Vijesti - Spomendan preminuća službenice Božje Majke Klare Žižić

Spomendan preminuća utemeljiteljice Družbe sestara franjevki od Bezgrešne službenice Božje Majke Klare Žižić obilježen je u subotu 21. rujna u Samostanu svetog Lovre u Šibeniku, mjestu gdje je pokopana. Misno slavlje uz koncelebraciju umirovljenog biskupa Ante Ivasa i više svećenika predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. 

„Majka Klara pošla bi u zaborav, kao toliki drugi, da svojim životom, svojim djelom, svojom molitvom i svjedočanstvom vjere nije ostavila trajni trag. Trag koji se nije ugasio s njezinom smrću. Gori, tinja, pa se rasplamsa i danas, nakon više od tri stoljeća. Kako ta svijeća majke Klare gori danas? Zašto još uvijek privlači, svijetli, grije“, zapitao je u homiliji biskup Rogić.

„U svoje vrijeme, Majka Klara bila je evangelizator, to jest navjestitelj Radosne vijesti ljudima do kojih u doba Osmanlijskog Carstva, svećenici franjevci nisu mogli doći. Gospod se poslužio sestrama da one narodu Božju riječ naviještaju, uče moliti i vjeru svjedočiti, a sve je bilo protiv njih. Preseljenjem u Šibenik, nastavljaju evangelizirati, sestre postaju karitativni djelatnici svoga vremena brinući za najpotrebnije: bolesne i siromašne, njeguju one koji su prepušteni sami sebi, odgajaju mlade djevojke u duhu Evanđelja“, kazao je biskup Rogić.

Istaknuo je kako danas franjevke od Bezgrešne nastavljaju karizmu majke Klare Žižić djelujući na više načina: u župama, u domovima, u dječjim vrtićima, katehiziraju u školi i po župama. Nastavlja se djelo služenja i naviještanja. Zato svijeća Majke Klare gori i danas.

„Najbolje se vidi koliko nam sestre trebaju, kad ih izgubimo. Tek onda bukne u prvi plan što su sve u nekom mjestu značile kad se od tamo povuku jer ih nema dovoljno za sva mjesta koja su nekada pokrivale, službe koje su obavljale. Svjedočanstvo svetosti majke Klare je upravo u njezinu spomenu koji živi“, kazao je biskup.

Na kraju misnog slavlja obratila se vrhovna poglavarica Družbe sestara franjevki od Bezgrešne s. Terezija Zemljić. Istaknula je kako sveti lik Majke Klare Žižić potiče „na trajne napore oko vlastite svetosti na koju smo svi pozvani“. U Crkvi u Hrvata je trinaeststoljetno propovijedanje i življenje Evanđelja ostavilo duboke tragove svetosti. Sjetimo se samo naših proglašenih svetaca. Svi su oni bili primjer svetosti svojim suvremenicima, a nama danas oni su pouzdani zagovornici kod Boga i uzori svetosti u našem narodu, kazala je s. Zemljić.

Crkva i društvo u kojem živimo vapi za vrijednostima koje rese naše svete likove, ovdje posebno mislimo na našu Majku Klaru, kao što je jednostavnost i malenost, duh molitve, redoviti sakramentalni život, ljubav prema svima, osjetljivost za čovjeka u njegovim potrebama, čistoća srca, misli i riječi, nedvosmisleno poučavanje i življenje u skladu s Božjom riječi, zajedništvo, skromnost i poniznost, odricanje i pokora, zauzimanje i trajna briga za siromašne i umiruće, vjerodostojnost i istina, ustrajnost u trpljenju sve do žrtvovanja vlastitog života za Isusa Krista i Njegovu Crkvu, istaknula je s. Zemljić. Navela je i nekoliko primjera uslišanih milosti dobivenih po zagovoru službenice Božje Majke Klare.

Misno slavlje zaključeno je molitvom na grobu službenice Božje.