Vijesti - 140. obljetnica zavjeta Riječke Majke u Trećem redu sv. Franje

Postulatura službenice Božje Majke Marije Krucifikse Kozulić u suradnji s riječkim bratstvima Franjevačkog svjetovnog reda (OFS) u četvrtak 22. veljače u svetištu Majke Božje Trsatske organizirala je program obilježavanja 140. obljetnica zavjeta Riječke Majke u Trećem redu sv. Franje.

O Mariji Kozulić i njezinoj povezanosti s Franjevačkim svjetovnim redom, u auli Ivana Pavla II., govorila postulatorica kauze s. Dobroslava Mlakić. Nakon predavanja, euharistijsko slavlje s nakanom za proglašenje blaženom Marije Krucifikse predvodio je fra Matija Koren, a liturgijsko slavlje animirale su pjevanjem rođene sestre Barbara i Maristela Benigar sa svojom majkom Marijom Brezac Benigar. Klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom predvodio je fra Mario Zubak, župnik župe sv. Jurja.

„Predstaviti Mariju Kozulić kao franjevačku trećoredicu nije teško, iako ona potječe iz bogata roda Kozulića, brodovlasnika i brodograditelja, oni su gotovi svi mahom bili franjevački trećoredci i kao takvi oporučno su ostavljali svoja dobra crkvenim i karitativnim ustanovama", rekla je s. Dobroslava govoreći o razlogu ovog susreta na Trsatu. Svoju duhovnost Marija je produbila kada je u svojoj 26. godini pristupila Trećem pokorničkom Redu sv. Franje, ovdje u svetištu Majke Božje Trsatske, 4. siječnja 1877. i obukla trećoredsko odijelo uzevši ime s. Eleonora, a zavjete je položila na današnji dan 22. veljače 1878. godine, točno prije 140 godina.

Franjevačku misiju pomaganja siromašnima i potrebnima Marija je nastavila tijekom cijelog svog života, a vrhunac je doživjela utemeljenjem Družbe sestara Presvetog Srca Isusova. „Po njezinu laičkom apostolskom angažmanu u Crkvi i svijetu vidim ju kao preteču II. vatikanskog koncila i smatram da je ona prethodnica današnjih angažiranih vjernika laika, u pastoralno-karitativno-socijalnom i odgojnom radu u našemu gradu Rijeci i riječkoj Crkvi i da od nje i danas, 95 godina poslije njezine blažene smrti, imamo što naučiti i pronaći nadahnuće jer je i danas potrebno djelovati istom revnošću, apostolskim ili misionarskim zanosom", zaključila je s. Dobroslava svoje izlaganje.