Vijesti - Predstavljanje knjiga „Povijest samostana Marija Zvijezda 1869. - 1874.“ te „Pisma iz doline Vrbasa“

U povodu obilježavanja Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini Biskupijska knjižnica Varaždin organizirala je u četvrtak, 7. ožujka, u Centru za mlade u Varaždinu, predstavljanje dviju knjiga „Povijest samostana Marija Zvijezda 1869. - 1874.“ te „Pisma iz doline Vrbasa“ autora Franza Phannera, izvijestio je Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije.U povodu obilježavanja Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini Biskupijska knjižnica Varaždin organizirala je u četvrtak, 7. ožujka, u Centru za mlade u Varaždinu, predstavljanje dviju knjiga „Povijest samostana Marija Zvijezda 1869. - 1874.“ te „Pisma iz doline Vrbasa“ autora Franza Phannera, izvijestio je Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije.

Knjige je predstavio priređivač i prevoditelj Stipo Bilić koji je rođen u Banjoj Luci i odrastao u mjestu Priječani, dva kilometra od samostana Marija Zvijezda. Sa samostanom je povezan cijeli život i želja mu je ostaviti pisani trag o samostanu i djelovanju redovnika trapista na hrvatskom jeziku.

O. Franz Phanner, osnivač trapističkog samostana Marija Zvijezda u Banjoj Luci, proveo je u Bosni 11 godina, no nikada nije zaboravio Bosnu, kazao je Bilić: „Toliko mu se Bosna usjekla u srce, i ti ljudi. Često je znao pisati i prigovarati svojim sunarodnjacima u Austriji, koja je to vjera bila u tim ljudima da prežive sve te muke i nevolje.“

U knjizi „Pisma iz doline Vrbasa“ o. Phanner donosi opis svakodnevnog života katolika u vrijeme turske vladavine u Bosni, opisuje i druge važne događaje u Bosni kao što su dolazak redovnica, osnivanje škole u Bosanskom Brodu, ustanak u Bosni, ulazak austro-ugarske vojske u Bosnu, kao i opis prirodnih ljepota Bosne.

Na predstavljanju je bio prikazan i film iz 1939. godine koji je dio arhivske i dokumentarne građe o djelovanju trapista u Bosni i Hercegovini koji su doprinijeli ne samo duhovnom nego i obrazovnom, zdravstvenom i gospodarskom razvoju područja na kojem su djelovali. „Nažalost oni koji su došli nakon njih nisu znali zadržani razinu gospodarske razvijenosti toga kraja, a to je za sobom povuklo iseljavanje stanovništva“, rekao je Stipo Bilić.

Prema Biliću trapisti su nepovratno obilježili vrijeme i prostor u kojem su djelovali. Istaknuo je kako je i u vrijeme dolaska trapista u Banju Luku tamo bilo vrlo malo katolika, no vjera je opstala na tom području te gledajući danas u to povijesno razdoblje, možemo s povjerenjem u Božju providnost, uz rad i molitvu, nadati se boljoj budućnosti vjernika katolika i hrvatske nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini.