Vijesti - Predavanja na znanstvenom simpoziju o majci M. Amadeji Pavlović

 

Predavanja na znanstvenom simpoziju o majci M. Amadeji Pavlović

Predavanja na znanstvenom simpoziju o majci M. Amadeji Pavlović Autor: ika
Objavljeno: 27. 11. 2021 - 17:14

U Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici u Đakovu 27. studenoga u organizaciji Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Milosrdnih sestara Svetoga Križa – Đakovo održan je znanstveni simpozij „Mulier fortis: Život i djelo majke M. Amadeje Pavlović“.

Život i djelo majke M. Amadeje prije preuzimanja poglavarske službe – zajednički je naziv prvog dijela predavanja na znanstvenom simpoziju povodom 50. obljetnice smrti (1971. – 2021.).

U prvom predavanju koje je održao mr. sc. Dominik Deman, na temu: Petrovaradin krajem modernog doba (XIX./XX. vek), nakon povijesnog i geografskog pregleda naglasio je kako su osobe koje su obilježile ovo razdoblje bili petrovaradinski župnik i opat Ilija Okrugić (1827-1897) te kompozitor, profesor muzike i učitelj Franjo Štefanović (1879-1924), a svoj životni put su započeli, stasavali i školovali se u Petrovaradinu: provincijalna poglavarica Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu, Pravednica među narodima majka M. Amadeja Pavlović (1895-1971) te muzičar, erudit, učitelj, poliglot, bibliotekar Stanislav Preprek (1900-1982).

Drugo predavanje, Petra Pifata, dipl. manag. i dr. sc. Jasne s. Kriste Mijatović: Karolina Pavlović: obitelj, djetinjstvo i mladost, imalo je cilj na temelju dostupnoga arhivskog i dokumentarnog gradiva opisati u osnovnim crtama Karolinin zavičaj – Petrovaradin, iznijeti ključne podatke o životnom tijeku svakog pojedinoga člana Karolinine obitelji te na temelju utvrđenih činjenica pokušati rekonstruirati događanja iz Karolinina djetinjstva i mladosti.

U trećem predavanju mr. sc. s. Janjke Mazić i dr. sc. Jasna s. Krista Mijatović: Osnovna i stručna izobrazba Karoline (s. M. Amadeje) Pavlović, prikazale su istraživanje o osnovnoj i stručnoj izobrazbi Karoline (s. M. Amadeje) Pavlović, koje je poduzeto sa svrhom suplementacije arhivskog gradiva o toj temi pohranjenog u Arhivu Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu. Specifični istraživački ciljevi su: locirati, identificirati, analizirati i objediniti gradivo u jedan osobni arhivski fond Majka M. Amadeja Pavlović.

U četvrtom predavanju pod nazivom Redovnička formacija Karoline (s. M. Amadeje) Pavlović, dr. sc. s. Finka Tomas, opisala je etape formacijskoga itinerarija Karoline (s. M. Amadeje) Pavlović, uz identifikaciju glavnih protagonista formacije. Istraživanje se odnosi na razdoblje od 1922. godine, kada je Karolina Pavlović stupila u Samostan Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu, do 1932. godine, kada je položila doživotne zavjete.

Posljednje predavanje u prvom nizu imala je Ružica s. Marija Stela Filipović, prof., kojim je okupljene upoznala s Majkom M. Amadejom Pavlović u odgojno-obrazovnom radu. Na početku je predstavila osnutak Kongregacije koji je obilježen idejom utemeljitelja, o. Teodozija Florentinija, o osnutku škola s nastavnim planom prožetim kršćanskim načelima. Slijedio je dio o radu Milosrdnih sestara sv. Križa u samostanskim školama u Đakovu, u kojima je i majka M. Amadeja radila kao učiteljica. Dalje je u prikazala njezin odgojni rad s kandidaticama i na kraju način na koji je ona, kao provincijalna poglavarica, odgojno djelovala na svoje sestre. „Majka M. Amadeja bila je učiteljica i odgojiteljica s klečećim, molitvenim koljenima.“

Nakon rasprave i domjenka slijedio je niz predavanja s naslovom: Život i djelo majke M. Amadeje za vrijeme poglavarske službe.

Najprije je prof. dr. sc. Miroslav Akmadža, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, govorio o Socio-eklezijalnom kontekstu u vremenu majke M. Amadeje Pavlović, provincijalne poglavarice Milosrdnih sestara sv. Križa (1943. – 1955.). Autor je u izlaganju pojasnio socio-eklezijalni kontekst vremena u kojem je, u svojstvu provincijalne poglavarice, djelovala majka M. Amadeja Pavlović, napose ukazujući na položaj i djelovanje Katoličke Crkve u danim okolnostima.

Slijedilo je izlaganje prof. dr. sc. Zlate Živaković-Kerže i izv. prof. dr. sc. Marije Benić Penava o temi Uloga majke M. Amadeje u spašavanju Židova tijekom Drugoga svjetskog rata. Ukazali su na značenje majke M. Amadeje, tada zamjenice provincijalne poglavarice Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu, koja je izložila svoj život u spašavanju Židova tijekom Drugoga svjetskog rata. Kao primjer naveli su njezinu brigu za jedanaestogodišnju djevojčicu židovskoga podrijetla Zdenku Bienenstock te brigu oko trudnica i mladih majki smještenih u Sabirnom logoru u Đakovu. Također su govorili o pomoći koju je logorašicama pružala tzv. ‘Leteća ekipa’ Bogoštovne židovske općine iz Osijeka.“

Luciano Moše Prelević, glavni rabin u RH i Rozalija Bregović Pračić, mag. phil. et relig. govorili su o Majci M. Amadeja Pavlović – Pravednici među narodima. Polazeći od općih činjenica o holokaustu i priznanju Pravednik među narodima, predavanje je bilo fokusirano na analizu korespondencije između Zdenke Grünbaum rođ. Bienenstock i Milosrdnih sestara sv. Križa, sa zaključkom kako je Zdenku za vrijeme Drugoga svjetskog rata od smrti spasila majka M. Amadeja Pavlović, provincijalna poglavarica Milosrdnih sestara svetoga Križa u Đakovu.

Predavanje Biskup Antun Akšamović – pomoćnik i zaštitnik Milosrdnih sestara sv. Križa održao je doc. dr. sc. Grgo Grbešić. On je naglasio kako je provincijalna poglavarica majka M. Amadeja Pavlović dala velik doprinos u prilagodbi sestara na nove životne uvjete. Sestre je štitio i pomagao im je đakovački biskup Antun Akšamović. U arhivima Đakovačko-osječke nadbiskupije i Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu pronađena su brojna pisma biskupa Akšamovića, u kojima se obraćao različitim komunističkim dužnosnicima od Zagreba do Beograda kako bi pomogao sestrama u zaštiti njihove imovine. U tome mu je pomagao svećenik i ministar Svetozar Rittig.

Dr. sc. Ivan Armanda obradio je temu: Provincijalna poglavarica iza ‘željezne zavjese’: majka M. Amadeja Pavlović i komunističke vlasti u Jugoslaviji. Nakon kratkoga osvrta na poteškoće s kojima se susretala u upravljanju Provincijom, od preuzimanja službe provincijalne poglavarice 1943. godine, opisao je početne probleme s kojima se suočavala nakon ulaska partizana u Đakovo u travnju 1945. godine, a potom je govorio o komunističkom zatiranju sestarskoga odgojno-obrazovnoga rada i zdravstvene djelatnosti, o oduzimanju njihove imovine, protjerivanju i zatvaranju sestara i o drugim problemima s kojima se majka M. Amadeja suočavala kao provincijalna poglavarica. Na kraju je donio osvrt na njezin stav prema progoniteljima njezine redovničke zajednice, kao i osvrt na njezino pouzdanje u Providnost Božju u tom teškom razdoblju.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava i stanka. U trećem dijelu simpozija održano je nekoliko predavanja koja se temelje na Pisanoj ostavštini majke M. Amadeje.

Dr. sc. Savo Jović, protojerej stavrofor, radi bolničkog liječenja nije mogao doći, ali je poslao svoj članak na temu: Delatno milosrđe: majka M. Amadeja Pavlović i episkop Varnava Nastić. „Episkop Varnava Nastić, progonjen od strane komunista i teško nastradao, dobija pomoć u vidu časnih sestara članica rimokatoličke redovničke zajednice Milosrdnih sestara sv. Križa iz Đakova, čija je poglavarica bila majka M. Amadeja. Za pokazano milosrđe, Sveti Varnava joj je bio izuzetno zahvalan, o čemu svedoče pisma koja su njih dvoje razmenili 1952. i 1953. godine. Sadržaj ovih pisama upravo je svedočanstvo hrišćanske ljubavi i tema ovog izlaganja“, naglašeno je.

Temu: Nadbiskup Alojzije Stepinac i majka M. Amadeja Pavlović: korespondencija u službi duhovnoga vodstva, obradio je i predstavio doc. dr. sc. Daniel Patafta. Naglasio je: „Vlastitim iskustvom otajstva Kristova križa Nadbiskup, na određen mističan način, vodi majku M. Amadeju u njezinoj službi, vodeći pritom i nju samu na put svetosti, gdje se u središtu nalazi otajstvo Križa koje vodi u uskrsnuće. Pisma majci M. Amadeji svojevrstan su duhovni itinerarij kojim Nadbiskup potiče kristološku dimenziju njezina vlastitoga posvećenja, kao i posvećenja njezinih sestara.“

U sljedećem predavanju dr. sc. Jasna s. Krista Mijatović govorila je o temi: »To je put Vaše svetosti.« Korespondencija između majke M. Amadeje Pavlović i s. M. Kasilde Vidović. „U dosadašnjim istraživanjima pisane ostavštine majke M. Amadeje njena su pisma upućena pojedinim sestrama, pa i s. M. Kasildi zauzimala drugotno mjesto u odnosu na pisma koja je upućivala čitavim zajednicama Milosrdnih sestara sv. Križa. Istraživanje, provedeno uz pomoć metode kvantitativne i kvalitativne analize sadržaja, svojim rezultatima pokazuje da prepiska između majke  M. Amadeje i s. M. Kasilde predstavlja arhivski izvor par excellence, u pogledu širenja spoznaja o osobnosti i duhovnosti majke M. Amadeje.

Prof. dr. sc. Mijo Nikić u svojem izlaganju analizirao je Duhovno-psihološki profil majke M. Amadeje prema iskazima živućih svjedoka. Nakon donošenja kriterija za procjenu duhovne i psihološke zrelosti osobe, naveo je brojna svjedočanstva sestara koja potvrđuju duhovnu i psihološku zrelost majke M. Amadeje. Majka M. Amadeja bila je zrela osoba koja je živjela u vjeri, nadi i ljubavi. Prof. Nikić bio je spriječen doći na simpozij, te je umjesto njega predavanje iznio Ivan Grahovac, isusovački bogoslov.

Kata s. M. Estera Radičević, prof., zajedno s Ankicom Landeka, dipl. theol. i višom knjižničarkom imala je temu: Arhivistička obrada ostavštine majke M. Amadeje Pavlović. „U izlaganju se, uz opis nastanka osobnoga fonda Majka M. Amadeje Pavlović i njegova razvoja, donose osnovni podaci o tvorcu fonda i o osobama koje su radile na prikupljanju i uređivanju gradiva te se opisuju postupci poduzeti u svrhu uređenja fonda prema pravilima arhivističke struke. Sastavni dio rada je i detaljan inventarni popis jediničnoga gradiva pohranjenog u osobnom fondu. Tematika izlaganja otvara nova istraživačka pitanja, dajući jasne smjernice za daljnje prikupljanje i uređivanje gradiva u smislu njegove bolje zaštite i dostupnosti.“

Na kraju je uslijedila završna rasprava i zatvaranje simpozija. Zahvalu svima izrekla je s. Krista Mijatović, te je vodila završnu molitvu. A potom, nakon stanke, misu u samostanskoj crkvi Presvetog Srca Isusova, na kojoj je ujedno i zaključena Godina majke M. Amadeje Pavlović, predvodio je  đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

 
 
Poveznice:
Povratak na sve vijesti
 

Najave događanja

 
Redovnički dani

Split, 16 -17. rujna 2022.
Dubrovnik, 17. rujna 2022.
Zagreb, 23-24. rujna 2022.
Rijeka, 24. rujna 2022.
Slavonski Brod, 8. listopada 2022.

Susret za medicinske sestre redovnice

Međugorje, 7. - 9. listopada 2022. godine
Tema: Posvećeni život u promjeni epohe. Vjernost i vjerodostojnost
Voditelj: fra Mario Knezović
Prijave do: 2. rujna 2022.
 

Skupština HRK

12. - 13. listopada 2022. godine u Samostanu hercegovačkih franjevaca (Avenija Gojka Šuška 2, Zagreb)

Izdavaštvo

Nedjelja Dobroga Pastira 2022.
Nedjelja Dobroga Pastira 2022.
Dar vjernosti
Dar vjernosti
Vijesti 4 (2021.)
Vijesti 4 (2021.)
Posvećeni život (2020)
Posvećeni život (2020)
Zlatni jubilej naše Konferencije
Zlatni jubilej naše Konferencije
“Njihovo je kraljevstvo nebesko” (radni listovi)
“Njihovo je kraljevstvo nebesko” (radni listovi)

Linkovi