Vijesti - 35. vijećanje redovničkih odgojitelja i odgojiteljica

 

35. vijećanje redovničkih odgojitelja i odgojiteljica

35. vijećanje redovničkih odgojitelja i odgojiteljica Objavljeno: 26. 04. 2006 - 04:04

Na 35. vijećanju redovničkih odgojiteljica i odgojitelja u franjevačkom samostanu u zagrebačkoj Dubravi 25. i 26. travnja 2006. okupilo se pedesetak odgojiteljica i odgojitelja. U tematski okvir Redovnički odgoj i posredovanje redovničke karizme lijepo su se nadopunjavala predavanja msgr. Jure Bogdana, rektora Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, s. Rastislave Ralbovsky, sestre sv. Križa i fra Mirka Mataušića, ofm, Zagreb.

Vijećanje je započelo u utorak 25. travnja molitvom Srednjeg časa. U ime odgojnih komisija HUVRP-a, odnosno HKVRP-a, nazočne je pozdravio fra Miljenko Šteko, voditelj Komisije za formaciju i studij HKVRP-a. U ime predsjednika Konferencije VRP-a riječ dobrodošlice prisutnim je odgojiteljicama i odgojiteljima uputio član Predsjedništva HKVRP-a fra Željko Železnjak koji je naglasio da se zvanja za Crkvu ubrajaju među njezina najdragocjenija dobra. Pred nama je zadatak da izravno kontaktiramo s mladima i budemo posrednici u našoj karizmi. Na kraju je izrazio uvjerenje da će ovo 35. vijećanje redovničkih odgojiteljica i odgojitelja biti od velike pomoći kako bismo zajedno odgovorili brojnim izazovima u suvremenom društvu i svima zaželio Božji blagoslov, mir i dobro i sretan početak rada. 

Prvo dopodnevno predavanje održao je dr. Jure Bogdan. Kao sudionik priprave određenih smjernica u odgoju, msgr. Bogdan je nazočne upoznao sa sadržajem novijih Crkvenih dokumenata o odgoju. Govorio je o nedavno objavljenoj vatikanskoj instrukciji o homoseksualnosti. Na tom se dokumentu radilo više godina i nikako nije napisan na brzu ruku. Budući da se radi o kompleksnoj problematici, svoj su doprinos u sastavljanju dokumenta dali stručnjaci iz različitih oblasti. Crkva je pri sastavljanju ovog dokumenta bila svjesna delikatnosti teme jer, kako je naveo dr. Bogdan, u svijetu je očit trend izjednačavanja heteroseksualnih i homoseksualnih odnosa. Naime, parlamenti europskih država svojim zakonima priznaju izjednačenje spolova. U daljnjem izlaganju, a u smislu naznačene teme, dr. Bogdan je prikazao stav Katoličke crkve kroz povijest kako bi bili razumljiviji stavovi sadašnjeg dokumenta. Govoreći pobliže o samom dokumentu koji se sastoji od tri kratka poglavlja, predavač je istaknuo navode instrukcije o afektivnoj zrelosti i duhovnom očinstvu, o razlučivanju glede prikladnosti kandidata sa stajališta same Crkve. Iz dokumenta je vidljiva dosljednost i čvrstoća Crkve u smislu stavova o pitanjima homoseksualnosti. Odgovorni za odgoj budućih svećenika, redovnica i  redovnika imaju zadatak razlučivati o njihovoj prikladnosti moleći se Duhu Svetom i pazeći na određene kriterije - ljudske, duhovne, intelektualne i pastoralne. Predavač se posebno osvrnuo na potrebu odraslih i afektivno zrelih kandidata za svete redove. Osobna odgovornost za ređenje pripada biskupu ili višem redovničkom poglavaru. Oni moraju donijeti ozbiljan sud o redovničkom kandidatu za ređenje ili pak doživotne zavjete. Tu se ne smije imati sumnje. Razlučivanje o zvanju ozbiljan je zadatak rektora, odgojitelja i duhovnika. Duhovnik, na unutarnjem području, predstavlja Crkvu glede zahtjeva o svećeničkoj čistoći. On ima zadatak da po savjesti odvrati kandidata od ređenja ako taj ima homoseksualne sklonosti. Zadatak odgojitelja je odgoj pravih pastira za Božji narod prema Srcu Isusovu, a oni koji imaju problema s homoseksualnošću, mogu naći mjesto u Crkvi i bez redovničkih zavjeta i ređenja.
 
Nakon rasprave i stanke za odmor, nastavilo se s radom u skupinama razmatrajući dva pitanja:
  1. Prisutnost novih Crkvenih dokumenata u našem odgoju.
  2. Kako živimo to što dokumenti zahtijevaju?
Podijeljeni u tri skupine, odgojitelji su na plenumu iznijeli sljedeće zaključke:
  • U odgoju nije samo važno da osoba želi biti redovnica, redovnik, svećenik, nego je važno da odgojitelj i zajednica to prepoznaju te osobi pomognu u ostvarivanju zvanja.
  • Na odgoj u redovničkim zajednicama snažno utječu poteškoće na planu zajedništva, otuđenost, zabrana prijateljstava.  
  • Potreban je prvenstveno odgoj na ljudskoj razini i važno je prestati patiti od problema broja zvanja.
Msgr. Jure Bogdan dao je i svoj komentar nakon plenuma te je rekao da je za odgoj bitno zdravo ozračje koje stvara odgojitelj. Odgojitelj mora imati vremena za osobe koje odgaja: 24 sata za zajednicu koja je mu je povjerena, a ne još 24 mandata! Tajna Don Bosca bila je njegova trajna prisutnost kod onih koji su mu povjereni. U odgoju se uopće ne smije popuštati, moramo jasno postavljati ciljeve, znati što hoćemo, u načelima moramo biti jasni. Vrlo je važno koga kandidati i kandidatice nađu u zajednici. Ako u zajednici nađu frustrirane osobe koje do podne mrze sebe, a poslije podne sve ostale, teško je odgajati u takvim uvjetima.
 
U popodnevnom predavanju u 16 sati dr. Bogdan je govorio o afektivnoj zrelosti kandidata, o tome kako postati zrelim svjedocima, odgovornim nastavnicima dobrim pastirima. Prikazao je glavna obilježja složenog područja psihološke zrelosti. Nastavio je o afektivnoj nezrelosti, o oznakama seksualne zrelosti te o ljudskoj osjetljivosti. Budemo li više profesori ili organizatori nego pastiri, ne ćemo uspjeti u našim odgojnim stvarnostima, istaknuo je  dr. Bogdan. I okamenjenost srca nesreća je za redovnika i pastira. Trebamo u zajednicama naučiti tolerirati frustraciju koja proizlazi iz patnje. Ljubiti i raditi je dvostruka transcendentalna dimenzija na kojoj trebamo graditi život. Predavač je spomenuo da afektivna kriza posvećenih može učiniti da oni postanu nepodnošljive osobe. Potrebna je ravnoteža između nutrine i vanjštine. Trebamo učiti djevičanski način ljubavi. No, uvijek će ostati praznina izražena zahtjevima srca i tijela. Ljudska prijateljstva ne mogu ispuniti egzistencijalnu samoću celibatarca, odnosno posvećene osobe. Ovdje trebamo staviti čistoću/celibat u kontekst nasljedovanja Krista.
 
U 18 sati msgr. Jure Bogdan predslavio je sv. misu. U propovijedi nas je pozvao da svjedočimo da smo Isusovi učenici, da svakome kažemo tko je i što je za nas Isus Krist te koji je smisao njegovog dolaska i program njegovog djelovanja.
 
Drugi dan vijećanja započeo je molitvom. Prvo predavanje o temi Putevi posredovanja karizme održala je s. Rastislava Ralbovsky govoreći o tome kako upoznati "malog" čovjeka koji je pred nama. Između ostalog, rekla je da je važno u tom čovjeku vidjeti za što je sposoban, a to može samo ljubav. Da bismo nekog upoznali, trebamo upoznati njegove najdublje nakane. Slika koju stvaramo o čovjeku nije dovoljna! Griješimo protiv Boga ako ga prikažemo kao pogrješnu sliku, ali i protiv čovjeka ako o  njemu stvorimo fiksiranu sliku. Zato govorimo o "opasnosti slike" jer čovjek nadilazi svaku sliku. Sestra Rastislava također je progovorila o situacijama kada unaprijed načinimo nacrt o čovjeku i želimo ga staviti u taj svoj nacrt. Nacrt stvara nasilje nad budućnošću isto kao što slika stvara nasilje nad prošlošću. Na kraju predavačica je pozvala nazočne odgojiteljice i odgojitelje da mladom čovjeku pomognu tijekom odgoja kako bi otkrio osobnu karizmu te da ga nauče kako u vjeri čitati osobnu povijest.
 
Za rad u skupinama s. Rastislava je predložila nekoliko pitanja:
  1. Kako doživljavam uspostavljanje odnosa između sebe i novakinje/odgojenika?
  2. Koji su moji načini upoznavanja odgojenika?
  3. Kako gledam sebe u svjetlu spoznaje o putovima upoznavanja drugoga (put moći, put ljubavi, put razuma, put unutarnje povezanosti, stvaranje slike, pravljenje nacrta)? Što mi ta spoznaja znači?
Nakon plenuma okupili smo se u lijepoj samostanskoj kapelici na euharistijsko slavlje koje je predvodio magistar franjevačkih bogoslova na Kaptolu fra Rozo Brkić. U kratkoj propovijedi on je istaknuo ono što ga je osobno najviše dotaklo na ovom susretu odgojitelja – potreba iskustva i svjedočenja posebno naglasivši ulogu svjedoka u današnjem vremenu pri čemu veliku ulogu imaju upravo odgojitelji. "Smisao našeg zborovanja je traženje istine", rekao je fra Rozo i dodao kako nas vijećanje, odnosno izmjena iskustava, ponovno suočava s istinom: "Aha, ovo nisam znao!" 
 
"Svi se nalazimo u tjeskobi kako što bolje odgovoriti na zahtjeve čovjeka koji dolazi u samostan. Često se skrivamo iza fraza. I duhovnost se može naučiti,... Ali, učiti drugoga može samo onaj koji Boga voli! Naše odgojne zajednice, kako je rekla s. Rastislava, morale bi biti terapeutske, temeljiti se na Riječi Božjoj. Moramo se pitati trči li Riječ Božja među nama? Vraća li nas nama samima? Da osobno ne rastem, nikada ne bih bio odgojitelj", završio je fra Rozo i zaželio da nam Gospodin pomogne da Riječ Božja u našem srcu ne bude okovana, da slušamo koliko nam Bog govori iz našeg života i da uvijek računamo na milost Božju.
 
Treće predavanje na 35. vijećanju odgojitelja održao je dr. fra Mirko Mataušić govoreći o temi Redovnički odgoj i posredovanje redovničke karizme – zaprjeke. Fra Mirko je govorio o očitovanju karizme, o duhovnosti i oblicima života, o oblicima djelovanja, o sredstvima za postizanje cilja ljudskog života - da Bog bude za nas nadasve ljubljen. Bilo je riječi o introspekciji, komunikaciji i mogućim zaprjekama. Fra Mirko je istaknuo da mnoge stvari radimo samo radi funkcije pa je problematičan i svaki odgoj koji se otvoreno ne suočava s negativnošću. Takav se odgoj svodi na puko "poliranje" maske pretvarajući se u opojni idealizam. "Vojnom odlukom" ne možemo postati bolji, nije dovoljna samo odluka. Treba obaviti "prljavi posao" susreta s vlastitom negativnošću, ali trebamo biti svjesni i svojih pozitivnih strana. Govoreći o komunikaciji, predavač se osvrnuo na situacije kada mnogi u redovništvu imaju bolju komunikaciju izvan samostana nego u svojoj zajednici. Pritom je naglasio da kada spoznamo svoju karizmu i kada nam ona koristi, onda imamo potrebu prenositi ju. U redovničkom je životu važno staviti u prvi plan biti, a tek onda raditi kako bismo mogli nasljedovati. Fra Mirko je istaknuo potrebu "čišćenja memorije", na što je pozivao i Papa, jer zlopamćenje nikomu ne ide u prilog. Iznoseći zaprjeke u komunikaciji, pozvao je nazočne da odgajaju ljude za takvu vrstu zajednice u kojoj će pojedinac osjećati slobodu da se može otvoriti. Budućnost Crkve je u duhovnim zajednicama.
 
U ime spriječene s. Emile Barbarić, predsjednice HUVRP-a, vijećanje je zatvorio fra Miljenko zahvalivši predavačima na aktualnim i zanimljivim predavanjima, a svim odgojiteljicama i odgojiteljima na dolasku i plodnoj suradnji.
 
 
Poveznice:
Povratak na sve vijesti
 

"Pozvani i poslani"
emisija o redovništvu

 
Škola za novakinje (zimski semestar 2019./20.)

Semestar započinje 9. listopada, a završava 19. prosinca 2019.

Znanstveni skup o biskupu Miji Škvorcu (1919–1989) uz 100. obljetnicu rođenja i 30. godišnjicu smrti

22. studenoga 2019. na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Adventska duhovna obnova za redovnice i redovnike u Zagrebu

15. prosinca 2019. u 15.30 u crkva sv. Franje, Kaptol 9, Zagreb

Izdavaštvo

Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Cor orans
Cor orans
Vijesti
Vijesti

Linkovi