Vijesti - Proslava Blagovijesti u samostanu Naviještenja Gospodinova sestara franjevki

Trodnevna duhovna obnova pred svetkovinu Blagovijesti započela je u subotu 22. ožujka meditativno-kontemplativnim razmatranjem o liku Marije iz Nazareta u samostanu Naviještenja Gospodinova sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije u Zagrebu. Voditeljica prvog dana duhovne obnove bila je dr. s. Amabilis Jurić, koja je pozvala i potaknula na prihvaćanje Marijina načina življenja Evanđelja i Radosne vijesti.

S. Amabilis je prema enciklici Evangelii gaudium ukazala na govor pape Franje o Blaženoj Djevici Mariji, Zaručnici Duha Svetoga i Pomoćnici, koja trajno ustaje i hita nam priteći u pomoć. Šutnja, kontemplacija, nježnost i sabranost atributi su koje pripisujemo našoj Majci, uzoru za istinsku evangelizaciju, naglasila je s. Amabilis i u tom kontekstu predložila da poput Marije u šutnji "začnemo" Riječ koja će trajno boraviti u nama i među nama.

U popodnevnim satima predavanje i razmišljanje o vjeri, polazeći od enciklike Lumen fidei održao je don Ivan Bodrožić, profesor na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu. Pitanjem "Ima li života bez vjere?" prof. Bodrožić potaknuo je na racionalno propitkivanje o životu bez vjere i o životu u vjeri. Marija, ponizna Djevica je vjerom, svojim 'da' Bogu, u svom krilu začela Sina Božjega. Ona je "kalemila" svoj život poslušnošću Riječi Božjoj, tj. slušanjem i razumijevanjem, rekao je propovjednik, ističući da možemo uzeti Mariju iz Nazareta kao onu koja nam je uzor i primjer kako Boga treba cjelovito primiti i s Njim dijalogizirati.

Na sam dan svetkovine, 25. ožujka, uz jutarnju molitvu s. Amabilis je progovorila o Marijinom "da", ističući važnost potvrdnog odgovora Bogu svakog čovjeka. Euharistijsko slavlje u samostanskoj kapelici Navještenja Gospodinova predvodio je prof. dr. Tonči Matulić, dekan KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, a u koncelebraciji je bio i fra Ante Bekavac, član Hercegovačke franjevačke provincije. U propovijedi prof. Matulić istaknuo je važnost razumijevanja zbilje koja se dogodila prije dva tisućljeća. Ta zbilja – utjelovljenje nije tek puka ideja ili predmet zabave, već uozbiljenje i ostvarenje Božjeg plana spasenja. "Svetkovina Blagovijesti u sebi sadržava istinu vjere koju ispovijedamo, da je Bog svoga Sina Jedinorođenca, koji je Bog od Boga, Svjetlo od Svjetla, pravi Bog, istobitan Ocu, poslao u svijet na način da se je utjelovio. Tajna Blagovijesti stavlja u središte jedan nepojmljiv događaj: Bog postaje čovjekom!", rekao je prof. Matulić, ističući da se po utjelovljenju Bog sjedinio sa svakim čovjekom. Bog je naše ljudsko, grešno povezao s božanskim neraskidivom vezom, posebno je istaknuo prof. Tonči Matulić. Kada je "pukla" veza između Stvoritelja i stvorenja, kada su Adam i Eva poništili Savez s Bogom, Bog je utjelovivši se u osobi Isusa iz Nazareta omogućio neraskidivi savez stvorenja sa Stvoriteljem. U Isusu utjelovljenom Sinu Božjemu uozbiljuje se Božje stapanje s čovjekom i čovjekovo stapanje s Bogom. U Marijinu krilu, u tom kućištu, u toj ženi začet je Bog, Sin, Isus.

U euharistijskom slavlju, zajedno s redovnicama, su također sudjelovali i vjernici župe Sv. obitelji. (ika)