Vijesti - Završio XVIII. studijski tjedan za dominikance iz Europe

 

Završio XVIII. studijski tjedan za dominikance iz Europe

Završio XVIII. studijski tjedan za dominikance iz Europe Autor: dominikanci.hr
Objavljeno: 30. 08. 2015 - 13:27

Ljudska znatiželja i znanje i Kristovo stečeno znanje

U nedjelju 30. rujna je u Arbaniji (Sv. Križ) na otoku Čiovu završio XVIII. studijski tjedan za studente i istraživače kao i braću dominikance iz Europe na temu "Ljudska znatiželja i znanje i Kristovo stečeno znanje" i Konferencija o vjerovanju, znatiželji, znanju i spoznaji.

Tjedan i Konferencija okupili su tridesetak sudionika iz Velike Britanije, Švicarske, Njemačke, Poljske i Hrvatske. Tijekom tjedna istraživači i poznati profesori razmišljali iznijeli su zanimljiva predavanja, a tijekom konferencije na kojoj je sudjelovalo devet predavača iznijeta su i neka nova znanja i teze koje će biti objavljene u zborniku radova Konferencije.

Unutar Studijskog tjedna četiri predavača iz Velike Britanije i Poljske su o temi razmišljali iz teološke i filozofske perspektive. Tjedan je u organizaciji Hrvatske dominikanske provincije uz suradnju KBFa Split i međunarodnog sveučilišta Domuni (Bruxelles). Tjedan je pozdravom i uvodnim govorom otvorio regens studija HDP i organizator Tjedna i Konferencije fr. Srećko Koralija.

Simon Gaine - engleski dominikanac je održao prvoga dana studijskoga tjedna tri predavanja. U prva dva predavanja je problematizirao pitanje znanja u različitim biblijskim tekstovima, posebice pitanje mudrosti kod evanđelista kada se za Isusa Krista kaže da je rastao u dobi, mudrosti i znanju.

Prof. Simon je postavio pitanje o kakvoj mudrosti govori evanđelist Luka? Prema njegovom mišljenju teologija se poima kao svojevrsni pokret od Biblije ka Bibliji. Čini se da se Isusovo znanje razlikuje od ljudskog znanja.

Osobito je u tom kontekstu zanimljiv njegov za ljude tajnoviti odnos prema Ocu. Vjera se uvijek iznova pojavljuje kao kompleksna stvarnost koja ne smije nipošto zaobići kognitivnu dimenziju. Ustvrdio je nadalje, da među crkvenim ocima ne postoji konsenzus o Kristovom znanju.

Kod prvih crkvenih otaca može se reći da su to tek usputna promišljanja. Primjerice sveti Irenej ustaje protiv 'gnostičke oholosti'. Tu se dakako postavlja i pitanje ljudske slobode i konteksta iz kojega su progovarali crkveni oci.

Pawel Klimczak – dominikanac iz Krakova (Poljska) naglasio je da čovjek traži odgovor na brojna pitanja koja mu se tijekom života postavljaju. Antropološka pozicija se upotpunjuje teologijom.

Blaženstvo čovjeka se sastoji u s(p)oznavanju Boga. Naravnoj želji se pridružuje i ono što je konaturalno. Čovjek je netko tko je sposoban (kadar) spoznati nešto o Bogu. Toma Akvinski govori o slabosti i konačnosti ljudske spoznaje.

Ta spoznaja je nesavršena, djelomična. Pitanje koje se također postavlja u više religioznoj perspektivi je i pitanje grijeha. Onaj tko ne voli Boga ne može spoznavati, to jest intelektualno čisto.

Prvobitni grijeh kao zapreka za spoznavanje, ali za razliku od protestantske teologije ne uništava potpuno prirodnu naklonost i sposobnost spoznavanja.

Mikolaj Slawkowski-Rode problematizirao je pitanje epistemologije. 1. Znanje na praktičnoj razini. 2. Znanje osoba, gradova, poznanstvo. 3. Propozicijsko znanje. Znati kako i znati za.

Središnja pitanja epistemologije su povezana uz propozicijsko znanje. Svaka istina je u načelu spoznatljiva ali postoje i nadspoznatljive istine. Također se postavilo pitanje o odnosu epistemologa koji se očito identificiraju s filozofima s metafizikom, odnosno mogućnosti ontologije.

Bilo je također riječi o granicama spoznavanja unutar nekih graničnih situacija, primjerice i u pitanjima eutanazije, života nakon smrti, odnosa svijesti i pamćenja, kod odraslih osoba ili kod hendikepiranih osoba.

Četvrti predavač na Studijskom tjednu je bio Ralph Weir koji je uvodno problematizirao odnos estetike i ograničenja ljudskog znanja. Ljudsko znanje je ograničeno kod prirodne znanosti što uočavaju brojni filozofi, među kojima figurira Kant.

Naglasio je da se umjetnost može okarakterizirati kao sofisticirani oblik hedonizma. Zatim se govorilo da znanstveni naturalizam može biti utjecajan u epistemologiji. Potom je predavač izložio središnje koncepte filozofske estetike gdje ljepota i umjetnost tako imaju epistemološku vrijednost.

Unutar Tjedna održana je i istraživačka konferencija na kojoj su sudjelovali brojni predavači iz Hrvatske i inozemstva (Angelina Gašpar, Simon Gaine, Ralph Weir, Pawel Klimczak, Stjepan Radić, Mikolaj Slawkowski-Rode, Carsten Barwasser, Marinko Vidović i Bruno Petrušić).

 
 
Poveznice:
Povratak na sve vijesti
 

Najave događanja

 
Škola za novakinje

Ljetni semestar (Zagreb, 15. ožujka - 31. svibnja 2022.)

Susret HBK - HRK

Susret redovničkih poglavarica i poglavara - članova HRK s biskupima - članovima HBK održat će se 8. lipnja 2022. godine.

Škola formacije za odgojitelj(ic)e

31. srpnja - 5. kolovoza 2022., Lužnica
Tema: Biti autentičan/na odgojitelj/ica
Voditelji: s. Danijela Anić, Josip Bošnjaković, Marinko Pehar
Prijave do: 1. srpnja 2022.
Cijena: 2.000,00 kn

Redovnički dani

Split, 16 -17. rujna 2022.
Dubrovnik, 17. rujna 2022.
Zagreb, 23-24. rujna 2022.
Rijeka, 24. rujna 2022.
Đakovo, prva ili druga subota u listopadu

Susret za medicinske sestre redovnice

Međugorje, 7. - 9. listopada 2022. godine

Skupština HRK

12. - 13. listopada 2022. godine u Samostanu hercegovačkih franjevaca (Avenija Gojka Šuška 2, Zagreb)

Izdavaštvo

Nedjelja Dobroga Pastira 2022.
Nedjelja Dobroga Pastira 2022.
Dar vjernosti
Dar vjernosti
Vijesti 4 (2021.)
Vijesti 4 (2021.)
Posvećeni život (2020)
Posvećeni život (2020)
Zlatni jubilej naše Konferencije
Zlatni jubilej naše Konferencije
“Njihovo je kraljevstvo nebesko” (radni listovi)
“Njihovo je kraljevstvo nebesko” (radni listovi)

Linkovi