Vijesti - Njemački isusovac više od pola stoljeća na službi u Indoneziji

Njemačka katolička novinska agencija KNA objavila je priču o isusovcu Franzu Magnis-Susenu koji je na službi u Indoneziji više od šezdeset godina. Rođen 1936. godine u obitelji carskih grofova u Donjoj Šleskoj, filozof i teolog danas ima 85 godina i izuzetno je cijenjen u Indoneziji i izvan njezinih granica.

Rođen 1936. godine u obitelji carskih grofova u Donjoj Šleskoj isusovac, rođeni Nijemac, živi u najmnogoljudnijoj muslimanskoj zemlji više od pola stoljeća. U srijedu 26. svibnja proslavio je svoj 85. rođendan. Magnis-Suseno duboko je uronjen u kulturu zemlje. Posebno dobro poznaje uvjete na otoku Java i već je dugi niz godina prati prilike u Indoneziji. Trenutno su mu svakako u fokusu napetosti između sve radikalnijeg islama i kršćanske manjine. „Najprije sam naučio javanski, a zatim jezik bahasa“, izjavio je za KNA. Java je najmnogoljudniji otok u Indoneziji. Osim teologije studirao je i marksizam. „Zapravo nisam imao namjeru ići u misiju. Stvari su se tako poklopile. Njemačkoj nije trebao još jedan isusovac stručnjak za marksizam. S druge strane, Indonezija je u to vrijeme imala jaku komunističku stranku, pa sam mislio da bi tamošnjoj Crkvi bilo od koristi kad bi u svojim redovima imala stručnjaka za komunizam“, kaže o. Magnis-Suseno. Tako je u Indoneziju došao 1961. godine, a nekoliko godina kasnije, u jesen 1965. godine, nakon puča generala Suharta, svjedočio je krvavom progonu komunista.

Magnis-Suseno napisao je doktorsku tezu o razmišljanju mladog Karla Marxa početkom 1970.-ih u Münchenu i, nakon povratka u Indoneziju, počeo predavati na Filozofskom sveučilištu Driyarkara u Jakarti gdje predaje i danas. Dugo godina bio je i rektor zavoda koji su osnovali isusovci, franjevci i nadbiskupija u Jakarti. Plemićki naslov zamijenio je javanskim prezimenom.

Rođen kao Franz Graf von Magnis u današnjem poljskom gradu Eckersdorfu (tada u pokrajini Donja Šleska), odrekao se plemićke titule kada je prihvatio indonezijsko državljanstvo i odabrao javansko ime Suseno. „Tek sam kasnije saznao da to ime na sanskrtu znači ‘činiti dobro’“. Činiti dobro, piše KNA u članku koji prenosi Domradio, provlači se poput crvene niti kroz život i rad toga borca za socijalnu pravdu, ljudska prava i vjersku toleranciju, koji je uvijek podržavao učenje Drugog vatikanskog koncila (1962.-1965.). Načela koja nisu bila nimalo strana ostalim članovima obitelji Magnis, poput njegove tetke Gabriele “Meme” Magnis, koja je tijekom razdoblja totalitarnog nacizma brinula o katolicima nearijevcima, a zajedno s kardinalom Adolfom Bertramom iz Breslaua pomagala je i Židovima.

Promicatelj dijaloga između muslimana i kršćana, zaljubljenih u javansku kulturu i etiku, koju karakterizira razumijevanje konkretnih životnih situacija i nastojanje da se u sukobima pronađe kompromis, od početka je fasciniran mjestom i ljudima. „Javanci poštuju druge religije. Oni smatraju da čovjek treba slijediti religiju koju u sebi ćuti“, kaže autor knjige „Javanska mudrost i etika: studije o moralu Istoka“. U svojoj drugoj knjizi “Garuda u usponu: moderna Indonezija”, objavljenoj 2015. godine, indonezijski politički savjetnik i promotor dijaloga između muslimana i kršćana opisuje burne godine nakon pada Suhartove diktatore 1998. godine, O. Magnis-Suseno htio bi svoj 85. rođendan proslaviti mirno i skromno. “Vjerojatno ću pojesti tjesteninu i popiti pivo s nekoliko subraće i prijatelja”, rekao je.