Vijesti - XLI. redovnički dani

Četrdeset i prvi Redovnički dani s temom „Krepost nade u posvećenom životu: poziv, znak i svjedočanstvo“ počeli su u petak 19. rujna u prostorijama samostana o. Ante Antića na Trsteniku u Splitu, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.

Oko 140 okupljenih redovnica i redovnika prvi dan rada počeli su zajedničkom molitvom Trećeg časa, a nakon molitvenog početka okupljenima se obratio predsjednik Vijeća HBK-a za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić. Istaknuo je kako je tema ovih dana posebno važna u vremenu neizvjesnosti i krize zvanja. Podsjetio je da „budućnost jest u Božjim rukama, a naša briga je vjernost Bogu u sadašnjosti“, istaknuvši kako se nada ne može odvojiti od vjere i ljubavi. Nadbiskup je potaknuo redovnike i redovnice da u tamama života ne postavljaju granice vjeri i nadi, nego da budu znak i svjedočanstvo nade za druge.

Prvim radnim danom moderirao je provincijal Hrvatske franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda fra Milan Krišto, a prvo predavanje naslovljeno „Nada u sinoptičkim evanđeljima: između utopije i realnosti” održao je izv. prof. dr. sc. fra Stipo Kljajić OFM, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene i profesor biblijskih znanosti. U izlaganju je pokazao kako je Isusova nada istodobno ukorijenjena u stvarnosti i otvorena prema budućnosti, jer „Božje kraljevstvo nije nikakav izvanjski događaj izvan oblaka, nego Božji plan s ljudskom poviješću koji se postupno ostvaruje“.

Naveo je kako se kršćanska nada ne iscrpljuje u pukom optimizmu, nego postaje temeljna snaga koja nadilazi životne tame i nesigurnosti. Time je otvorio prostor daljnjoj raspravi o tome kako življena nada u evanđeoskom smislu oblikuje i posvećeni život danas.

Drugo predavanje „Redovnički život: znak i svjedočanstvo nade“ održala je profesorica dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. s. Valerija Kovač (Franjevke od Bezgrješne). Pojasnila je kako se nada ne može promatrati samo kao osobni nutarnji stav, nego prije svega kao poziv na zajedničko svjedočenje u Crkvi i svijetu. „Redovnički život je znak nade upravo onda kada se živi u jednostavnosti i vjernosti, bez potrebe za stalnim dokazivanjem pred svijetom“, poručila je s. Valerija. Upozorila je da se budućnost redovničkog života ne gradi na brojnosti ili društvenoj moći, nego na snazi vjernosti evanđelju, što redovnike i redovnice čini proročkim znakom nade za druge.

Središnji dio prvoga dana bilo je svečano misno slavlje koje je predvodio nadbiskup Križić, a u koncelebraciji je bilo desetak svećenika predvođenih provincijalima Hrvatskih franjevačkih provincija fra Sinišom Balajićem i fra Milanom Krištom. Nadbiskup je u homiliji istaknuo kako su liturgijska čitanja gotovo nametnula temu zavjeta siromaštva koji je u najužoj vezi s krepošću nade. Govorio je o opasnosti navezanosti na bogatstvo, podsjetivši da se sigurnost života ne može graditi na materijalnim dobrima, nego na Bogu.

„Ni jedan drugi zavjet ne očituje tako jasno duhovno stanje neke posvećene osobe ili nekog redovničkog Instituta kao zavjet siromaštva“, protumačio je nadbiskup, upozorivši da slabljenje siromaštva nužno dovodi i do slabljenja zajedništva, molitve i misionarskog duha.

Posebno se osvrnuo na problem razlučivanja zvanja i opasnost olakog primanja kandidata. „Možda je danas u tom smislu velika opasnost da zbog naše tjeskobe i zabrinutosti zbog pomanjkanja zvanja dajemo kandidatima nerealna obećanja i ne govori im se o žrtvama koje su nužne da bi se ostvario poziv“, rekao je. Podsjetio je da ulazak u posvećeni život uvijek uključuje odricanje i cijenu koja se mora platiti, što stvara određenu krizu, ali i omogućuje rast u vjeri i povjerenju u Boga.

Govoreći o svakodnevici redovničkih zajednica, nadbiskup je pozvao na iskrenost: „Možemo li mi redovnici za sebe reći da smo siromašni? Mnoge stvari i mogućnosti koje mi imamo, većina ljudi nema.“ Time je potaknuo na provjeru kako se zavjet živi u konkretnim prilikama, od odnosa prema hrani i radu do iskustva pouzdanja u Božju providnost. Na kraju je poručio da siromaštvo ne znači samo „ne imati“, nego i „znati dati“ jer se u njemu otkriva smisao nasljedovanja Krista. „Siromaštvo, ili duhovno siromaštvo, ostaje uvijek najsigurniji znak duhovne i vjerničke razine jedne redovničke zajednice, odnosno jednog redovničkog Instituta“, zaključio je nadbiskup Križić.

Popodnevni dio predavanja započet će predavanjem doc. dr. sc. s. Kriste Mijatović SCSC naslovljenim „U nadi protiv svake nade“: sociodemografska obilježja ženskih redovničkih zajednica sa sjedištem uprave u Hrvatskoj”. Posljednje predavanje prije zajedničke molitve Večernje održat će dr. sc. Stjepanka Stanić MVZ, a ono će nositi naslov „Zaborav kreposti u suvremenom društvu“.

Drugi dan četrdeset i prvih Redovničkih dana u Splitu počet će zajedničkom molitvom Trećeg časa, uslijedit će predavanja „Gdje je, smrti, žalac tvoj?“ Nada u sjeni smrti“ prof. dr. sc. s. Nele Gašpar FDC te „Liturgija i nada: zalog buduće slave“ dr. sc. fra Zlatka Vlaheka OFMConv, a nakon toga će uslijediti završna riječ i zajednička misa.