traži odgovoran odgovor svakog člana.

Treće predavanje održao je fra Nikola Barun, TOR, o temi „Izazovi komunikacije u bratstvu“, otvarajući prostor za prepoznavanje konkretnih poteškoća, ali i mogućnosti rasta u međusobnom razumijevanju. Na kraju susreta održan je razgovor s predavačima s razmjenom iskustava i produbljivanje iznesenih tema. Susret je zaključen završnom evaluacijom, izvijestili su iz Mjesnog bratstva sv. Frane – Šibenik. 

Povjerenstvo za promicanje duhovnih zvanja Hrvatske redovničke konferencije u četvrtak, 23.travnja 2026. organiziralo je u Župi sv. Male Terezije od djeteta Isusa u Zagrebu molitveni susret povodom nedjelje Dobrog Pastira.

Na molitvi krunice, svetoj misi i klanjanju pred Presvetim sudjelovao je dosta redovnica i redovnika grada Zagreba, redovničkih pripravnika, župljana i studenata. Koncelebrirano misno slavlje predslavio je domaći župnik, vlč. Mario Pavić. Nakon svete mise nazočne je pozdravila predsjednica Povjerenstva s. Ljubica Bosilj, SFMA zahvalivši na iskrenom gostoprimstvu i podršci kako župnika tako i svih prisutnih. Jednosatno euharistijsko klanjanje, koje je pripremila s. Marija Bilanović, ASC, sudionici su razmišljali o pozivu apostola Petra, ali i o svom vlastitom.

U samostanu sestara milosrdnica sv. Vinka u Splitu u subotu, 18. travnja, održana je duhovna obnova za djevojke na temu „U hodu s Uskrslim“, koja je okupila sudionice iz Splita, Zadra, Šibenika, Kistanja, Sinja i Trilja.

Program obnove započeo je molitvom i kreativnim upoznavanjem, nakon čega je središnje izlaganje pod naslovom „Ostani s nama“ – o prepoznavanju Isusa u svakodnevnom životu – održao salezijanac don Mario Bobić. Polazeći od evanđeoskog izvještaja o putu u Emaus, potaknuo je djevojke na promišljanje o prepoznavanju uskrsloga Gospodina u svakodnevici te o unutarnjim zaprekama koje često priječe autentičan doživljaj vjere.

Nakon što je sudionicama podijelio sakrament pomirenja, don Mario je predslavio euharistijsko slavlje, a liturgijsko pjevanje animirale su sestre milosrdnice. Time je zaključen jutarnji dio programa.

Poslijepodnevni program obuhvatio je rad u skupinama pod vodstvom sestara. Nadahnute evanđeoskim izvještajem o učenicima iz Emausa, djevojke su razmatrale različite vidove duhovnoga hoda – od nutarnje sljepoće i obeshrabrenosti do radosti prepoznavanja Krista. U razmjeni iskustava, suočene sa suvremenim izazovima, sudionice su bilježile plodove svojih promišljanja – od osobnih zapreka na putu rasta u vjeri do „ražarenih srdaca“ – te ih simbolično prikazale na zajedničkom plakatu.

Cjelodnevni susret zaključen je klanjanjem Presvetom Oltarskom Sakramentu u samostanskoj kapeli Navještenja Gospodinova.

U krugu samostana Milosrdnih sestara svetoga Križa na zagrebačkom Vrhovcu u srijedu, 15. travnja svečano je otvoreno Prihvatilište „Križ“ za bolesnike, namijenjeno onkološkim pacijentima na liječenju u Zagrebu.

Svečanosti je nazočio izaslanik zagrebačkog nadbiskupa i metropolite Dražena Kutleše, pomoćni biskup zagrebački Vlado Razum, potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman, ministrica zdravstva Irena Hrstić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, viši redovnički poglavari i poglavarice, ravnatelji zagrebačkih bolnica, predstavnici izvođača radova, te mnoštvo donatora, podupiratelja i prijatelja Milosrdnih sestara svetoga Križa.

Na početku programa simbolički su vrpcu prerezali predsjednik Vlade Plenković i s. Finka Tomas, voditeljica projekta izgradnje prihvatilišta, a potom je biskup Razum izrekao blagoslovnu molitvu, te blagoslovio prihvatilište.

U nastavku programa, s. Marija Brizar, provincijalna poglavarica Milosrdnih sestara zahvalila je svim izvođačima, donatorima i podupirateljima koji su pomogli da se ovo djelo milosrđa realizira. Naglasila je, kako ovim sestre odgovaraju potrebama vremena i nastoje olakšati život onkološkim bolesnicima i to kako djeci, tako i odraslima. Oni su izloženi bolesti koja se ponekad može izliječiti, a ponekad ne. Na tom putu liječenje je dugotrajno, a pacijentima je osim medicinske skrbi potrebna blizina, pažnja, suosjećanje, mir. To će u ovom prihvatilištu naći.

Prije obraćanje s. Finke Tomas prikazana je kraća prezentacija koja je pokazala etape od planiranja, polaganja kamen temeljca, do samog podizanja objekta kakvog danas imamo prilike vidjeti s opremom za 40-tak bolesnika i njihovih pratitelja. S. Tomas je naglasila, kako je prihvatilište izgrađeno u kratkom vremenu, za 1,5 godine, te je zahvalila svima koji su radili ponekad i u teškim vremenskim okolnostima.

Naglasila je kako je to možda samo kap u moru potreba, ali redovnice i na ovaj način pokazuju da žele biti prisutne i tako nastaviti karizmu svoje družbe. Dakako, prihvatilište je namijenjeno za privremeni boravak, tj. za vrijeme primanja terapije, te će tako ovdje biti velika fluktuacija bolesnika „jedni će dolaziti, drugi odlazili, pa se ponovno nakon nekog vremena vraćati na sljedeću terapiju“.

U odnosu na velike potrebe, ovo može izgledati samo kao kap u moru, jer bolesnici koji dolaze u Zagreb na terapije nerijetko plaćaju velike troškove najma apartmana. Ovim se bolesnicima, poglavito onim siromašnijim olakšava liječenje i na ovaj način, jer će smještaj u prihvatilištu biti besplatan. U tom vidu je podsjetila, kako su sestre osnovale udrugu „Križarica“ koja će biti potpora u radu prihvatilišta prikupljanjem donacija, ali i javljanjem na razne natječaje, te uključenjem u rad volontera.

U svom govoru biskup Razum je naglasio kako je u realizaciji ovoga prihvatilišta do izražaja došla „ljubav prema bližnjemu, osjetljivost koju sestre Svetoga Križa iskazuju prema bolesnima. Neću pogriješiti ako kažem da je ovdje došlo do izražaja ono što je vlastito ženama, a to je empatičnost, osjećaj za one koji su najpotrebniji. One prve zamjećuju konkretno, djeluju poput Blažene Djevice Marije koja je prva na svadbi u Kani zamijetila da ponestaje vina i nije čekala, već je djelovala. U maniri dobre majke naše sestre zamijetile su veliku potrebu zbrinjavanja i pomoći onkološkim bolesnicima koji se liječe u zagrebačkim bolnicama. Ovim djelom očituje se i vjernost naših sestara karizmi Družbe, tj. zbrinjavanju i pružanju pomoći bolesnicima i patnicima. Nošene duhom milosrdnog Samaritanca, koji je zaobilazi već djeluje i pomaže unesrećenom, one otvaraju vrata samostana i tako očituju svoju blizinu i ljubav prema bolesnicima“ rekao je biskup.

Podsjetio je kako u bolesnicima valja prepoznati samog Krista, koji je rekao: „sve što ste učinili jednome od ove moje najmanje braće, meni ste učinili“. „Samo po tome će se prepoznati da smo doista vjerodostojni Kristovi učenici, ako ćemo imati ljubavi, konkretne ljubavi  jedni za druge. Krist nam je svojim primjerom pokazao da je došao služiti, a ne da bude služen“, rekao je biskup Razum, te na kraju izrazio radost velikog broja okupljenih, koji svojom prisutnošću i konkretnim darom doprinose realizaciji ovog djela.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitao je redovnicama na ideji i ustrajnosti, neizmjernoj volji. „Vaša predanost i angažman, ne samo da zavređuje naše poštovanje, već zavređuje našu potporu i suradnju“, rekao je te naglasio kako je Vlada dala potporu projektu, jer se ovim očituje ono što je najvažnije načelo svakog društva, a to je načelo solidarnosti. U tom vidu je podsjetio, kako se načelo hrvatske solidarnosti temelji na zajedništva i okupljanju svega onoga za što se svi zajedno zalažemo, činiti dobro za sve.

„Ovo je projekt zdravstvenog karaktera, ovo je projekt socijalnog karaktera, ovo je projekt i ravnomjernog regionalnog razvoja, ovo je projekt važan za cijelu Hrvatsku, za grad Zagreb, ovu gradsku četvrt. Ovim ste poslale jednu veliku poruku svima onima kojima su potrebne ovakve institucije, a njih je zaista puno“, rekao je Plenković, te se osvrnuo i na samu lokaciju samostana Milosrdnih sestara, koji se nalazi u blizini nekoliko zagrebačkih bolnica. Na kraju je zahvalio i projektantu i izvođačima radova, te pohvalio relativno kratko vrijeme same izgradnje.

Program otvorenja glazbeno je obogatio Zbor Milosrdnih sestara svetoga Križa pod umjetničkim ravnanjem s. Josipe Pavle Jakić, te Klapa Kampanel, a program je vodila Lejdi Oreb.

Kamen temeljac za izgradnju Prihvatilišta „Križ“ postavljen je 14. prosinca 2024., uoči treće nedjelje došašća, koja se u Crkvi u Hrvata slavi i kao Nedjelja Caritasa. U temelje prihvatilišta položene su i relikvije blaženica Družbe Milosrdnih sestara Svetoga Križa utemeljiteljice hrvatske provincije bl. Majke M. Terezije Scherer, s kojom je utemeljitelj započeo službu njege bolesnika, te moći bl. s. Zdenka Schelingove koja je kao bolničarka darovala svoj život kao mučenica za bolesnike. Također je položen i kamen uzet sa stijene Kalvarije na kojoj je bio raspet Isus. Na poticaj fra Tomislava Glavnika, OFMConv., kamen je darovao kustos Svete Zemlje fra Francesco Patton, OFM s nakanom „da bolesnici noseći svoj vlastiti križ suobličuju svoj život Kristu patniku, a Milosrdne sestre – kojima je Sveti Križ nadahnuće – u žrtvi ljubavi žele biti blizu i davati oslonac onima koji boluju i preporučujući se Gospodinu, mole za ozdravljenje“.

Objekt raspolaže s 18 dvokrevetnih soba, dnevnim boravkom za druženje i posjete, kapelicom te dvoranom. Na svakom katu uređene su i čajne kuhinje u kojima će bolesnici i njihova pratnja moći pripremati obroke, uz osigurane namirnice.

Dr. sc. fra Josip Serđo Ćavar izlagao je na svećeničkoj rekolekciji zadarskog prezbiterija u srijedu, 15. travnja, u dvorani Sjemeništa 'Zmajević' u Zadru o temi „Slika muškarca i oca u svećeničkom pozivu“, izvijestio je Ured za medije Zadarske nadbiskupije.

„Duhovno očinstvo koje svećenik ima kao nezasluženi dar je znak Božjeg očinstva. Došlo je do krize Boga zato što je malo zdravih, normalnih autoriteta u Crkvi, društvu, obitelji. Nedostaje očeva, da bi ljudi mogli spoznati Boga Oca“, poručio je fra Josip, rekavši da i čašćenje svetaca treba voditi vjernike bliže Bogu Ocu.

„Moje iskustvo je da većina vjernika nema pristup Bogu Ocu, boje se Boga oca, jer su nas tako odgajali, govoreći: ‘Bog će te kazniti’. Odgajali su nas preko straha u odnosu s Bogom Ocem“, upozorio je Ćavar, rekavši da svećenik nije otac u prirodnom smislu, nego je otac svima.

„Očinstvo je stav srca. Imamo li srca jedni za druge, za ljude koji su nam povjereni, u njihovim pitanjima, nevoljama? Mi ih rađamo za novi život u Kristu, kako je Pavao rekao u svojim poslanicama. Zato naš život ide prema razdavanju života“, istaknuo je predavač.

Mnogi autori navode da se rasipa svećenička uloga, a jača funkcionalni pogled na svećenika; kao da su svećenici postali vršitelji neke sociološke uloge, osobito u zapadnoj Europi, rekao je predavač.

Znamo se natjecati u pastoralnom aktivizmu, tko ima više programa, tko više gradi. Kao da svećeništvo zadnjih šezdeset godina slijedi logiku socijalnih prihvaćenosti, društvenih povlastica ili čak političke moći.

Za takvog svećenika se kaže da je poduzetan, snalažljiv. Sve više se govori o svećenicima menadžerima, da trebaju ostvariti neki projekt, upravljati materijalnim dobrima“, rekao je Ćavar, u tom kontekstu govoreći o svećeniku kao humanitarnom radniku, vrsnom organizatoru. Pritom je istaknuo poruku pape Benedikta XVI.: „Ne menadžment, nego svetost je potrebna Crkvi, kako bi odgovorila potrebama čovjeka“.

„Ako se služba u Crkvi živi isključivo kao socijalna uloga, ona s vremenom postaje sterilna, besplodna, egocentrična, lišena kršćanskog identiteta. Opasnost za svećenika nije nedostatak moći i znanja, nego nedostatak unutarnje dosljednosti, podijeljenosti između onoga što svećenik propovijeda i živi“, upozorio je fra Josip.

Naveo je primjer „svećenika graditelja“, koji može pomisliti da njegovo svećeništvo „baš puno ne vrijedi“, ako nije podignuo zvonik ili dvoranu. U odnosu na nekad, u suvremenosti je izgubljen neupitni autoritet svećenika, rekao je Ćavar, dodavši da ljudi zaziru od „klerikalne moći“ i uopće od autoriteta. „Od 20. stoljeća je kriza autoriteta jer su toliki zloupotrijebili svoj autoritet, pa i u Crkvi“, rekao je predavač.

„Papa Franjo govori o tri zla koja hrane jedan drugoga kod svećeničkog života: kriza identiteta: tko smo, što smo? Opadanje gorljivosti: kakva je moja gorljivost za to što radim te naglašeni individualizam. Imamo li vremena za zajedništvo, dijeljenje, za razgovor jedni s drugima i s vjernicima“, potaknuo je Ćavar.

Upozorio je na važnost govora o afektivnosti svećenika, odgoju za emocije i načinu komuniciranja. Rekao je da je svećenicima potrebna i emocionalna strana života i dobar sugovornik. Svećenik puno sluša druge o njihovim problemima, u ispovjedi, a i svećenik treba imati osobu s kojom bi podijelio svoje duhovne borbe.

Ako maknemo Boga, rad svećenika postaje filantropizam, gluma, a naš caritas ateistički humanizam. Bog od nas traži da nam jedno uho bude na njegovom, Božjem srcu, a drugo uho na srcu naroda kojem služimo.

Rekao je da je celibat srce duhovnog očinstva, a ostvaruje se u dragovoljnom predanju Bogu i služenju ljudima. „Celibat je plodnost. Svećenik mora sebe negdje investirati, dati. Inače postajemo prazni. Po celibatu ostvarujemo ono što sakramentalno i objektivno predstavlja služba svećenika. Celibat je dijeljenje života. Plodan celibat vodi svećeničkoj, pastoralnoj djelotvornosti“, poručio je fra Josip.

Bitno poslanje svećenika je da se usmjeri iznad sebe, na susret s drugim čovjekom“, potaknuo je predavač, rekavši da je povratak duhovnom očinstvu ljekovit u identitetu svećenika.

Papa Benedikt XVI. poticao je na traženje susreta s ljudima. „U srcu Crkve i u Kristovom srcu ima mjesta za svakoga. Ljudi to mogu otkriti po našem posvećivanju njima. Uložiti sav život u spasenje povjerenih duša, preuzeti odgovornost za drugoga.

Ići ususret drugima, više nego čekati da oni dođu nama. Biti Crkva koja izlazi, po tome se svećeništvo može obnoviti. Biti Božja prisutnost u svijetu  je izvor svećeničke radosti koju ne može pomutiti napast, grijeh ili trend ovoga svijeta“, zaključio je fra Josip, izvijestio je Ured za medije Zadarske nadbiskupije.

U Križevcima će u subotu 25. travnja 2026. biti održan 15. Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić”.

Svečanost će započeti u 10.00 sati u velikoj dvorani Hrvatskoga doma u Križevcima predstavljanjem zbornika Tvornica opraštanja (radi i nedjeljom), javnom izvedbom najuspjelijih književnih radova, otvorenjem izložbe najuspjelijih likovnih radova Kad srce kaže oprosti te dodjelom nagrada. Od 13.30 sati novinar u Glasu Koncila i književnik Luka Tripalo u Osnovnoj će školi Ljudevita Modeca održati okrugli stol Kršćanske vrednote u dječjem stvaralaštvu, a od 14.30 sati planira se obilazak Zvjezdarnice Križevci.

Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić” jedini je natječaj i susret za dječje duhovno književno i likovno stvaralaštvo na nacionalnoj razini u Republici Hrvatskoj za djecu osnovnih škola. Nazvan je prema križevačkom župniku na glasu svetosti Stjepanu Kranjčiću koji je i sâm pisao književne radove katoličke tematike. Organizatori su raspisali natječaj na krilima uspješnoga natječaja i književnoga susreta za duhovnu književnost na nacionalnoj razini za odrasle – Susreta hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić” koji će ove godine biti održan osamnaesti put. Dječjim susretom „Stjepan Kranjčić” želi se potaknuti stvaranje suvremenih dječjih duhovnih književnih (poezija, proza, igrokazi) i likovnih radova protkanih kršćanskim vrednotama. Organizatori su predložili da tema petnaestoga natječaja bude – opraštanje.

Na natječaj za 15. Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić”, koji je bio otvoren od 15. listopada do 15. prosinca 2025., pristigla su 124 književna rada te 140 likovnih radova iz ukupno 77 škola s područja cijele Republike Hrvatske. Na književni natječaj javila su se 124 učenika iz 47 škola. Natječaj je obuhvaćao tri žanra: u žanru poezije pristigle su 73 pjesme, u žanru proze 41 rad i u žanru igrokaza 10 radova. Na likovni natječaj javilo se 137 učenika iz 56 škola te 2 učenika koji su se na natječaj javili samostalno.

Stručno ocjenjivačko povjerenstvo za književni natječaj u sastavu: Sonja Tomić (predsjednica), Jasna Šego i Neven Drozdek te stručno ocjenjivačko povjerenstvo za likovni natječaj u sastavu: Sonja Tomić (predsjednica), Tomislav Buntak i Neven Drozdek, nakon što je pročitalo i pregledalo radove bez znanja o identitetu autora, odlučilo je o širem izboru radova koji će ući u zbornik (54 književna rada i 35 likovnih radova) te o užem izboru radova koji će biti nagrađeni (15 književnih i 6 likovnih radova).

Organizatori su 15. Susreta hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić” Osnovna škola Ljudevita Modeca Križevci i Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić”. Pokrovitelji su Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, Grad Križevci, Koprivničko-križevačka županija, Školska knjiga i Prigorski Media d. o. o. Pokrovitelji su glavnih nagrada Glas Koncila (koji je i nakladnik zbornika), Naklada Ljevak, Školska knjiga i Verbum, a pokrovitelji dodatnih nagrada su Profil Klett i Ogranak Matice hrvatske u Križevcima. Doprinos organizaciji završne svečanosti daju križevačke župe sv. Ane te BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina, Pučko otvoreno učilište Križevci i roditelji djece OŠ Ljudevita Modeca.

Detaljnije se o svemu može doznati na www.djecji.kranjcic.hr.

U Križevcima je u petak 10. travnja 2026. održana spomen-svečanost 58. godišnjice smrti križevačkoga župnika na glasu svetosti Stjepana Kranjčića (Petrijanec, 5. 12. 1918. – Rim, 10. 4. 1968.).

Svečanost je započela molitvom na Kranjčićevu grobu na križevačkom gradskom groblju koju je predvodio župnik križevačke župe BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina Kristijan Bogdan.

Uslijedilo je misno slavlje u crkvi sv. Ane koje je u koncelebraciji s domaćim župnikom Stjepanom Sovičekom, predvodio crkveni povjesničar s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta. U propovijedi je, tumačeći kako je Kranjčić „izgorio“ za svoju svetost, podsjetio na to kako nema puno kauza za župnike jer se župnici doživljavaju svakodnevno, uobičajeno, a da ljudi često vole nešto posebno, ekstra. „No, to ekstra dođe i prođe, a redoviti su župnici s nama od rođenja do smrti, u radosti, patnjama i grijehu. Mnogi su župnici bili svete osobe, iako pod pritiscima i velikim očekivanjima znaju biti i nervozni i neraspoloženi. Zato za župnike treba moliti jer bez njih sakramentalnoga života nema“, istaknuo je propovjednik i prikazao Stjepana Kranjčića kao svećenika koji je bio predodređen za važne službe na zagrebačkom Kaptolu, ali ga je Bog poslao u Križevce, u tradicionalni hrvatski grad s dubokom vjeromu u kojem je, u nimalo lakim okolnostima, Kranjčić ostvario svoju svetost. „Kranjčić u olovnim komunističkim vremenima nije puno mogao niti organizirati, niti graditi, prostor mu je bio jako skučen, pa je činio ono što je mogao: išao je k vjernicima, pješice, biciklom, i tako je s njima živio njihove živote. Znao je da kao pastir treba ići tamo gdje je njegovo stado pa je svoju svetost zaradio u predanju Bogu i u susretu s ljudima. Taj prostor i put pastoralne blizine vjernicima nijedan komunizam nije mogao oduzeti“, zaključio je dr. Patafta i predložio da Kranjčić bude poticaj da se takvi župnici prepoznaju i danas kada nemamo komunistički brutalizam, ali imamo perfidnije vrijeme i okolnosti. „Volite svoje župnike, molite za njih, i sjećajte se svojih svetih župnika, kao što Križevčani čine s Kranjčićem 58 godina nakon što je umro, najprije spontano, a zadnjih dvadesetak godina i organizirano kroz udrugu koja nosi njegovo ime“, poručio je dr. Patafta. Misno je slavlje glazbeno animirao župni zbor sv. Ane.      

U završnom dijelu prof. Patafta održao je predavanje „Pastoralna blizina kao svetost: primjer Stjepana Kranjčića“. „Župnik Kranjčić nije učinio spektakularna djela u izvanrednim okolnostima, niti je iza sebe ostavio velike institucionalne projekte ili javno prepoznatljive pothvate. Njegova svetost očituje se upravo ondje gdje se najteže prepoznaje, u vjernosti malim stvarima koje je živio s jednakom ozbiljnošću kao i velike, u ustrajnosti u svakodnevnici bez traženja priznanja ili odmaka od služenja, u skromnosti i asketskom životu koji nije bio nametnut izvana, nego slobodno izabran, i darivanju sebe bez zadrške u vremenu, pažnji i dostupnosti ljudima – naglasio je predavač i zaključio da je ta Kranjčićeva „obična svetost“ imala posebnu snagu jer je bila prepoznatljiva ljudima, nije bila udaljena ni nedostižna, nego bliska i konkretna. „Zato ne čudi da su vjernici već neposredno nakon njegove smrti spontano prepoznali tu svetost pa su dolazili na njegov grob, ne po nalogu, nego iz osobne potrebe i vjere, molili su tražeći njegov zagovor, širili glas o njegovu životu, prenoseći iskustvo susreta s njim“, nastavio je dr. Patafta ističući da se desetljećima nije radilo o organiziranom štovanju, nego o spontanom odgovoru naroda, što upućuje na klasičan teološki fenomen sensus fidelium – unutarnji osjećaj vjernika za ono što je istinski sveto i evanđeosko, nenametljivo, ali tiho i postojano. „U današnjem kontekstu, obilježenom ubrzanošću života, administrativnim opterećenjima i ponekad vidljivom distancom između svećenika i vjernika, primjer Stjepana Kranjčića postaje izuzetno aktualan i izazovan“, zaključio je predavač prof. Patafta.   

U ime domaćina svim sudionicima na kraju je svečanosti zahvalila doc. dr. sc. Tanja Baran.      

Organizatori proslave Kranjčićeva spomendana bili su Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ i križevačke župe sv. Ane te BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina. Svečanost je održana kao dio programa Dana grada Križevaca.

U prisutnosti generalnog asistenta CEF-a fra Vincenta Cosattija, članovi Centralne europske federacije (CEF) franjevaca konventualaca, okupili su se na redovitoj godišnjoj konferenciji koja se održava od 7. do 11. travnja u Gdanjsku.

U prisutnosti generalnog asistenta CEF-a fra Vincenta Cosattija, članovi Centralne europske federacije (CEF) franjevaca konventualaca, (provincijali, kustos i delegati) okupili su se na redovitoj godišnjoj konferenciji koja se održava od 7. do 11. travnja u Gdanjsku. Za novog predsjednika na četiri godine izabran je provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima fra Miljenko Hontić, izvijestila je IKA.

Za njegovog zamjenika izabran je provincijal iz Slovenije fra Milan Kos, a za tajnika kustos Kustodije Austrija-Švicarska fra Bernhard Lang.

Konferenciji su prisustvovali i klerici iz Hrvatske sa svojim magistrom fra Stjepanom Brčinom te trojica klerika sa Seraphicuma, koji su ovih dana održavali svoj formacijski susret pod nazivom „Juniorentreffen“. Radovi su bili u odvojenim prostorima, dok su liturgijsku dijelovi, (mise i molitve), kao i obroci bili zajednički.

Nakon uvodnih radova uslijedio je izbor novog Predsjeništva federacije (predsjednika, potpredsjednika i tajnika). Na sastanku su iznesena izvješća iz pojedinih jurisdikcija, a potom je uslijedila rasprava, ponajviše o pitanju bolje razmjene i suradnje među braćom.

U četvrtak sudionici su posjetili grad Gdanjsk gdje su obišli crkvu posvećenu Presvetom Trojstvu. Potom su se zaustavili u Provincijalnoj kuriji te posjetili brodogradilište u Gdanjsku. Sudionici su se upoznali i s mjestima vezanima uz sv. Maksimilijana Kolbea, osobito u samostanu u Gdyniji.

Sljedeće godine susret će se održati u Zagrebu. 

Tradicionalno uskrsno čestitanje predstavnicâ redovničkih zajednica u Splitu splitsko-makarskom nadbiskupu Zdenku Križiću upriličeno je na Uskrsni utorak 7. travnja u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.

Uime svih redovnica čestitku nadbiskupu Križiću pročitala je provincijalna poglavarica Sestara milosrdnica Provincije Navještenja Gospodinova – Split s. M. Martina Prcela. U govoru je podsjetila na evanđeoski trenutak kada uskrsli Isus uznemirenim učenicima upućuje riječi ohrabrenja „Mir vama“, istaknuvši kako je tim pozdravom „velika radost ušla u duše njihove“ jer su spoznali da je Isus uskrsnuo i da je živ.

Poseban naglasak redovnice su stavile na stanje u suvremenom svijetu za koji ističu da je „sav u strahu“ te suočen s brojnim krizama i prijetnjama sukoba. Citirale su poziv pape Lava XIV. na mir, uz poruku da se pravi mir može postići samo nasljedujući Krista kao „Kralja mira“, jer „On je mir naš“.

Redovnice su istaknule kako njihove zajednice svakodnevno mole za prestanak ratova, zaštitu stradalih i obraćenje onih koji donose važne odluke. Nadbiskupu su zahvalile na trajnoj podršci, istaknuvši da ga redovito prate u molitvama. Na kraju su mu poželjele da ga uskrsli Krist obdari „mudrošću, hrabrošću i duhovnom radošću“ te mu, uz dar umjetničkog djela akademske slikarice s. Zdravke Milić, poželjele sretan i blagoslovljen Uskrs.

Nadbiskup je zahvalio na lijepim riječima, željama i daru, istaknuvši važnost nazočnosti redovnica u Crkvi i društvu. Protumačio je kako, unatoč njihovom zauzetom djelovanju na različitim područjima „Gospodnje njive“, najvažnije ostaje ono što one jesu te kako ih ljudi prepoznaju – kao živu prisutnost samoga Boga. Posebno im je zahvalio na takvom svjedočkom poslanju. Darovao im je knjigu kardinala Pierbattiste Pizzaballe „Snaga Kristove ljubavi“.

U nastavku susreta, u srdačnom i prijateljskom razgovoru, redovnice su s nadbiskupom podijelile poteškoće s kojima se susreću u svom radu, ali su iznijele i određene prijedloge i sugestije za buduće djelovanje.

Susretu je nazočio i nadbiskupijski delegat za redovnice fra Kristian Stipanović.

Na Uskrsni. ponedjeljak, 6. travnja u svetištu Majke Božje Lurdske u Vepricu održan je susret članica provincijskih vijeća i sekcija Splitske provincije školskih sestara franjevki, posvećen promišljanju o vjernosti karizmi i traženju novih putova poslanja u današnjim okolnostima, izvijestili su iz Družbe.

Izlaganje na temu Vjernost karizmi – traženje novih putova, sestrama je održao fra Bojan Rizvan. U uvodu je istaknuo kako se u središtu naše vjere nalazi susret. Međusobni susreti i, osobito, susret s Gospodinom određuju naš život i plodnost našega djelovanja. Tumačeći tekst Ivanova Evanđelja o susretu Isusa s učenicima na Tiberijadskom moru, ukazao je na opasnost individualizma i aktivizma u redovničkom životu, koji nas u konačnici ostavljaju praznih mreža i umornih ruku.

Govoreći dalje o karizmi, podsjetio je kako plodnost poslanja ne proizlazi iz ljudskih sposobnosti i truda, nego je dar koji se rađa iz odnosa s Kristom. Vjernost karizmi traži srce koje vidi i srce koje djeluje te započinje onoga trenutka kada Krist postane važniji od mreža koje još uvijek držimo u svojim rukama. U samom srcu poslanja nalazi se ljubav prema Kristu koja se nužno pretače u služenje bližnjemu.

Prije svakoga djelovanja i apostolske plodnosti, karizma se živi u zajedništvu. Život u zajednici predstavlja prvi oblik njezina življenja i snažno svjedočanstvo autentičnosti redovničkoga života. Pred brojnim izazovima ona se čuva i ostvaruje u otvorenosti nadahnućima Duha Svetoga, u spremnosti na nasljedovanje Krista te u vjernosti i brizi za očuvanje zajedničkoga života. Samo se na taj način može živjeti vjerno, predano i plodno, zaključio je fra Bojan.

Izlaganje je potaknulo raspravu o plodovima i izazovima življenja poslanja u današnjim okolnostima, o načinima njegova konkretnog ostvarenja te posredovanja Božje ljubavi suvremenom čovjeku. U ozračju zahvalnosti i radosti, susret je zaključen molitvom Uskrslome da nadahnjuje daljnje korake vjernoga življenja karizme i poslanja u današnjem vremenu.

Uspomena na 15-godišnju Anamariju Carević, jedinu izravnu žrtvu zagrebačkog potresa od kojeg brojimo šest godina i dalje je živa. Pokazala je to dupkom ispunjena Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog ugostivši tradicionalni dobrotvorni koncert Srce u srcu Zagreba u organizaciji Zaklade Anamarija Carević, posvećene tragično preminuloj djevojčici. Koncert je realiziran uz pokroviteljstvo Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskoga sabora, a okupio je brojne uvažene goste, prijatelje i dobročinitelje Zaklade, ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek, predsjednicu Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravku Bušić uime Hrvatskog Sabora, pomoćnicu pročelnice za socijalnu zaštitu iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Ivu Prpić u funkciji izaslanika gradonačelnika grada Zagreba, rektora Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu i zagrebačkog nadbiskupa pomoćnog biskupa mons. Vladu Razuma te provincijala Hrvatske pokrajine Družbe Isusove p. Sebastiana Šujevića. 

Kao izraz zahvale za Anamarijino crkveno i vjersko djelovanje planirana je izgradnja pastoralnog centra koji će nositi njeno ime, kao i nastavak konzervatorskih i restauratorskih radova u Bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, poznate i kao ''Palme''. Sva sredstva od prodanih ulaznica i donacije dobročinitelja Zaklade namijenjena su toj svrsi.

Glazbeni program obilježio je Mozartov Requiem u d-molu, uzvišeno sakralno djelo prigodno za razdoblje Velikoga tjedna, u izvedbi Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije, Zbora Hrvatske radiotelevizije, solista Darije Auguštan (sopran), Martine Gojčete Silić (mezzosopran), Roka Radovana (tenor) i Luciana Batinića (bas) te dirigentsko vodstvo maestra Roberta Homena.

Hvalevrijedno djelovanje Zaklade istaknula je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija

„Izgubljeni život Anamarije Carević ne možemo vratiti. Roditeljsku bol ne možemo izbrisati. Prazninu u srcima prijatelja i župljana ne možemo nikad ispuniti, ali možemo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo spriječili da se takve tragedije bilo kad dogode. Svi vi koji ste nadahnuti Anamarijinim životom i gradite most u njenoj obitelji pomažete izrazito plemenitoj nakani Zaklade“, poručila je Obuljen Koržinek dodavši kako je Bazilika u Palmotićevoj otvorena prije desetak dana za vjernike.

„Svi koji su poznavali Anamariju znaju da je donosila radost, pomirenje među svojim kolegama. Sve ono dobro i lijepo u njezinu životu prenositi dalje kao poziv današnjim mladima, što posebno pamti njezina gimnazija gdje postoji i nagrada za one koji nasljeduju njezine vrline. Mozart je dvadesetak godina dulje od nje poživio i u bijedi umro, a ostavio nam je i ovu besmrtnu misu za pokojne. Zagreb ju nikad neće zaboraviti, piše na grafitu kod njene osnovne škole“, rekao je upravitelj Zaklade i član Družbe Isusove pater Niko Bilić.

Ivana Kocelj, koordinatorica glazbene produkcije Hrvatske radiotelevizije i predstavnica Simfonijskog orkestra i Zbora HRT-a, izrazila je nadu da je glazba dočarala i prenijela vrtlog emocija okupljenih na koncertu.

„Za glazbenike Hrvatske radiotelevizije i članove Zbora i Simfonijskog orkestra, velika je povlastica i odgovornost komemorirati jedinu ljudsku žrtvu u potresu koji je doživio Zagreb, a za koju imamo posebno suosjećanje jer je riječ o toliko mladom životu djevojčice koja je bila na pragu svog života. Takav tragičan gubitak izaziva emocije koje se ne mogu izraziti riječima, ali može ih pokušati dočarati glazba, a nadam se da smo u tome i uspjeli“, izjavila je Kocelj.

Na koncertu je predstavljena i bista Anamarije, rad akademskog kipara Tomislava Kršnjavoga, kao simbola čistoće, vjere i ljubavi.

Rad Zaklade Anamarija Carević osnovane 2021. možete podržati donacijama koje se prikupljaju tijekom cijele godine i to putem obrasca na službenoj web stranici.