Statistički podaci o Redovnicima i Redovnicama

 

Redovnici

Godina Redovnici u Hrvatskoj (redovnički svećenici i redovnička braća*) Redovnici u Hrvatskoj – zajednice čije je sjedište izvan Hrvatske (redovnički svećenici i redovnička braća*) Monaški redovnici(redovnički svećenici i redovnička braća)
1977*** 2522 ** 94
1987*** 2443 ** 65
1998**** 1635 ** 14
2002 1032 71 16
2003 958 76 16
2004 1017 81 16
2005 993 83 19
2006 1005 76 15
2007 1005 72 15
2008 959 75 13
2009 970 61 14
2010 962 74 17
2011 966 72 15
2012 953 75 17
2013 958 73 18
2014 963 78 16
2015 919 79 15

* Uključujući i one koji borave u inozemstvu.
** Nemamo podatke.
*** Uključuje i redovnike u BiH i Sloveniji
**** Uključuje i redovnike u BiH


Redovnice

Godina Redovnice u Hrvatskoj* (samo sestre s doživotnim zavjetima) Redovnice u Hrvatskoj – zajednice čije je sjedište izvan Hrvatske* (samo sestre s doživotnim zavjetima) Klauzurne redovnice (samo sestre s doživotnim zavjetima)
1976*** 4522 87 190
1986*** 4401 179 200
1996**** 3771 55 198
2002 3286 217 **
2003 3197 212 157
2004 3254 217 180
2005 3233 212 180
2006 3104 240 177
2007 3056 245 188
2008 3036 226 186
2009 2990 220 181
2010 2933 211 188
2011 2963 211 201
2012 2960 213 198
2013 2823 243 188
2014 2762 244 187
2015 2739 195 189

* Uključujući i one koji borave u inozemstvu.
** Nemamo podatke.
*** Uključuje i redovnice u BiH i Sloveniji
**** Uključuje i redovnice u BiH


Statistički podaci o apostolatu redovnica u Hrvatskoj (2008.)

U školstvu Vrtić 159
Školski vjeronauk 306
Drugo 58
U zdravstvu Med. sestre 234
Drugo 140
U službi mjesne Crkve / župe Župni vjeronauk 281
Orguljašice 297
Briga za crkve 315
Župna domaćinstva 174
Drugo 56
U službi Crkve na razini (nad)biskupije U služenju Crkvi 309
Ukupan broj redovnica   2329

Statistike na europskoj razini

Preuzeto iz predavanja s. Enrice Rosanne, FMA Redovnički život u Europi - izazov za Crkvu i europsko društvo.
Cijeli tekst članka

Premisa

God. 1969. 47,8% svih redovnika i 56,1% redovnica dolazilo je iz Europe, dok su iste godine svega 40,1% katolika činili Europljani. Nakon 38 godina, 2007. godine, Europa je i dalje bila kontinent s najvećim brojem posvećenih osoba: na Starom kontinentu je živjelo naime 40,5% redovnikâ i 41,5% redovnicâ. U promatranom vremenskom razdoblju pad broja posvećenih osoba je bez ikakve sumnje bio strelovit i stalan, ali ipak, bar za sada, koči ga usporedno povećanje prosječne životne dobi. Riječ je o padu koji treba dovesti u vezu sa smanjenim udjelom Europe na razini svjetske Crkve: broj krštenika u Europi 2007. godine iznosio je svega 24,7% od ukupnog broja krštenika, sa smanjenjem za gotovo 15% u vremenskom razdoblju od četrdeset godina. To se smanjenje tumači bilo kao posljedica općeg demografskog pada bilo zbog manje dinamičnosti europskih crkvenih sredinâ. Među mnoštvom podataka koje bi se moglo citirati a koji ukazuju na činjenicu da je katolištvo u Europi shrvao umor opaža se sve veći broj, također u obiteljima u kojima su oba roditelja kršteni, onih koji se odlučuju ne krstiti dijete po rođenju kako bi mu se pustilo da jednom kada odraste ono samo o tome donese odluku. Riječ je o odluci koja za sobom povlači jednu drugu: sustezati se od svakog vjerskog odgoja kako se ne bi utjecalo na buduće odluke. To su odluke koje jasno iznose na vidjelo obezvrjeđivanje i marginaliziranje govora o vjeri, koji više nije postavljen kao temelj osobnosti, već je smješten na područje komplementarnih izbora na koje se pojedinac može odlučiti i u mladenačkoj ili odrasloj dobi. Nije teško shvatiti kako takav način djelovanja i shvaćanja vjerske izobrazbe obavezuje Crkvu da drukčije osmisli odgojno pitanje, koje će se razlikovati od postojeće prakse. Danas se može s pravom pretpostaviti da odrasli Europljanin ima neku vjersku naobrazbu, ili ako ništa drugo a ono bar informaciju o vjeri, koju je primio u obitelji i da ova potonja brine za pripadnost crkvenoj stvarnosti (krštenje, prva pričest, krizma te pripadajuće kateheze). Zna se dogoditi da vremenom ta veza oslabi te stoga postaje nužna "ponovna evangelizacija", ali se uvijek polazi od jednog "iskrčenog terena", dozivaju se u svijest već poznata znanja. U doglednoj budućnosti, koja je po mnogo čemu već započela, porast će broj odraslih kojima će se pružati prvi navještaj i kojima će se saopćavati poruku koja je njima potpuno nepoznata.

Podaci

Redovnici/e (papinsko pravo i dijecezansko pravo)

Godina Svećenici Trajni đakoni Braća Redovnice
1982. 74.297 174 33.628 511.967
2007. 58.422 319 18.693 310.138
Varijacije % -21,4 +83,3 -44,4 -39,4

Ako usporedimo Europu s ostatkom svijetom: God. 1982.: u Europi je bilo 33,7% katolika (i europsko pučanstvo je bilo 39,8% katoličko); u Europi je boravilo 48,2% redovnika svećenika, 45,4% braće redovnika i 54,4% redovnica. God. 2007.: u Europi je bilo 24,7% katolika (europsko pučanstvo je bilo 40,1% katoličko); u Europi boravi 43,1% redovnika svećenika, 49,5% braće i 41,5% redovnica.

Redovnice (papinskog prava)

Godina Novakinje Redovnice s privremenim zavjetima
1982. 4.685 10.817
2007. 2.641 10.641
Varijacije % -43,6 -1,6

God. 1982: u Europi je bilo 29,0% svih novakinja u svijetu i 30,8% redovnica s privremenim zavjetima. God. 2007: u Europi je bilo 15,3% svih novakinja u svijetu i 21,1% redovnica s privremenim zavjetima.

Redovnice

Godina Vječni Privremeni Novakinje
1982. 338.702 12.861 4.949
2007. 213.319 9.338 1.898
Varijacije % -37,0 -27,4 -61,6

Dinamika opadanja, u cjelini uzevši, je zajednička i aktivnim i kontemplativnim zajednicama (različit je slučaj ako se pogleda stvarnost nekih samostana koje resi osobita živost, ali kao što se zna jedna lasta – sa sociološkoga gledišta – ne čini proljeće…), no ipak je u stanovitoj mjeri naglašenija među redovnicama iz aktivnih redovničkih zajednica (te stoga bar dijelom imaju pravo i oni koji hvale superiornost kontemplativnog života). Što se pak tiče činjenice da redovnice s privremenim zavjetima bilježe manji pad od novakinja to se može povezati sa činjenicom da je u slučaju novakinja promatrano razdoblje od jedne ili najviše dvije godine dok zavjetovane sestre obuhvaćaju šire vremensko razdoblje te će se možda taj podatak više ustaliti. Može također biti da u podatke o zavjetovanim sestrama ulazi poveći broj redovnica iz drugih zemalja, dok novakinje više odražavaju nacionalnu provenijenciju. U sadašnjem trenutku ne postoje pouzdani podaci o toj temi (koja je usto veoma osjetljiva i bogata religijskim i kulturnim implikacijama). U Europi redovničke ustanove ne uspijevaju više, same, održavati onu veliku mrežu ustanovâ koje su one same uspjele stvoriti tijekom proteklih stoljećâ. One se stoga pitaju što im je činiti: odreći se djelovanja; smanjiti njihov broj aktivnosti; tražiti pomoć izvana i tako nastaviti s dosadašnjim radom… Odbacujući ideju o "uvozu" redovnikâ i redovnicâ iz Latinske Amerike, Afrike i Azije, kako bi se redovito nastavilo s radom, nekako se provedivijim čini rad na posadašnjenju pri čemu će se uteći sudjelovanju laikâ (i oni su odgovorni za budućnost Crkve) i suradnji među različitim redovničkim zajednicama u formaciji i apostolatu. Osnovno pitanje koje nam se postavlja jest ovo: hoće li redovništvo pronaći drugo snažno središte, koje više neće biti europsko? I ne samo to, već koji utjecaj europsko društvo vrši na redovništvo i obratno? A mi?


 
 
Obavijest o izvođenju studija Teologije posvećenog života u Splitu i o predbilježbama za upis

Treći dvogodišnji ciklus nastave Teologije posvećenog života izvoditi će se u Splitu na adresi: Karmelski samostan Gospe od Karmela, Trg svete Terezije Avilske 1 (Vidovac), HR-21000 Split.

Pozivamo redovnice, redovnike i druge osobe posvećenog života na predbilježbe za upis. 

Redovnički dani 2017. (novi termini)
  • Redovnički dan u Rijeci – prva subota u rujnu - 2. IX. 2017.
  • Redovnički dani u Splitu – četvrti petak i subota u rujnu - 22. i 23. IX. 2017. // novi termin //
  • Redovnički dani u Zagrebu – treći petak i subota u rujnu - 15. i 16. IX. 2017.
  • Redovnički dan u Dubrovniku - druga subota u rujnu - 9. IX. 2017.  // novi termin //
  • Redovnički dan u Đakovu - druga subota u listopadu - 14. X. 2017.  // novi termin //

Izdavaštvo

Vijesti
Vijesti
Susret, br. 9., god V., 2017.
Susret, br. 9., god V., 2017.
Susret, br. 8., god IV., 2016.
Susret, br. 8., god IV., 2016.
Zlatni jubilej naše Konferencije
Zlatni jubilej naše Konferencije
Identitet i poslanje brata redovnika u Crkvi
Identitet i poslanje brata redovnika u Crkvi
Vijesti
Vijesti

Linkovi