Vijesti - Predstavljena knjiga o povijesti pavlinskog samostana u Lepoglavi

 

Predstavljena knjiga o povijesti pavlinskog samostana u Lepoglavi

Objavljeno: 28. 05. 2014 - 22:44

Posebno svečana kulturna večer održana je u srijedu 28. svibnja u Lepoglavi, kolijevci hrvatske duhovnosti, kulture i školstva, kada je predstavljena knjiga zagrebačkog kanonika mons. dr. Kamila Dočkala "Povijest pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije u Lepoglavi". Knjigu su objavili Varaždinska biskupija i župa Bezgrešnog začeća BDM u Lepoglavi uz nakladnika Glas Koncila.

Na predstavljanju djela, koje opsežno prikazuje povijest, djelovanje i značaj znamenitog lepoglavskog samostana, govorili su varaždinski biskup Josip Mrzljak i urednici knjige lepoglavski župnik mons. Andrija Kišiček, te profesori dr. sc. Sanja Cvetnić i dr. sc. Danko Šourek s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Nazočili su brojni posjetitelji, među kojima su bili i pavlini o. Krištof Rodak i o. Tomislav Lokmer iz Kamenskog, te franjevci konventualci iz nekadašnjeg pavlinskog samostana u slovenskom Olimju fra Ernest Benko i fra Jože Strojin.

Biskup Mrzljak istaknuo je kako ovaj velik skup unutar zidina samostanskog kompleksa svjedoči o tome što su stoljeća pavlinskog djelovanja u Lepoglavi značila za ovaj kraj i mnogo šire, te cjelokupnu hrvatsku povijest. Lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić istaknuo je kako ovo djelo otkriva bogatu riznicu pavlinske baštine u Lepoglavi, malom gradiću podno Ivanščice u kojem su se događale velike stvari hrvatske i europske duhovnosti, pismenosti, kulture i obrazovanja.

Kamilo Dočkal (1879.-1963.), rođenjem je bio Čeh, a djelom i zaslugama Hrvat, kojeg je nadbiskup Alojzije Stepinac imenovao prvim ravnateljem Dijecezanskog muzeja Zagrebačke nadbiskupije te je sve do smrti gotovo četvrt stoljeća obavljao tu službu. U svom je znanstvenom istraživanju objavio niz knjiga i članaka, a među neobjavljenim rukopisima opsegom je najveća cjelina 'Građa za povijest pavlinskih samostana u Hrvatskoj', u sklopu koje dva obimna sveska obrađuju povijest lepoglavskog samostana. Dočkal je u tome djelu uspješno obuhvatio širok spektar vjerske, kulturne, znanstvene, umjetničke i društvene djelatnosti kojom je Red sv. Pavla prvog Pustinjaka tijekom više od pet stoljeća rada i života u Hrvatskoj (1244.-1786.) oplemenio našu povijest. Dočkal je tome poslu prionuo stoljeće i pol nakon nestanka 'bijelih fratara' s hrvatske povijesne pozornice detaljno analizirajući i tumačeći iznimno obilnu arhivsku građu te je s nevjerojatnom predanošću obradio povijest gotovo svih pavlinskih samostana na hrvatskom tlu. Time je ovaj crkveni povjesničar u naslijeđe ostavio svoj 'magnus opus' te će njegovo djelo zasigurno biti daljnjim istraživanjima izvor i uzor, smatra urednik Šourek koji je napomenuo da je izdavanje ove knjige svakako dug prema Lepoglavi, njezinoj prošlosti i iznimnoj ulozi u hrvatskoj kulturi, ali i još uvijek živoj pavlinskoj baštini i njezinim čuvarima. No, knjiga je i dug njezinu autoru, neumornom povjesničaru Dočkalu, koji je rukopis dovršio još davne 1953. godine.

Povijest lepoglavskoga samostana od vremena njegova osnutka 1400. godine, do ukinuća (1786.) i pretvaranja u kaznionicu (1854.), Kamilo Dočkal obradio je u ukupno 125 poglavlja podijeljena u dva osnovna dijela. Prvi dio govori o djelovanju samostana, a drugi o vezi pavlinskoga samostana sa svijetom. Lepoglavski samostan osnovao je 1400. godine velikaš Herman II. Celjski i predao ga, s okolnim posjedima, 'bijelim fratrima'. Samostan je nesmetano napredovao do kobnoga osmanskoga napada i paleža potkraj XV. stoljeća. Ulogu obnovitelja i – kako ga pavlinski izvori nazivaju – novoga osnivača, preuzima hrvatski ban Ivaniš, sin hrvatsko-ugarskoga kralja Matijaša Korvina, koji je pokopan u svetištu crkve čime je potaknuo niz velikaša i plemića da tijekom narednih stoljeća posljednje počivalište potraže upravo u toj crkvi. U 16. stoljeću u suzbijanju osmanske prijetnje aktivno sudjeluju i lepoglavski pavlini, ali istodobno samostan prerasta u središte učenosti koje svojim značajem prerasta okvire 'Ostatka ostataka nekoć slavnoga kraljevstva Hrvatskoga'. Značajnu pozornost Kamilo Dočkal poklanja i graditeljskoj i likovnoj baštini lepoglavskih pavlina. Čak 11 poglavlja prvoga dijela knjige posvećeno je obnovi staroga i izgradnji novoga (današnjega) samostana (1650.-1675.), obnovi i dogradnjama lepoglavske crkve (1663.-1711.), te kapelama u Purgi, na Gorici i Veternici. U drugom dijelu svoje knjige Kamilo Dočkal ponovno se, u svojevrsnom tužnom epilogu vraća sudbini ovih objekata, koje je 1786. godine zatekla odluka cara Josipa II. o ukidanju svih pavlinskih samostana u Hrvatskoj i Ugarskoj. U cijeloj knjizi navodi se više od tisuću povijesnih osoba koje su izravno ili neizravno bile povezane s lepoglavskim pavlinskim samostanom.

Urednica knjige dr. Cvetnić istaknula je kako su u objavi rukopisa, odnosno tipkopisa ovog dosad "zakopanog blaga" mons. Dočkala, crkvenog povjesničara, kulturnog djelatnika i glazbenika, presudnu ulogu odigrali biskup Josip Mrzljak i lepoglavski župnik. Podsjetila je kako je u lepoglavskom samostanu već 1503. godine, kao odjek korvinovske renesanse, osnovana prva javna gimnazija u kontinentalnoj Hrvatskoj, a nakon 1683. godine lepoglavske visoke škole za teologiju i filozofiju stječu status Sveučilišta. Od 1576. godine stolovali su u njemu generali reda, a od 1701. godine i provincijali osamostaljene Hrvatske pavlinske provincije. Lepoglavska crkva je ujedno bila mjesto gdje su na trajni počinak odlazili članovi najuglednijih hrvatskih plemićkih i vladarskih obitelji. Sām Dočkal s puno romantičnoga oduševljenja, ali i realističnih zapažanja opisuje lepoglavski krajolik kao najosobniji piščev doživljaj kraja. Poznavajući dobro lepoglavsku povijest, on je shvatio da samostan i crkvu valja gledati kao znamenitu i vrlo važnu cjelinu u prostoru, ali u širokom prostoru ne samo ovoga kraja, gdje se crkva i samostan ističu pogledom, nego i na znatno većoj panorami. O samostanu je ukratko napisao: "Najugledniji pavlinski samostan u cijeloj hrvatskoj pokrajini, a jedan od najuglednijih samostana u cijelom pavlinskom redu bio je samostan Blažene Djevice Marije u Lepoglavi. Tu je bila matica pavlinskog pomlatka. Tu su bili visoki učeni zavodi. To je često puta bilo sijelo pavlinskog generala. Tu su boravili i djelovali najučeniji pavlinski redovnici. Tu je bila najbogatija knjižnica i riznica. Ovomu samostanu posvetiše i pavlinski pisci najviše pomnje, pa će zato i povijest ovoga pavlinskog samostana biti daleko podrobnija i opširnija od povijesti drugih pavlinskih samostana". Takav utjecajan samostan svoje tragove ostavio je i u Varaždinu – a ako se pridruži književni, leksikografski i glazbeni utjecaj – i u hrvatskoj kulturi i umjetnosti općenito. Brojčana situacija lepoglavskoga samostana 1770. godine izgledala je npr. ovako: 54 redovnika, i to 24 svećenika, 11 bogoslova, 7 filozofa i 12 braće.

Župnik Kišiček, koji je najzaslužniji za objavu ovog monumentalnog djela, zahvalio je svima koji su pridonijeli izdavanju knjige i sudjelovali u predstavljanju. Zahvalio je svima koji pomažu obnovu lepoglavskog kompleksa te je izrazio nadu da će se obnova nastaviti kako bi u ovim prostorima što prije zaživio Duhovni centar Varaždinske biskupije koji će biti otvoren hodočasnicima iz svih krajeva svijeta. U prigodnom programu pročitana je Šenoina 'Fratarska oporuka' koja govori o teškim trenucima kada je stigla obavijest o ukinuću pavlinskog reda, a nastupio je i ženski sastav 'Kaliope', dok je program vodila prof. Olja Gregur. Svečanost je održana u organizaciji Varaždinske biskupije, te župe i Grada Lepoglava. (ika)

 
 
Poveznice:
Povratak na sve vijesti
 
 
Susret animatora za duhovna zvanja

U Splitu, na Kmanu od 14. do 16. rujna 2020. godine. 

Redovnički dani

Split, 18-19. rujna 2020.

Dubrovnik, 19. rujna 2020.

Zagreb, 25-26. rujna 2020.

Rijeka, 26. rujna 2020.

Đakovo, listopad 2020.

Seminar za medicinske sestre/braću

Ludbreg, 9-11. listopada 2020.

voditelj: mons. mr. Bože Radoš, biskup varaždinski

tema: Gospodine, daj da ozdravim!

Izborna skupština HRK

14. i 15. listopada 2020. godine u Franjevačkom samostanu u Dubravi (Zagreb)

Izdavaštvo

Posvećeni život
Posvećeni život
Cor orans
Cor orans
Vijesti
Vijesti
Nedjelja Dobroga Pastira 2020.
Nedjelja Dobroga Pastira 2020.
Zlatni jubilej naše Konferencije
Zlatni jubilej naše Konferencije
“Njihovo je kraljevstvo nebesko” (radni listovi)
“Njihovo je kraljevstvo nebesko” (radni listovi)

Linkovi