Vijesti - Predstavljena knjiga „Preobraženi - starokršćanska teologija Kristova preobraženja na gori“

Novoimenovani vladika križevački mons. Milan Stipić gostovao je u četvrtak 17. rujna na predstavljanju knjige „Preobraženi - starokršćanska teologija Kristova preobraženja na gori“ autora fra Jana Dominika Bogataja, slovenskog franjevca, u atriju Franjevačkog samostana u Ljubljani.

Uz mons. Stipića i autora knjige, na predstavljanju su govorili doc. dr. Miran Špelič, OFM i doc. dr. David Movrin. Knjiga je plod istraživačkoga rada mladog franjevačkog znanstvenika i njegovih proučavanja arhiva u Rimu i Jeruzalemu, a bavi se prikazom liturgijskog, teološkog i duhovnog poimanja Kristova Preobraženja na Taboru polazeći od grčkih, latinskih i sirskih crkvenih otaca i obrednih predaja.

Mons. Stipić govorio je o liturgijskom i teološko-duhovnom poimanju teme Preobraženja u bizantskoj crkvenoj tradiciji, kao i o prikazu tog evanđeoskog događaja u bizantskoj ikonografiji. „Kristovo preobraženje je poziv svakom čovjeku da se uključi u proces preobraženja vlastitoga života i tako postupno vrati izvornu ljepotu ikone Božje na koju je stvoren. Kao što se Krist na gori Taboru preobrazio i pokazao u svjetlosti i ljepoti, tako se i mi grješni i slabi ljudi u našem kršćanskom životu, od krštenja do smrti, preobražavamo. Naime, stvoreni smo izvorno kao slika ili ikona Božja, u savršenstvu i ljepoti, bogoliki.“

„Padom u grijeh čovjek je izgubio prvotnu ljepotu i svjetlost, njegova ikona postala je tamna i prljava, prašnjava i jedva se na njoj vidi ono božansko. Kad se čovjek krsti i kada živi po Božjim zakonima, hrani se svetim Tajnama ili sakramentima, moli se, posti i čini dobro, on se polako preobražava u ikonu Božju, njegova se ikona života čisti i postaje sve jasnija, postaje opet svjetla. Čovjek se cijeli svoj život preobražava. Tako i Crkva i cijelo čovječanstvo i sve stvoreno.“

„To je cilj kršćanskoga života: preobraženje: prelaženje iz smrti u život, kako kaže Apostol Pavao. Duhovnost istočne Crkve je prožeta idejom preobraženja ili pobožanstvenjenja ili oboženja. Čovjek se polako vraća u svoju prvotnu božansku bit, ponovno postaje bogolik, preobražava se iz smrtno u božansko biće. Zato sveti oci i isposnici naglašavaju potrebu unutarnje preobrazbe, posta, odricanja, podviga, molitve – zato da se čovjek nekako odlijepi od ove smrtne doline, ove prolazne egzistencije i preobrazbom prelazi u onu nebesku, svetu, vječnu egzistenciju, u zajednicu Presvete Trojice i u slavu nebeskoga carstva sa svim anđelima i svetima“, rekao je između ostaloga mons. Stipić.