Vijesti - Moćan zagovor bl. Augustina Kažotića: o. Anto Gavrić o mogućem čudu na Peščenici

Prior dominikanskog samostana blaženog Augustina u Zagrebu o. Anto Gavrić u petak 8. kolovoza, je na blagdan svetog Dominika, na Hrvatskom katoličkom radiju podsjetio na postupak kanonizacije blaženog Augustina Kažotića.

U emisiji „Aktualno“ HKR-a bilo je riječi o djelovanju dominikanskog reda, posebice u Hrvatskoj te o poznatom hrvatskom blaženiku dominikancu Augustinu Kažotiću, čiji je blagdan proslavljen u nedjelju 3. kolovoza.

„Lijepo je i meni je drago posebno to vidjeti koliko se štovanje blaženog Augustina Kažotića širi. Dakle, ljudi prepoznaju da to nije svetac iz nekih dalekih vremena koji danas nema ništa s nama, nego upravo prepoznaju njegov zagovor“, rekao je o. Anto.

Postupak kanonizacije prvog hrvatskog blaženika otvoren je u travnju 2010. godine, a pokrenula ga je Lucerska biskupija uz pomoć Hrvatske dominikanske provincije i Zagrebačke nadbiskupije.

O. Gavrić svjedoči da pristižu „svjedočanstva vjernika s raznih strana o zadobivenim milostima, čudesnim događajima i zbivanjima kojima su po zagovoru bl. Augustina Kažotića. Jedno koje bi se moglo razmatrati kao čudo potrebno za kanonizaciju jest svjedočanstvo majke koja je molila devetnicu našem blaženiku za ozdravljenje sina u crkvi bl. Augustina Kažitića na Peščenici.

Liječnici su tvrdili da će dječak cijeli život morati uzimati terapiju. Nakon izmoljene devetnice, na samo Kažotićevo, „kao da je bolest nestala a terapije više nisu bile potrebne“, prepričao je o. Anto.

Trenutno se vodi stotinjak kauza u dominikanskom redu, od kojih i kanonizacija prvoga hrvatskog blaženika Augustina Kažotića i prve hrvatske blaženice Ozane Kotorske, a u pripremi je i otvaranje kauze o. Dominika Barača.

„Augustin Kažotić je prisutan u vjerničkom puku, kao što je bio moćan biskup — tako je danas moćan zagovornik“, zaključio je i pozvao vjernike da pismeno dostave svoja svjedočanstva u samostan.

Augustin Kažotić prvi je hrvatski blaženik, rođen je oko 1260. god. u Trogiru, u plemićkoj obitelji. Augustinovi suvremenici o njemu govore da je rijetko tko postigao takav ugled kao Kažotić. Papa Benedikt XI. upoznao je Kažotića i postavio ga 1303. godine za zagrebačkog biskupa, na dužnost koju je marljivo obavljao tijekom 20 godina.

Za njega su napisali da se kao zagrebački biskup posvetio obnovi klera, obrani prava Crkve i smirivanju razjedinjenih duhova. Održao je tri biskupijske sinode. Brinuo se za uređenje bogoslužja. U zagrebačkog prvostolnici uredio je bogoslužje, nešto prema papinim uputama, a nešto prema običajima dominikanskoga reda.

Augustina Kažotića zbog njegova su sveta života, velike kulture i snažne riječi držali prvim među ugarsko-hrvatskim biskupima. Zato mu je državni stalež povjerio diplomatsku misiju kod pape Ivana XXII. u Avinjonu.

Naime, morao je iznijeti optužbe na zloporabe plemića i kralja Karla Roberta Anžuvinca. Kralj se zato usprotivio Augustinovu povratku u domovinu, zbog čega mu je papa dao biskupiju u Lučeri u Napuljskom kraljevstvu, gdje je biskupovao samo godinu dana.

Umro je 3. kolovoza 1323. godine i potom pokopan u tamošnjoj katedrali. Kasnije će dio njegovih zemnih ostataka biti prenesen u zagrebačku katedralu. Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1702. godine.

Cijelu emisiju “Aktualno” s o. Antom Gavrićem možete poslušati ovdje.