Vijesti - Franjevački jubilej se ne ograničava samo na vanjska slavlja, već potiče na postavljanje pitanja

Veliki franjevački jubilej koji će kulminirati 800. obljetnicom preminuća sv. Franje Asiškog svečano je otvoren u subotu 7. siječnja u Grecciu, u nazočnosti šestorice generalnih ministara Franjevačke obitelji. O jubileju koji se proteže od 2023. do 2026. godine govorio je u emisiji Hrvatskog katoličkog radija „Aktualno” fra Darko Tepert, generalni tajnik za formaciju i studije Reda manje braće.

Jubilej kroz četiri godine dotiče četiri velike teme. U 2023. godini razmatrat će se Franjevačko Pravilo i Božić u Grecciu, 2024. godine dar stigmi, 2025. Pjesma stvorova, a 2026. obljetnica povratka Ocu sv. Franje Asiškog. Kako je objasnio fra Darko, sve redovničke skupine koje se nadahnjuju karizmom sv. Franje (Prvi, Drugi i Treći franjevački red) htjeli su se zajedno okupiti kako bi zajedno sa svim simpatizerima sv. Franje obilježili taj niz značajnih obljetnica.

„Jubileji obilježavaju iskustvo, osobno iskustvo  Boga koji je imao jedan čovjek i koja je onda imala ona zajednica i ono bratstvo koje se oko njega počelo okupljati, koje se okuplja do današnjega dana. To iskustvo Boga koje je svima nama potrebno, bez obzira na promjene životnih okolnosti, na napredak tehnologije na promjenu društvenih struktura”, kazao je fra Darko, dodajući da smo kao ljudi stvoreni da budemo u jednom bliskom odnosu s Bogom.

Upravo iz toga razloga, objasnio je, povjerenstvo odgovorno za organizaciju jubileja nije htjelo samo ograničiti proslavu na vanjska velika slavlja, nego prije svega kroz jubileje pozvati na sagledavanje vlastitoga života. „Što je to što mi živimo danas, kako mi danas živimo svoju karizmu, kakav je naš franjevački identitet danas i što možemo pružiti još današnjemu svijetu? Ako pogledamo jaslice u Grecciu, tamo je sveti Franjo htio prikazati jednostavnost i siromaštvo u kojem se rađa Sin Božji, koji želi biti tu među ljudima, pa si onda postavljamo i mi pitanja kako danas živimo među ljudima, kakvo je naše siromaštvo danas, kako smo mi danas ti ‘manji’ koji donose Božju riječ?”

Fra Darko Tepert zbog svoje službe na razini Reda putuje po cijelome svijetu te ima uvid kako se živi franjevačka karizma u raznim zemljama. Dok se uočavaju neke razlike, kroz razgovora fra Darko ističe kako se vidi da ih nešto zajedničko nadahnjuje i vodi. „Prepoznaje se taj franjevački identitet u cijelom svijetu, uvijek je to ona želja za jednim životom u malenosti, u blizini ljudima, među ljudima. Dakle, ne samo da smo poslani ljudima, nego želimo s ljudima dijeliti njihovu sudbinu”. Napose postoji želja da se bude među najmanjima, najsiromašnijima, koji su na rubu društva, napomenuo je u razgovoru fra Darko Tepert.