Vijesti - Svečano proslavljen blagdan bl. Marije Propetoga u Blatu

Blagdan blažene Marije Propetoga svečano je proslavljen u subotu 9. srpnja u njezinu svetištu u rodnom joj mjestu Blatu na Korčuli. Središnje misno slavlje predvodio je križevački vladika Milan Stipić.

Središnje euharistijsko slavlje blagdana započelo je procesijom iz svetišta kroz mjesto s relikvijarom blažene Marije Propetoga koji je nosio predvoditelj slavlja mons. Stipić, a sudjelovali su svećenici i ministranti, bratimi, kumpanjoli, župni zbor, trećoredice, prvopričesnici, djeca iz dječjeg vrtića „Marija Petković“, udruga pomoraca, Hrvatska glazbena udruga „Sv. Vincenca“, Narodna glazba, sestre dominikanke iz Korčule i sestre Družbe Kćeri Milosrđa.

Vladika Stipić u propovijedi je istaknuo da je Blato, osim po znamenitoj povijesti, predivnoj prirodi i arhitekturi, poznato i po mnogim znamenitim ljudima, a među njima je svakako blažena Marija Propetoga. „Najvažniji trenutak u našem zemaljskom životu jest susret sa živim Bogom. To je onaj trenutak kada mi kršćani spoznamo da onaj Bog, kojega su nam u primjerima i usporedbama opisivali naši stari, nije samo neka uspomena nego velika i silna stvarnost. On, istinit i živ, neprestano je uz nas! Kada Boga tako doživimo i steknemo iskustvo njegove stvarnosti, onda nam on šalje mnoge darove Duha – najprije dar rasta u vjeri, a zatim darove kojima mijenja našu nutrinu da bismo postali drukčiji i bolji ljudi. Jedno od najvažnijih Božjih djelovanja u čovjeku jest poziv na svetost“, rekao je.

Ističući da je poziv na svetost sastavni dio kršćanskoga poziva, vladika Stipić je napomenuo da, unatoč nesavršenosti i grešnosti, vjernik treba težiti k svetosti, budući da tek u njoj postiže pravi sklad s Bogom, Stvoriteljem, i sa sobom „Smisao kršćanskoga života je oblikovan i određen izazovom svetoga života, usmjerenoga sjedinjenju u ljubavi s Bogom. Ostvarenje Božje volje u našem životu prolazi kroz borbe za vlastitim posvećenjem po milosti, vjeri i snazi Duha Svetoga. Naravno da svetost nije nešto apstraktno ili pasivno budući da se odnosi na stvaran život. Ona uključuje trud i napor, a podrazumijeva i duhovnu borbu i otpor zlu i grijehu. Očituje se dobrim djelima i ljubavlju, što Božja svetost i njegovo djelovanje čine i postižu u čovjeku. Čovjek, kad se odluči za svetost kao cilj svoga života, u otvorenosti Božjoj milosti, dopušta Bogu da djeluje u njemu i da svoj život u njegovu duhu. Zbog toga svetost ne možemo shvatiti kao savršenstvo utemeljeno i ostvareno vlastitim djelima nego na nju gledamo kao na učinak Božje ljubavi u nama“, istaknuo je.

Svetost nije plod naših djela nego rezultat našega predanja Božjoj ljubavi, u sjedinjenju s Isusom Kristom, Božjom utjelovljenom ljubavlju, rekao je. „Nastojati postati svet znači truditi se svim silama postati što sličniji Isusu. Mi ne možemo nikada biti sveti našim ljudskim nastojanjima, već isključivo Isusovim zaslugama, koje on dijeli s nama svojom milošću. Nitko se ne rađa svet, ali svatko može postati svet pomoću Božje milosti – molitvom, sakramentima i djelima ljubavi i milosrđa. Putovi svetosti su mnogostruki i prikladni pozivu svakog čovjeka“, naglasio je propovjednik.

Govoreći o životu blaženice, vladika Stipić je istaknuo da je zanimljivo kako ona poučava o temama trpljenja i požrtvovnosti. „To je kraljevski put, to je najodličniji vođa izabranih duša. Prije nego je Spasitelj posvetio križ svojom smrću na njemu, on je bio drvo sramote, stratište određeno za najgore razbojnike. Ali nakon Isusove presvete muke, križ je postao slavan, križ je geslo svetaca, križ je knjiga života, križ je učitelj poniznosti, samoprijegora, ljubavi i svake kreposti. Isusove propete ruke neka nas opominju da sve što radimo, radimo u ljubavi i požrtvovnosti. Isusove probodene noge neka nas opominju da hodimo putem svete poslušnosti i putem svetih Božjih zapovijedi. Njegova trnova kruna neka nas sjeća svete poniznosti koja mora resiti svaku redovničku dušu, a Isusov otvoren bok neka bude naša najslađa okrepa i naš zaklon, iz njega crpimo snagu u svim svojim bolima i slaboćama“, rekao je.

Bog je sama ljubav i milosrđe, naglasio je propovjednik te dodao da Bog ne sudi grešnika koji se kaje, nego mu prašta po svojoj ljubavi i milosrđu. „Ljubav pokriva mnoštvo grijeha! Po ljubavi i milosrđu dobivamo oprost i milosrđe. Sâm nas Isus uči u svetom evanđelju kakav će biti sud milosrdnima i nemilosrdnima. Imajmo ljubavi  i smilovanja  za svakoga, pa će i nama Isus oprostiti naše grijehe. Krist ljubavi neka u nama stanuje i vlada. Po njemu ćemo činiti djela ljubavi i oganj, što ga je on donio u naše srce, zapalit će druga hladna srca“, poručio je vladika Stipić.

Ističući da se nalazimo u veoma nestabilnim vremenima, vladika je istaknuo da su kršćani pozvani živjeti autentičan život po evanđelju, zauzimati se za život i dostojanstvo svih ljudi te neprekidno ostajati u zajedništvu s Bogom u molitvi i svetim sakramentima. O svemu ovome nas zorno poučava vjernički život i svetački primjer blažene Marije Propetoga, istaknuo je, između ostaloga, vladika Stipić. Predvoditelju euharistijskoga slavlja zahvalo je na dolasku i zajedništvu mjesni župnik don Željko Kovačević, a slavlje je završilo procesijom do svetišta i zaključeno pjesmom blaženici. Euharistijsko pjevanje predvodio je veliki župni zbor pod vodstvom s. M. Julijane Beretić, a svirao je Frano Bosnić.

Na blagdan su slavljena u prijepodnevnim satima dva euharistijska slavlje. Prvo je u 8 sati predslavio domaći župnik don Željko Kovačević u zajedništvu s dominikancem o. Markom Bobašem iz Korčule i mladomisnikom don Mišom Pecotićem, uz sudjelovanje sestara Družbe Kćeri Milosrđa i Blaćana. Drugo je slavlje u 10.30 sati predslavio mladomisnik don Ivo Markić u zajedništvu s don Robertom Karačićem, župnikom župa Gospe od sniga u Pupnatu, sv. Martina u Žrnovu i sv. Nikole u Račišću, uz asistenciju don Tomislava Sikavice, trajnog đakona i ekonoma dubrovačke biskupije.

Za vrijeme euharistijskog slavlja pjevao je zbor mladih „Stope“. U ovom slavlju već tradicionalno sudjeluju djelatnici i volonteri dubrovačkoga Caritasa koji su blaženicu uzeli za svoju zaštitnicu i redovito joj hodočaste na njezin blagdan u Blato. S njima je bilo i dvoje predstavnika Caritasa barske biskupije. Također, u poslijepodnevnim su satima na Plokati izvedeni „Blatski tanac“ i „Kumpanjija“.