Vijesti - Tribina s katehezom za odrasle u Godini vjere u župi svetoga Antuna Padovanskog u Zagrebu

 

Tribina s katehezom za odrasle u Godini vjere u župi svetoga Antuna Padovanskog u Zagrebu

Objavljeno: 13. 05. 2013 - 14:48

U ponedjeljak, 13. svibnja, u dvorani svetoga Franje na zagrebačkom Svetom Duhu, u organizaciji župe svetoga Antuna Padovanskoga održana je deveta u nizu od deset tribina s katehezom za odrasle na temu: Otajstva života Isusa Krista; muka i smrt na križu; uskrsnuće (KKC 535-679). Voditelj tribine s katehezom za odrasle bio je prof. dr. sc. fra Ivan Karlić, profesor dogmatske teologije na Katoličko bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 

Predavač je, kao priznati i poznati stručnjak, temu ove tribine, koja je po sebi vrlo zanimljiva, ali teološki vrlo izazovna, jer dotiče središnje teme kršćanskog vjerovanja, obradio na vrlo pristupačan i širem slušateljstvu razumljiv način. 

Tribina je bila podijeljena u dvije velike tematske cjeline, u prvom dijelu prof. Karlić je govorio o osudi, muci i smrti Isusa Krista, a u drugom dijelu o uskrsnuću.

Govoreći o osudi, muci i smrti prof. Karlić je rekao kako Isusovo raspeće može izgledati kao paradoks vjernicima, osobito starozavjetnim, ali i onima koji danas Boga zamišljaju kao nedodirljivoga koji nije kadar uživjeti se u naše ljudske prilike, muke i probleme. To međutim nije točno, to je Isus Krist promijenio upravo svojom smrti na križu - za nas.Bog je izabrao spasiti svijet križem, ali ne zato što On voli bol ili patnju, jer Bog samo voli dobro i čini dobro. Križ je plod Božje ljubavi kao odgovor na ljudske grijehe.

Isusova smrt na križu otvara razna pitanje, kao npr., kako je moguće da Bog trpi, kako je moguće da On pati i umre? Postoji čitav niz novovjekih rasprava o „Božjoj smrti“ (posebice kod Nietzschea), ali ta su razmišljanja više odraz stanja ljudskih duša u kojima često više nema mjesta za Boga, jer su ga prognali iz svojih savjesti i ne žele Njegovu nazočnost – jer Ga u biti ne razumiju na pravi način, naglasio je prof. Karlić. Temeljni motiv Isusove osude i smrti, odnosno Isusova nasilna smrt nije tek nekakav incident ili loša sreća, nego je spasenjski događaj koji je dio Božjega providonosnog nauma spasenja svijeta (usp. Mk 8,31). Pravo značenje i temeljni uzrok Nazarećaninove smrti nije u religioznim ili političkim motivima, nego u teološkoj motivaciji, odnosno u providonosnom naumu Božjem za spasenje svijeta, pojasnio je prof. Karlić.

Ipak, Isusova osuda i smrt imaju i svoje povijesne uzroke i povijesnu težinu, odnosno može se uočiti povezanost između Isusova življenja, ponašanja i djelovanja, odnosno navješćivanja kraljevstva Božjega, s jedne strane, i njegove osude i smrti na križu, s druge strane. To se odnosi na religijske i političke uzroke Isusove osude i smrti na križu, rekao je prof. Karlić.

Potom je prof. Karlić rastumačio značenje Isusovog vapaja s križa: Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio, rekavši pri tome da su te riječi predstavljale veliki problem od početaka kršćanstva. Isusove posljednje riječi na križu početak su Psalma 22, a taj psalam je tužaljka koja se pretvara u pjesmu zahvale: trpljenje pravednika čini se kao napuštenost od Boga, no u smrtnoj patnji i tjeskobi pobožnik ima povjerenja u Boga, zna i vjeruje da je Bog s njime i da će ga spasiti za novi život. Ovdje treba uzeti u obzir biblijsko razmišljanje prema kojemu spomen na jedan dio psalma (molitve) znači misliti na cijeli psalam. Ako se još uzme u obzir i Isusovo iskustvo u Getsemanskom vrtu (usp. Mk 14,32-42), jasno je da Isusov krik na križu označava zapravo molitvu koju on s potpunim povjerenjem upućuje Bogu kojega je zvao svojim Ocem. Isus, dakle, s bezgraničnim povjerenjem i predanjem bez zadrške povjerava sebe i kraljevstvo Božje (za koje je živio i za koje sada umire) Ocu (usp. Lk 23,46), jer samo on i može “riješiti” enigmu križa i smrti, razjasnio je prof. Karlić.

Završavajući govor o osudi, muci i smrti na križu Isusa Krista prof. Karlić je naveo sedam spasenjsko-teoloških tumačenja Isusove smrti: Isusova smrt na križu kao izraz Božje ljubavi, Isusova smrt na križu kao otkupljenje,Isusova smrt na križu kao okajanje, Isusova smrt na križu kao Novi savez, Isusova smrt na križu kao zadovoljština, Isusova smrt na križu kao savršeno pomirenje čovjeka s Bogomte Isusova smrt na križu kao zamjenska žrtva.

U nastavku tribine prof. Karlić je obrazložio članke Vjerovanja koje govore o uskrsnuću i proslavi Isusa Krista, pri tome naglasivši kako jeKristovo uskrsnuće temelj naše vjere, jer svjedoči izvan svake sumnje činjenicu da je Bog intervenirao u ljudskoj povijesti kako bi spasio čovječanstvo. Prof. Karlić je rekao kako se teološka misao susreće sa problemom definiranja uskrsnuća i kako nije jednostavno dati odgovor na to pitanje. Uskrsnuće Isusa Krista stvarni je događaj koji se odnosi prije svega na samog Isusa, tek onda na njegove učenike koji su vrlo brzo shvatili i prihvatili taj događaj kao stvarnu činjenicu. Novozavjetni spisi žele prenijeti ljudima stvarni događaj. To znači da je susret s Uskrsnulim izazvao i probudio kod učenika vjeru u uskrsnuće, a ne obratno, da bi vjera učenika (ili njihova autosugestija) “izazvala” ili “stvorila” uskrsnuće. Susret s uskrsnulim Kristom probudio je u učenicima čvrstu vjeru u stvarnost Kristova “biti živ”. Dakle, Kristovo uskrsnuće nije posljedica vjere učenika, nego je uzrok njihove vjere, istaknuo je prof. Karlić.

Kristovo uskrsnuće ukazuje na činjenicu da se Isus i sa svojim čovještvom (po)vratio u slavni život, u puninu i u besmrtnost života u Bogu. Stoga i njegovo uskrsnulo tijelo, premda je zadržalo svoj ljudski identitet, vječno živi u Bogu. Naime, kod uskrsnuća se radi o slavnom preobražaju tijela koje postaje “pneumatsko (duhovno) tijelo” (usp. 1 Kor 15,44-53).

Na kraju tribine prof. Karlić je govorio o uzašašću kao o znaku Isusova novog stanja. On „odlazi“ na nebo kao vječni Sin Božji i pobjednik nad grijehom i smrću. Sjedeći s desne Ocu, Isus nastavlja svoju službu kao univerzalni i jedini Posrednik spasenja. Nakon Gospodinova Uzašašća i silaska Duha Svetoga na dan Pedesetnice, Djevica Marija uznesena je tijelom i dušom na nebo, jer je prikladno da Majka Božja, koja je nosila Sina Božjega u svojoj utrobi, ne prođe raspadanje u grobu, po uzoru na svoga Sina. Crkva slavi blagdan Uznesenja naše Gospe 15. kolovoza, rekao je prof. Karlić.

Završavajući tribinu prof. Karlić protumačio je završni kristološki dio Vjerovanja koji kaže: „odonud će doći suditi žive i mrtve“, u kojem se radi o Kristovu drugom dolasku. O tom dolasku Isus Krist će kao Vrhovni i Milosrdni sudac „suditi žive i mrtve“. To je opći sud, kada će tajne srdaca biti otkrivene, zajedno s ponašanjem svakog pojedinca prema Bogu i prema bližnjemu. Svi će ljudi, prema svojim djelima, biti ispunjeni vječnim životom ili osuđeni za vječnost. Poruka Posljednjeg suda poziv je na obraćenje, zaključio je tribinu prof. Karlić.

Slijedeća tribina s katehezom za odrasle održava se u ponedjeljak 10. lipnja 2013. godine u 19.45 sati pod nazivom: „Vjerujem u duha svetoga, u svetu Crkvu katoličku […] i život vječni“ (KKC 683-1065)

 
 
Poveznice:
Povratak na sve vijesti
 
 
Predbilježbe za četvrti nastavni ciklus studija „Teologije posvećenog života“

Od 1. listopada 2019. započinje četvrti dvogodišnji ciklus nastave TPŽ-a u Zagrebu. U tijeku su predbilježbe.

XXXV. Redovnički dani 2019.

Tema Dana: „Radujte se i kličite“

Seminar za medicinske sestre redovnice
  • Od 11. do 13. listopada 2019. u Kući Betanija na Velom Lošinju

Izdavaštvo

Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Cor orans
Cor orans
Vijesti
Vijesti
Ekonomija u službi karizme i poslanja
Ekonomija u službi karizme i poslanja

Linkovi