Vijesti - “Nauk krstjanski” i “Sto čudesa”

Nakon više od četiri stoljeća od pojave prve knjige iz Bosne i Hercegovine na narodnom jeziku fra Matije Divkovića "Nauk krstjanski" i "Sto čudesa", objavljen je njezin latinični prijepis s bosančice i pretisak izvornika. Predstavljanje obnovljenog izdanja tog vrlo vrijednog djela hrvatske književnosti održano je u dvorani Franjevačkog samostana Hercegovačke provincije u Zagrebu 25. ožujka. Zajednički su ga organizirali Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene Franjevački samostan Hercegovačke provincije Zagreb-Dubrava te Franjevački samostan sv. Ilije iz Sesvetske Sopnice.

Divkovićeva se knjiga prvi put cjelovito objavljuje nakon 1611. u latiničnom prijepisu i pretisku kao projekt Kulturno-povijesnog instituta Bosne Srebrene. Ideja je nastala u vezi s 400. obljetnicom njezina tiskanja, što je bio i povod znanstvenom skupu održanom na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu 2011. Više od dvije godine pripreme urodile su djelom kojem je uvelike pridonio fra Marko Karamatić. Tekst su na latinicu transkribirale priređivačice s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Darija Gabrić-Bagarić, dr. Marijana Horvat, dr. Dolores Grmača i prof. Maja Banožić.

Predstavljanje pred više od stotinu ljubitelja knjige vodio je dr. sc. Ivo Pranjković, a osim u govorima navedenih osoba zaslužnih za objavu, okupljenima se obratio dr. fra Mile Babića koji je na zanimljiv način uspoređivao ideje koje je Divković u svojemu radu nastojao iskazati, a koje su i danas, nakon toliko vremena, ponovno aktualne: slijediti Krista djelima, a ne riječima; kloniti se vlasništva i materijalizma jer vodi sebičnosti. Za glazbene predahe pobrinuo se bogoslov fra Marin Karačić autorskim duhovnim skladbama.

Fra Matija Divković rođen je u Jelaškama kod Vareša 1563. godine, a preminuo je u dobi od 68 godina 1631. Rodonačelnik je pisane riječi u Bosni i Hercegovini, "utemeljitelj kako bosanske franjevačke, tako i, moderno rečeno, cjelokupne književnosti Bosne i Hercegovine" (Midhat Begić), pisac koji je dao "prvine bosanske književnosti" (Krešimir Georgijević). Snažan Divkovićev književni poticaj pokrenuo je franjevačko spisateljstvo koje je kroz posljednja tri stoljeća osmanske vlasti dalo zapažene plodove. Svojim je jezikom pridonio konačnoj odluci da su Hrvati definitivno prihvatili štokavsko-ijekavski govor za svoj književni jezik u 19. stoljeću. (ika)