Vijesti - Dubrovačka biskupija

Redovnici i redovnice s područja cijele Dubrovačke biskupije okupili su se u Dubrovniku u subotu 27. siječnja kako bi zajedno proslavili Dan posvećenog života, izvijestila je Dubrovačka biskupija.

Na početku susreta imali su prigodu za sakrament pomirenja u crkvi Male braće gdje su potom zajedno izmolili Jutarnju molitvu časoslova. Uz pozdrave i riječi dobrodošlice predsjednika biskupijskog Vijeća za posvećeni život fr. Tomislava Kraljevića i dubrovačkog biskupa Roka Glasnovića u dvorani Ivana Pavla II., poslušali su dva predavanja.

S. M. Katarina Mihić iz Družbe Kćeri Milosrđa u izlaganju naslovljenom „Milim sestrama – pouke bl. Marije Propetog Isusa Petković“ govorila je o posljednjoj knjizi o njihovoj blaženoj utemeljiteljici u kojoj su sadržane njezine pouke iz perioda od 1928. do 1935. godine. U planu je izdavanje i ostalih blaženičinih pouka koje je do 1964. godine pisala ili su ih njezine sestre zapisivale, a ona ih korigirala. Spomenula je i kako je na početku blagopokojni dubrovački biskup Josip Marčelić potaknuo Mariju Petković, još dok je bila djevojka, na pisanje dnevnika. Ona je to iz poslušnosti jedno vrijeme i činila. Ti zapisi bili su više duhovni dnevnik, „pjesma ljubavi duše“ prema Bogu. U trenutku unutarnjih previranja procijenila je kako je biskup od nje tražio da piše, ali ne i da sačuva ono što je napisala, pa je te bilješke „pobožno izgorjela“. Kasnije je opet počela pisati biografiju, te su, uz njezinu autobiografiju, objavljenje još tri knjige njezinih spisa. Pisala je na tri jezika – hrvatskom, španjolskom i talijanskom, ovisno o tome gdje je živjela. S. Katarina je također detaljnije predstavila neke poruke. „Nama sestrama ove pouke su uistinu veliko bogatstvo, puno puta su nas ohrabrile i posvijestile nam taj Majčin duh“, kazala je predavačica i dodala: „U radu s laicima vidimo da te pouke uistinu puno i njima znače.“

Isusovac o. Marijan Bešlić, dugogodišnji odgojitelj, župnik i pastoralac, govorio je o temi „Odgovor redovništva na izazove Crkve u današnjem svijetu“.  Uvodno je podsjetio kako se Crkva na taj dan sjeća sv. Anđele Merici koja je utemeljila također jednu redovničku zajednicu, sestre uršulinke, te potaknuo okupljene redovnice i redovnike da se prisjete svih svojih utemeljitelja i pozvao ih da tu karizmu pokušaju što dublje živjeti i svjedočiti u ovom vremenu. Također je spomenuo Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, te potaknuo na molitvu na ovomjesečnu nakanu pape Franje.

„Uz pomoć Božju puno se može učiniti u odgovoru na izazove Crkve u današnjem svijetu“, kazao je predavač te podsjetio na povijest spasenja i kako je Bog kroz razne kušnje bio sa svojim narodom. Govorio je također o vanjskim i unutarnjim izazovima te na temelju evanđeoskog teksta potaknuo na promišljanje o identitetu, kao i slici Crkve. Zaključio je naglascima iz teksta Međunarodne teološke komisije „Sjećanje i pomirenje: Crkva i grijesi prošlosti“ iz 1999. godine, kojeg je isusovcima njihova uprava dala za promišljanje kroz ovu godinu.

U zbornoj crkvi sv. Vlaha biskup Glasnović je blagoslovio svijeće, nakon čega su redovnice i redovnici u procesiji s upaljenim svijećama krenuli prema katedrali, gdje su slavili euharistiju i obnovili redovnička obećanja.

„Prikazanje Isusovo u hramu je ikona prinosa sebe kao posvemašnjeg dara za sve“, kazao je u propovijedi biskup Glasnović. Podsjetio je na neke misli iz pisma pape Franje redovnicima i redovnicama u Godini posvećenog života te naglasio važnost življenja sadašnjosti s velikom ljubavlju uz zahvalno sjećanje na prošlost i prigrljivanje budućnosti s nadom.

Spomenuo je i poteškoće s kojima se redovničke zajednice susreću te upozorio kako su ljudi danas žedni duhovnosti koju im se može pružiti. „Bilo bi dobro da bude istina da gdje god je redovnik ili redovnica, da je tu i radost“, kazao je propovjednik. „Istinsko bratstvo i sestrinstvo življeno u našim zajednicama jača našu radost“, dodao je te nadalje govorio o proroštvu kao karakterističnom obilježju redovničkog života.

Proslavu Dana posvećenog života okupljeni su nastavili družeći se uz objed.