Vijesti - Predstavljena knjiga o povijesti pavlinskog samostana u Lepoglavi

 

Predstavljena knjiga o povijesti pavlinskog samostana u Lepoglavi

Objavljeno: 28. 05. 2014 - 22:44

Posebno svečana kulturna večer održana je u srijedu 28. svibnja u Lepoglavi, kolijevci hrvatske duhovnosti, kulture i školstva, kada je predstavljena knjiga zagrebačkog kanonika mons. dr. Kamila Dočkala "Povijest pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije u Lepoglavi". Knjigu su objavili Varaždinska biskupija i župa Bezgrešnog začeća BDM u Lepoglavi uz nakladnika Glas Koncila.

Na predstavljanju djela, koje opsežno prikazuje povijest, djelovanje i značaj znamenitog lepoglavskog samostana, govorili su varaždinski biskup Josip Mrzljak i urednici knjige lepoglavski župnik mons. Andrija Kišiček, te profesori dr. sc. Sanja Cvetnić i dr. sc. Danko Šourek s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Nazočili su brojni posjetitelji, među kojima su bili i pavlini o. Krištof Rodak i o. Tomislav Lokmer iz Kamenskog, te franjevci konventualci iz nekadašnjeg pavlinskog samostana u slovenskom Olimju fra Ernest Benko i fra Jože Strojin.

Biskup Mrzljak istaknuo je kako ovaj velik skup unutar zidina samostanskog kompleksa svjedoči o tome što su stoljeća pavlinskog djelovanja u Lepoglavi značila za ovaj kraj i mnogo šire, te cjelokupnu hrvatsku povijest. Lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić istaknuo je kako ovo djelo otkriva bogatu riznicu pavlinske baštine u Lepoglavi, malom gradiću podno Ivanščice u kojem su se događale velike stvari hrvatske i europske duhovnosti, pismenosti, kulture i obrazovanja.

Kamilo Dočkal (1879.-1963.), rođenjem je bio Čeh, a djelom i zaslugama Hrvat, kojeg je nadbiskup Alojzije Stepinac imenovao prvim ravnateljem Dijecezanskog muzeja Zagrebačke nadbiskupije te je sve do smrti gotovo četvrt stoljeća obavljao tu službu. U svom je znanstvenom istraživanju objavio niz knjiga i članaka, a među neobjavljenim rukopisima opsegom je najveća cjelina 'Građa za povijest pavlinskih samostana u Hrvatskoj', u sklopu koje dva obimna sveska obrađuju povijest lepoglavskog samostana. Dočkal je u tome djelu uspješno obuhvatio širok spektar vjerske, kulturne, znanstvene, umjetničke i društvene djelatnosti kojom je Red sv. Pavla prvog Pustinjaka tijekom više od pet stoljeća rada i života u Hrvatskoj (1244.-1786.) oplemenio našu povijest. Dočkal je tome poslu prionuo stoljeće i pol nakon nestanka 'bijelih fratara' s hrvatske povijesne pozornice detaljno analizirajući i tumačeći iznimno obilnu arhivsku građu te je s nevjerojatnom predanošću obradio povijest gotovo svih pavlinskih samostana na hrvatskom tlu. Time je ovaj crkveni povjesničar u naslijeđe ostavio svoj 'magnus opus' te će njegovo djelo zasigurno biti daljnjim istraživanjima izvor i uzor, smatra urednik Šourek koji je napomenuo da je izdavanje ove knjige svakako dug prema Lepoglavi, njezinoj prošlosti i iznimnoj ulozi u hrvatskoj kulturi, ali i još uvijek živoj pavlinskoj baštini i njezinim čuvarima. No, knjiga je i dug njezinu autoru, neumornom povjesničaru Dočkalu, koji je rukopis dovršio još davne 1953. godine.

Povijest lepoglavskoga samostana od vremena njegova osnutka 1400. godine, do ukinuća (1786.) i pretvaranja u kaznionicu (1854.), Kamilo Dočkal obradio je u ukupno 125 poglavlja podijeljena u dva osnovna dijela. Prvi dio govori o djelovanju samostana, a drugi o vezi pavlinskoga samostana sa svijetom. Lepoglavski samostan osnovao je 1400. godine velikaš Herman II. Celjski i predao ga, s okolnim posjedima, 'bijelim fratrima'. Samostan je nesmetano napredovao do kobnoga osmanskoga napada i paleža potkraj XV. stoljeća. Ulogu obnovitelja i – kako ga pavlinski izvori nazivaju – novoga osnivača, preuzima hrvatski ban Ivaniš, sin hrvatsko-ugarskoga kralja Matijaša Korvina, koji je pokopan u svetištu crkve čime je potaknuo niz velikaša i plemića da tijekom narednih stoljeća posljednje počivalište potraže upravo u toj crkvi. U 16. stoljeću u suzbijanju osmanske prijetnje aktivno sudjeluju i lepoglavski pavlini, ali istodobno samostan prerasta u središte učenosti koje svojim značajem prerasta okvire 'Ostatka ostataka nekoć slavnoga kraljevstva Hrvatskoga'. Značajnu pozornost Kamilo Dočkal poklanja i graditeljskoj i likovnoj baštini lepoglavskih pavlina. Čak 11 poglavlja prvoga dijela knjige posvećeno je obnovi staroga i izgradnji novoga (današnjega) samostana (1650.-1675.), obnovi i dogradnjama lepoglavske crkve (1663.-1711.), te kapelama u Purgi, na Gorici i Veternici. U drugom dijelu svoje knjige Kamilo Dočkal ponovno se, u svojevrsnom tužnom epilogu vraća sudbini ovih objekata, koje je 1786. godine zatekla odluka cara Josipa II. o ukidanju svih pavlinskih samostana u Hrvatskoj i Ugarskoj. U cijeloj knjizi navodi se više od tisuću povijesnih osoba koje su izravno ili neizravno bile povezane s lepoglavskim pavlinskim samostanom.

Urednica knjige dr. Cvetnić istaknula je kako su u objavi rukopisa, odnosno tipkopisa ovog dosad "zakopanog blaga" mons. Dočkala, crkvenog povjesničara, kulturnog djelatnika i glazbenika, presudnu ulogu odigrali biskup Josip Mrzljak i lepoglavski župnik. Podsjetila je kako je u lepoglavskom samostanu već 1503. godine, kao odjek korvinovske renesanse, osnovana prva javna gimnazija u kontinentalnoj Hrvatskoj, a nakon 1683. godine lepoglavske visoke škole za teologiju i filozofiju stječu status Sveučilišta. Od 1576. godine stolovali su u njemu generali reda, a od 1701. godine i provincijali osamostaljene Hrvatske pavlinske provincije. Lepoglavska crkva je ujedno bila mjesto gdje su na trajni počinak odlazili članovi najuglednijih hrvatskih plemićkih i vladarskih obitelji. Sām Dočkal s puno romantičnoga oduševljenja, ali i realističnih zapažanja opisuje lepoglavski krajolik kao najosobniji piščev doživljaj kraja. Poznavajući dobro lepoglavsku povijest, on je shvatio da samostan i crkvu valja gledati kao znamenitu i vrlo važnu cjelinu u prostoru, ali u širokom prostoru ne samo ovoga kraja, gdje se crkva i samostan ističu pogledom, nego i na znatno većoj panorami. O samostanu je ukratko napisao: "Najugledniji pavlinski samostan u cijeloj hrvatskoj pokrajini, a jedan od najuglednijih samostana u cijelom pavlinskom redu bio je samostan Blažene Djevice Marije u Lepoglavi. Tu je bila matica pavlinskog pomlatka. Tu su bili visoki učeni zavodi. To je često puta bilo sijelo pavlinskog generala. Tu su boravili i djelovali najučeniji pavlinski redovnici. Tu je bila najbogatija knjižnica i riznica. Ovomu samostanu posvetiše i pavlinski pisci najviše pomnje, pa će zato i povijest ovoga pavlinskog samostana biti daleko podrobnija i opširnija od povijesti drugih pavlinskih samostana". Takav utjecajan samostan svoje tragove ostavio je i u Varaždinu – a ako se pridruži književni, leksikografski i glazbeni utjecaj – i u hrvatskoj kulturi i umjetnosti općenito. Brojčana situacija lepoglavskoga samostana 1770. godine izgledala je npr. ovako: 54 redovnika, i to 24 svećenika, 11 bogoslova, 7 filozofa i 12 braće.

Župnik Kišiček, koji je najzaslužniji za objavu ovog monumentalnog djela, zahvalio je svima koji su pridonijeli izdavanju knjige i sudjelovali u predstavljanju. Zahvalio je svima koji pomažu obnovu lepoglavskog kompleksa te je izrazio nadu da će se obnova nastaviti kako bi u ovim prostorima što prije zaživio Duhovni centar Varaždinske biskupije koji će biti otvoren hodočasnicima iz svih krajeva svijeta. U prigodnom programu pročitana je Šenoina 'Fratarska oporuka' koja govori o teškim trenucima kada je stigla obavijest o ukinuću pavlinskog reda, a nastupio je i ženski sastav 'Kaliope', dok je program vodila prof. Olja Gregur. Svečanost je održana u organizaciji Varaždinske biskupije, te župe i Grada Lepoglava. (ika)

 
 
Poveznice:
Povratak na sve vijesti
 

Najave događanja

 
Stručni skup za djelatnike vjerskih vrtića

2. ožujka 2024. (Zagreb, Vrhovec 29)
Tema: Suodnos duhovnosti, riječi i pokreta
Prijave do: 26. veljače 2024. 

Vijećanje redovničkih odgojitelja

7. - 9. ožujka 2024. (Zagreb, Granešina 3)
Tema: Odgoj za osobno i zajedničko razlučivanje Božje volje u redovničkoj zajednici
Voditelji: s. Stjepanka Stanić MVZ i p. Tvrtko Barun SJ
Prijave do: 7. veljače 2024.

Duhovne vježbe za više redovničke poglavarice

9. - 16. ožujka 2024. (Veli Lošinj, Kaciol 38)
Voditelj: o. Jeronim Adam Marin OSB

Susret sestara koje vrše poslanje unutar samostana

19. - 21. travnja 2024. (Split - Kamen, Sv. Mihovila 43)
Tema: Ususret Svetoj godini - u molitvi, pokori i djelima milosrđa
Voditelj: p. Vatroslav Halambek SJ
Prijave do: 19. ožujka 2024.

Stručni skup za tajnice i ekonome

26. - 28. travnja 2024. (Lužnica, Lužnički odvojak 3)
Voditelji: s. Dijana Mihalj MVZ i prof. Ivan Milotić

Susret sestara s prvim zavjetima

10. - 12. svibnja 2024. (Masna Luka, Park prirode Blidinje)
Tema: Bogu posvećene osobe i život s medijima
Voditelji: fra Andrija Majić OFM i prof. Danijel Labaš
Prijave do: 10. travnja 2024.

Studijsko-rekreativni dan za redovničke pripravnice

Krk, 23. svibnja 2024.
Prijave do: 23. travnja 2024.

Stručni skup za više redovničke poglavarice

4. - 5. lipnja 2024. (Slavoljuba Bulvana 4, Zagreb)
Tema: Posvećeni život pred izazovima zlostavljanja
Voditelji: s. Dijana Mihalj MVZ, don Đuliano Trdić i don Tomislav Kutleša
Prijave do: 4. svibnja 2024. 

Susret HBK i HRK

Zagreb, 5. lipnja 2024.

Susret poglavarica mjesnih zajednica

7. - 9. lipnja 2024. (Livno - BiH, Savezne Republike Njemačke 5)
Tema: Autoritet u Kristovu duhu
Voditelj: p. Mirko Nikolić SJ
Prijave do: 7. svibnja 2024.

Redovnički dani

Split, 20. - 21. rujna 2024.
Dubrovnik, 21. rujna 2024.
Zagreb, 27. - 28. rujna 2024.
Rijeka, 5. listopada 2024.
Đakovo, 5. listopada 2024.
Tema: Ususret Svetoj godini: pomireni s Bogom i međusobno

Skupština HRK

9. - 10. listopada 2024.

Seminar za medicinske sestre redovnice

Đakovo, 11. - 13. listopada 2024.
Tema: Ususret Svetoj godini - u molitvi, pokori i djelima milosrđa
Voditelj: br. Jakov od Križa (Milić) OCD
Prijave do: 11. rujna 2024.

Izdavaštvo

„Ecclesiae Sponsae Imago“
„Ecclesiae Sponsae Imago“
Nedjelja Dobroga Pastira 2022.
Nedjelja Dobroga Pastira 2022.
Vijesti 2 (2023.)
Vijesti 2 (2023.)
Posvećeni život (2020)
Posvećeni život (2020)
Zlatni jubilej naše Konferencije
Zlatni jubilej naše Konferencije
“Njihovo je kraljevstvo nebesko” (radni listovi)
“Njihovo je kraljevstvo nebesko” (radni listovi)

Linkovi