Vijesti - „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ s. Zdravke Milić u Karlovcu

Izložba „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ splitske akademske slikarice s. Zdravke Spomenke Milić otvorena je u srijedu 4. prosinca 2024. godine u Galeriji „Martin Borković“ Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu.

U programu su sudjelovali povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić i rektor mons. Antun Sente ml. U glazbenom dijelu programa nastupili su članovi župnog zbora svetog Alojzija Gonze iz Popovače pod vodstvom Marka Košćala. Izložbu je otvorio ravnatelj Muzeja grada Karlovca Igor Čulig. Izložbeni je projekt predstavila i kroz program vodila predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ dr. sc. Tanja Baran, koja je uz Nacionalno svetište svetog Josipa iz Karlovca organizator izložbe.

Mons. Sente okupljenima je prenio pozdrave autorice koja nije mogla sudjelovali iz opravdanih osobnih razloga. „Svečanost otvaranja započeli smo adventskom pjesmom što je svakako primjereno, i nekako si zamišljam da su svojevrsni advent upravo hrvatski sveci i blaženici te oni za koje se vode procesi da budu uzdignuti na čast oltara. Naime svojim predanjem Bogu oni su nagoviještali bolja vremena kojih smo mi sada svjedoci. Zasigurno možemo biti ponosni na naše hrvatske svece i blaženike, kao i na sestre milosrdnice“, istaknuo je.

„Večeras želim posebno istaknuti s. Bogoljubu Jazvo koja je kao ravnateljica bolnice u Vinogradskoj u vrijeme Drugoga svjetskog rata, po uputama nadbiskupa Stepinca, spasila najmanje 309 Židova. Nije li to svojevrsni advent nama danas kada nas se optužuje za sve i svašta. Bio je to i trag Božje prisutnosti onog vremena za spašene Židove, ali i putokaz nama danas. Za svaku prezentiranu osobu mogli bismo pričati posebnu priču, a svima im je zajedničko da su ucijepljeni u Boga svoje vrijeme učinili blagoslovljenim te nam i danas svijetle“, rekao je rektor.

Prof. Špoljarić je rekao kako je izložba poliptih svetosti. „Možemo gledati svaku sliku pojedinačno, iako se ovdje radi o zajedništvu svetaca. S. Zdravka nam je u ovoj izložbi otvorila svoju dušu i redovničko srce i na način tihe meditacije, izražene kroz finu odmjerenu likovnu duhovnost, odnosno unutrašnju ljepotu koja žari kroz slikarske meditacije, prezentirala trenutke u kojima umjetnik ima više prilike osjetiti trag predanja i posvojenja. Ovo je vrlo dosljedna slikarska izložba, nastala u koncentratu vremena, ali u htijenju s. Zdravke da se izrazi u temi koja je uvijek pomalo ispovjedna. U ovim slikama i u ovoj tehnici umjetnica je iskoristila priliku da u svoju meditaciju prenese redukciju likovnog koji je itekako bogate sadržajnosti“, zaključio je prof. Špoljarić.

Igor Čulig prisjetio se kako je prije deset godina u prostoru svetišne galerije sudjelovao u raspravama o tome kako bi bilo dobro ovaj prostor pretvoriti u galerijski prostor. „Tada smo vjerovali u nezaustavljivi entuzijazam našeg mons. Sentea. Naravno da smo vjerovali i u veliku privlačnu snagu svetog Josipa koji će okupljati umjetnike hodočasnike i kulturne djelatnike, čemu zaista svjedočimo posljednjih deset godina. Drago mi je što je ovdje s nama i prof. Špoljarić koji svojim znanjem i ostvarenjima daje posebno snažan pečat upravo ovom galerijskom prostoru. Stoga se osjećam kao da sam primio adventski dar“, naglasio je ravnatelj karlovačkog muzeja koji je i otvorio izložbu.

Izložba „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu” umjetnički je prikaz proglašenih hrvatskih svetaca i blaženika te više onih za koje se vode procesi beatifikacije. Među njima su likovi sestara milosrdnica mučenica, družbe kojoj autorica s. Zdravka Milić pripada. Izložbu prati prigodni katalog u kojem su objavljene fotografije umjetnička djela, likovna analiza postava povjesničara umjetnosti Stanka Špoljarića te popis svih hrvatskih svetaca i blaženika, slugu i službenica Božjih s osnovnim podacima.

Izložba je do sada bila postavljena u Gradskom muzeju Križevci, samostanu franjevaca konventualaca u Puli, interpretacijskom centru katedrale svetog Jakova „Civitas sacra” Šibenske biskupije u Šibeniku, galeriji Molvarskoga likovnog kruga u Molvama, franjevačkom samostanu čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju, u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije (Vela crikva/Assunta) u Rijeci te u Galeriji Udruge Zelene i plave Sesvete u Sesvetama.