Vijesti - Treće predstavljanje redovničkih zajednica koje djeluju na području Porečke i Pulske biskupije

Treći susret predstavljanja redovničkih zajednica koje djeluju na području Porečke i Pulske biskupije održan je 23. listopada u kapeli Milosrdnog Isusa u Puli. O. Euzebije Josip Knežević, OSPPE, predstavio je pavline. Ovaj susret, kao i prethodne, gdje su do sada predstavljeni franjevci Zadarske provincije sv. Jeronima i redovnice Družbe kćeri milosrđa organiziraju sestre Milosrdnog Isusa. Predstavljanje je bilo u sklopu redovitih molitvenih susreta koji se tamo održavaju svakoga petka. Kapela se nalazi u Domu za starije i nemoćne osobe sv. Polikarp. 

Susret je počeo molitvom litanija Božjem milosrđu i krunicom Božjeg milosrđa. Uslijedilo je čitanje dnevnog evanđelja koje je tumačio o. Euzebije. Potom je predstavio povijest reda, s naglaskom na njegovo širenje u Hrvatskoj. Pavlinski red, Ordo sancti Pauli primi eremitae, OSPPE, nastao je početkom 13. st., kada je biskup Bartolomej, benediktinac, okupio pustinjake u okolici Pećuha u samostan sv. Križa. Slijedom povijesnih okolnosti posebno su se razvila središta Pećuh i Ostrogon. Red se širio spontano, a u naše su krajeve pavlini prvo stigli u Dubicu godine 1244. i zatim u Remete godine 1250. Godine 1261. Bartolomej je u Rimu susreo sv. Tomu Akvinskog koji mu je predložio bijelu boju za habite, koji su do tada bili sivi, kako bi se razlikovali od drugih tadašnjih redova. U početku nastao kao kontemplativni red, s vremenom su se pavlini sve više približavali narodu te su poučavanjem puka u raznim segmentima pridonijeli poboljšanju njihovih životnih okolnosti. Počeli su tako otvarati škole i tiskare te su ušli kao značajan čimbenik u povijest kulture i prosvjete predjela u kojima su djelovali. Prvu gimnaziju u sjevernoj Hrvatskoj otvorili su upravo pavlini u Lepoglavi. U Hrvatskoj su u povijesti postojale čak dvije provincije pavlina a samostani su bili brojni: u Rijeci, Senju, Modrušu, Kosinju, Petorvoj Gori, Kamenskom i drugim mjestima. Car Josip II. ukinuo je Red 1786. g. na području Austro-Ugarske. Tada su ugašeni i svi samostani u Hrvatskoj. Red je preživio u dva samostana izvan Austro-Ugarske, u današnjoj Poljskoj. Odatle je i počela obnova Reda, u Krakovu i Jasnoj Gori. O. Euzebije spomenuo je kako je kardinal Alojzije Stepinac posjetio samostan u Jasnoj Gori te tada izrazio želju da se pavlini vrate u Hrvatsku, no, premda su dva redovnika bila došla u Hrvatsku 1942. pokušaj, zbog rata, nije zaživio. Pavlini se vraćaju u Hrvatsku tek 1972., u svoj stari samostan Kamensko, kod Karlovca. Danas su u Hrvatskoj četiri samostana, ujedinjeni u Hrvatsku pavlinsku provinciju. Predavač se posebno osvrnuo na povijest pavlina u Istri, s naglaskom na samostan u Svetom Petru u Šumi. Car Fridrik II. dao je 1459. g. pavlinima napuštenu benediktinsku opatiju u Sv. Petru u Šumi. Pavlini tamo osnivaju samostan, a u njemu i novicijat i osnovnu školu za svu istarsku djecu. Po veličini taj je samostan bio odmah iza samostana u Lepogavi. Ukinut je 1786. g. Pavlini se vraćaju u Sv. Petar u Šumi 7. srpnja 1993. g. Danas stari samostanski kompleks još uvijek nije u funkciji, a redovnici žive u bivšem gostinjcu. U tom samostanu su trenutačno dva pavlina, o. Euzebije i o. Czeslaw, koji vode župu Sv. Petar u Šumi. 

Na pitanje slušatelja o. Euzebije objasnio je i formacijski iter kandidata za ulazak u pavlinski red. Trenutačno u Hrvatskoj djeluje 10 pavlina: petorica u Kamenskom, dvojica u Sv. Petru u Šumi, jedan u Sveticama te petorica u Cavtatu, a hrvatska provincija ima četvoricu bogoslova u Krakovu.