Vijesti - Blagdan Crne Gospe subotičke

Na blagdan Imena Marijina, u petak, 12. rujna, u kapelici franjevačkog samostana u Subotici svečano je proslavljen blagdan Crne Gospe subotičke. Misno slavlje predvodio je hrvatski franjevac, biskup Apostolskog vikarijata San Ramón u središnjem Peruu, mons. fra Gerard Anton Žerdin, u zajedništvu s mons. Stjepanom Beretićem te subotičkim franjevcima fra Ivanom Miklenićem i fra Bernardom Barbarićem.

Za ovu je prigodu čudotvorna slika Crne Gospe bila posebno ukrašena i okupila je brojne vjernike, štovatelje Marije, koji su zajedno pjevali i molili. Na početku slavlja pjevana je pjesma „Crnoj Gospi subotičkoj“, posebno napisana i uglazbljena za ovu prigodu, a na kraju mise zajednički je izmoljena molitva Gospi subotičkoj. Vjernici su potom imali priliku obići oltar i naklonom iskazati čast Crnoj Gospi.

O povijesti slike ne zna se mnogo, ali, kako je pojasnio gvardijan fra Ivan Miklenić, prema kronici samostana ove se godine obilježava 333. obljetnica njezina dolaska u Suboticu. „U kronici stoji da je 1692. godine nabavljena, očito kupljena slika za ovaj samostan.

Zapisano je i da je Lovro Sučić dao sredstva za pozlaćeni okvir slike. Taj se okvir kasnije više ne spominje, a ni nakon prve restauracije nema podataka o njemu, iako se vidi na starim fotografijama. Nakon te prve obnove na sliku je stavljeno staklo i tako je i danas. Naše malo svetište – jer se u mnogim knjigama spominje kao svetište, premda ne u smislu organiziranih hodočašća – i danas svakodnevno okuplja vjernike koji dolaze s raznim potrebama, mole pred slikom i izvan svetih misa“, istaknuo je fra Ivan.

Na slici je, dodaje, prikazana sama srž kršćanske vjere: Bog je poslao svoga Sina i odabrao Mariju za Majku. „Marija na slici drži Isusa kojeg pruža ljudima, a Isus u ruci drži knjigu – Božju riječ, Evanđelje na koje nas poziva da po njemu i živimo“, pojašnjava gvardijan.

Pretpostavlja se da je riječ o kopiji Čenstohovske (Czestochowske) Gospe, na što upućuju i povijesne okolnosti. „Pavlini su nastali u Mađarskoj, a najviše su opstali u Poljskoj, gdje i danas čuvaju Čenstohovsko svetište. Franjevačka provincija Svetoga Otkupitelja tada je bila u Austro-Ugarskoj, danas je u Mađarskoj, a iz te provincije, iz Segedina, ovamo su dolazili franjevci misionari među Hrvatima pristiglima iz Dalmacije, Bosne i Hercegovine i Like.

U našoj kronici piše da su to bili franjevci koji znaju govoriti dalmatinski. Oni su vodili pastoralnu skrb za ovaj dio Bačke. Prije 301 godinu, kada su franjevci dobili kulu u svoje vlasništvo, počeli su graditi samostan i širiti pastoralni rad. Slika Crne Gospe stoga je vjerojatno bila u Subotici i prije izgradnje samostana, u vrijeme kada su franjevci imali tek malu sobicu u spomenutoj kuli“, kazao je fra Ivan.

Prošle je godine za ovaj blagdan obnovljena sama slika i oltar, a ove su godine obnovljene i vitrine sa zavjetnim darovima. „Nastojimo svake godine nešto obnoviti i urediti. Ove smo godine popravili i obnovili stare vitrine u kojima se čuvaju zavjetni darovi, a dio njih smo izložili na oltaru. Nažalost, zbog krađa to nije moguće ostaviti tijekom cijele godine, no želja nam je pokazati da su ti darovi sačuvani i da svjedoče o brojnim primljenim milostima po zagovoru Crne Gospe“, dodao je gvardijan.

U petak, 12. rujna, u 18 sati služit će se sveta misa na mađarskom jeziku.