Vijesti - Grgur iz Nareka – budući crkveni naučitelj

Papa Franjo je prošlu subotu najavio da će se naslov naučitelja Crkve dati svetom Grguru iz Nareka, svećeniku, monahu, mistiku i velikom armenskom pjesniku koji je rođen sredinom 10. stoljeća u Armeniji.

Bio je veliki mislilac i teolog kojemu je jedna od glavnih tema bila kako stanje raskajanog i poniznog srca pretočiti u riječi koje se Bogu sviđaju. Njegovo poznato djelo je Knjiga molitve (Girk agotits) koja se ponekad naziva i Knjiga tužaljki (Matean vogbergutjan).

Armenska riječ vogbergutjan također znači i tragedija. Naime, prema njegovoj teologiji, Bog smatra tragedijom ljudsko zanemarivanje priznanja grijeha. Njegova Knjiga molitve može se usporediti s Psalmima, Augustinovim Ispovijestima, spisima Simeona novog teologa te poemama Efrema Sirijskog.

Način pisanja i konstantno traženje odnosa između čistoće vjere i britkog poetskog izražaja usporedivo je sa spisima Ivana od Križa. Armenska liturgija koristi mnoge dijelove njegovih spisa – za vrijeme mise, povečerja ili kao molitvu nad bolesnicima. Negdje do pred kraj 19. stoljeća, nakon što bi učenici savladali abecedu te naučili čitati psalme, čitali bi i učili napamet tekstove svetog Grgura.

Kako se nalazimo u korizmenom vremenu, donosimo ulomak jedne od molitava iz Grgurova pera:

Sjeti se Gospodaru, Bože milosrdni,
Istiniti Bože koji ljubiš pravednost
Svrnuti pogled na me u mojoj ljudskosti.
Provjeri kako mi teče krv kroz tijelo,
Poput liječnika propitaj me,
Jer sam čovjek kojega nezrelog uma ispunjenog nečistim mislima.
Kao što znaš, jedini si ti lišen tame neistine.
Zbog toga me valja ubrojiti među grešnike,
Mene koji podliježem slabostima ljudske krhkosti
Kao i druga smrtna tjelesna bića na zemlji...
U suprotnom, tvoja bi se riječ činila neistinitom.

(...)

Jer jedino ti me možeš istrgnuti iz ralja smrti i uputiti me vječnom životu i sjaju,
Utočište svih, kralju svjetla, Gospodine Isuse Kriste, blažen zauvijek!
Amen."

Prijevod s armenskog: fr. Srećko

(www.dominikanci.hr)