Vijesti - Kapitul Franjevačke kustodije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri

Misno slavlje sa svečanim "Tebe Boga hvalimo", na završetku Kapitula Franjevačke kustodije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru, u petak 25. travnja, u crkvi sv. Frane u Zadru, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Ovom misom završen je Kapitul koji je počeo u ponedjeljak, 21. travnja u samostanu sv. Frane u Zadru, tijekom kojega je i službeno dovršen i potvrđen proces transformacije Franjevačke provincije sv. Jeronima koja je najstarija hrvatska franjevačka provincija u status Kustodije sv. Jeronima koja je ovisna o Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu.

Za vrijeme kapitula, franjevci su razmatrali statute i smjernice prema kojima će se ravnati djelovanje i život Kustodije sv. Jeronima. Franjevačka kustodija sv. Jeronima svečano je proglašena za vrijeme Kapitula u samostanu sv. Frane u Zadru na Uskrsni utorak, 22. travnja.

Nadbiskup je čestitao franjevcima na „odvažnosti i hrabrim koracima“ učinjenima u preoblikovanju Provincije u Kustodiju. Povijesna promjena Provincije u Kustodiju događa se u uskrsnom vremenu, blagdanu koji daje smisao prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, rekao je mons. Zgrablić.

Navješteno Evanđelje po Ivanu o susretu uskrslog Isusa i učenika koji ga, nakon noći bez ulova, susreću na obali Tiberijadskog mora, nadbiskup je primijenio na aktualni franjevački proces.

Razočaranim i umornim učenicima Isus daje novi smjer i ponovno puni njihove mreže. „Pozvani smo i mi ovaj povijesni trenutak gledati ne kao na gubitak, nego kao novo poglavlje, kao poziv da mreže bacite s druge strane – u poslušnosti Riječi, s povjerenjem u Gospodinovu nazočnost. Nova Kustodija nije manje, nego drugačije. Nije kraj djelovanja, nego novi poziv. Isus ne briše prošlost učenika – nego ih ponovno okuplja, jača ih zajedništvom, priprema im kruh i ribu. Tako i bratstvo, Kustodija, koja se povezuje sa zagrebačkom Provincijom, nije poništenje identiteta, nego produbljenje zajedništva. Pozvani ste jedni drugima biti dar, nadopuna, snaga i svjedočanstvo“, poručio je mons. Zgrablić franjevcima.
Isus i dalje stoji na obali našeg puta i poziva nas na povjerenje.

„On vidi više nego što mi vidimo. On zna kada i gdje baciti mreže. On priprema kruh i vatru kad mi dođemo iscrpljeni. Ova nova faza nije noć bez ulova, nego početak novog jutra. Uvijek moramo biti spremni čuti Njegov glas, prepoznati ga u jednostavnim znakovima svakodnevice i imati hrabrosti odgovoriti“, ohrabrio je nadbiskup franjevce.

Slijedeći ideale sv. Franje Asiškog, naglašavali su jednostavnost, skromnost, poniznost i blizinu narodu, čime su oblikovali duhovni život lokalnog stanovništva, i kroz hospicije, pučke misije, duhovne vježbe i pastirsko djelovanje.
Bl. Jakov Zadranin potekao iz samostana sv. Frane u Zadru, uzor je predanog redovničkog života.

Iz te Provincije je fra Ivo Peran, skladatelj poznate tzv. Peranove mise koja se najviše pjeva u puku Crkve u Hrvata. Franjevci su djelovali karitativno, brinuli za bolesne, siromašne, prognanike i marginalizirane, čime su izgradili čvrstu povezanost s narodom.

Duhovna, društvena i kulturna baština Male braće po dolasku od 13. st. u Istru i Dalmaciju važna je za hrvatsku povijest i identitet, za očuvanje bogatih kulturnih, vjerskih i društvenih tradicija. Ta bogata baština je svjetlo za sadašnjost i budućnost, poručio je mons. Zgrablić.

Franjevci su širili evanđelje i čuvali vjeru i u teškim razdobljima Mletačke republike, Osmanskog carstva, Austro-Ugarske, jugoslavenske diktature, podsjetio je nadbiskup. Franjevci su bili stupovi duhovnosti i znanja, most između Evanđelja i svakodnevnog života; propovjednici, učitelji, pisci, kroničari i diplomati. Razvijali su obrazovanje, umjetnost i književnost.

„Kroz škole, samostane i biblioteke, franjevci su bili središta pismenosti i obrazovanja. Samostani su bili važni obrazovni centri, odgojivši mnoge uglednike hrvatske povijesti; mjesta molitve, ali i kulturnog i obrazovnog djelovanja, rasadišta misli i identiteta hrvatskog naroda“, rekao je nadbiskup, istaknuvši: „Doprinos franjevaca kroz 800 godina ne može se mjeriti samo u zgradama samostana i crkava, već u dušama vjernika, u plemenitosti naroda koji je nalazio oslonac u vašem služenju“.

Franjevci su se zauzimali za mir među različitim skupinama kroz povijest. Zadarski mir, sporazum kojim je Dalmacija oslobođena mletačke vlasti, potpisan je 1358. u sakristiji samostana sv. Frane u Zadru.

„Umjetnost je znak duha“, a samostani te Provincije u Zadru, Dubrovniku, Splitu, Rovinju, Puli, na Košljunu bogati su slikama, kipovima, freskama i dragocjenim rukopisima, velike kulturne vrijednosti. Franjevci su ostavili trag u arhitekturi gradnjom samostana i crkvi u jedinstvenim kombinacijama romaničkih, gotičkih, renesansnih i baroknih elemenata.

„Franjevci su među prvima počeli sustavno koristiti i njegovati hrvatski jezik, tiskajući važne rukopise, molitvenike, pjesmarice i vjerske tekstove. Važni su u očuvanju čakavske, štokavske i ikavske jezične tradicije, glagoljskog pisma. Franjevački samostani sačuvali su arhive i biblioteke koje omogućavaju proučavanje povijesti, jezika, običaja i društvenog života, čime predstavljaju izvorište povijesnog znanja“, rekao je mons. Zgrablić.

„Franjevačka duhovnost evanđeoske jednostavnosti, ljubavi prema siromašnima i pouzdanju u Božju providnost, aktualna je i danas. Svijet individualizma i otuđenosti treba franjevački duh bratstva, solidarnosti i služenja. Sv. Franjo uči da prava radost dolazi iz potpunog predanja Božjoj volji i iz nesebičnog služenja drugima. Njegova duhovnost nije ostala u prošlosti, već i danas nadahnjuje mnoge koji tragaju za smislom i unutarnjim mirom“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je zahvalio franjevcima „što su kroz stoljeća utkali duhovno bogatstvo, kulturu i znanje u tkivo, srce i dušu hrvatskog naroda“. Zahvalio je i na „plodnoj suradnji sa Zadarskom nadbiskupijom“, poželjevši da franjevci i dalje budu važan oslonac u pastoralnom djelovanju te da zajedništvo i bratstvo između franjevaca i mjesne Crkve donosi plodove u životu vjernika.

U misi su koncelebrirali fra Milan Krišto, provincijalni ministar Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba, fra Domagoj Runje, predsjednik Kapitula, fra Tomislav Šanko, kustod Kustodije sv. Jeronima i druga braća kapitularci. Provincija je djelovala u 11 samostana i ima 40 svečano zavjetovane braće, od čega 37 svećenika. Upravu Kustodije sv. Jeronima čine kustod Šanko i savjetnici: Stipe Nosić, fra Tomislav Hrstić, Diego Deklić, Leopold Mičić i Pavle Ivić.