Vijesti - Teološki četvrtak s temom “Liječnik i duša”

 

Teološki četvrtak s temom “Liječnik i duša”

Teološki četvrtak s temom “Liječnik i duša” Objavljeno: 27. 02. 2014 - 10:10
Tribina "Teološki četvrtak" u organizaciji Kršćanske sadašnjosti u četvrtak 27. veljače imala je za temu "Liječnik i duša". 

Prvi uvodničar, profesor s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Ivan Štengl, psiholog, uvodno je spomenuo nedavno usvojeni Zakon o eutanaziji u Belgiji. Istaknuo je kako se tu otvaraju mnoga pitanja poput prava pojedinca da ima pravo odlučiti o kraju svog života. Na zapadu se često javlja i glas "razboritosti" koji propitkuje troškove oko pacijenata s kroničnim i terminalnim bolestima, koliko oni zapravo opterećuju društvo. To pak stvara sumnju i osjećaj krivnje kod samih bolesnika, koliko su oni još samo beskorisni teret društvu i svojim bližnjima, kao i osjećaj ostavljenosti, usamljenosti. 

Medicina, psihoterapija, tehnologija svaka na svoj način nude se čovjeku kao rješenje u iznalaženju što uspješnijih strategija kako doseći više užitka, zadovoljiti potrebe, i otkloniti nelagodu, a to znači umanjiti ili zavarati onaj egzistencijalni, dubinski osjećaj granice, osjećaj frustracije i nemoći, izloženosti životu, ograničenosti zbog vlastite povijesti, naslijeđenih karakteristika, fizičkih i psihičkih nedostataka, kulturno-povijesnih okolnosti, bolesti, patnje, napokon smrti. Čovjek osjeća besmisao ljudske patnje u životu, jer je patnja zbog besmislenog života. To je patnja koja ponižava, jer mu govori da je bespomoćan i bezvrijedan. No, problem je neurotična potreba čovjeka da patnju po svaku cijenu ukloni. Budući da je patnju nemoguće otkloniti u potpunosti, jer kad se otkloni jedna, zasigurno će opet nadoći druga, čovjekova nastojanja rezultiraju opet patnjom, osjećajem bespomoćnosti i očaja. Takva patnja, to je patnja na bolest i smrt, posvijestio je dr. Štengl, pojasnivši da kada dođe na ovu točku, psihoterapija i medicina, znanost i tehnologija pred patnjom se osjećaju bespomoćno i nemaju što više reći.

Zaključio je da ne valja osloboditi čovjeka osjećaja neizbježne patnje, jer patnja će ostati jednako prisutna, a onda i nepodnošljiva. Osobu koja pati ne valja ni sažalijevati, inače će postati u svojim i našim očima nešto strano i neuobičajeno. U osobi koja prihvaća neizbježnu patnju s udivljenjem valja prepoznati samo čovjeku svojstven čin njezina prihvaćanja. Za čovjeka je zapravo uvreda odreći mu dostojanstvo patnje, zaključio je dr. Štengl.

Dr. Marijana Braš s Klinike za psihološku medicinu KBC u Zagrebu, te predavačica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem predaje psihološku medicinu, ali i komunikacijske vještine govorila je iz prakse.

Posvijestila je činjenicu da se bez empatije ne može biti dobar liječnik i zdravstveni profesionalac. Stoga, valja imati osjećaj suosjećanja, i to njegovati od prve godine studija. U tom vidu je istaknula nekoliko komponenti. Prva komponenta vezana uz empatiju je komunikacija s bolesnikom, u kojoj će on imati osjećaj da ga se razumije. Nadalje, tu je osobna duhovnost zdravstvenih profesionalaca. "O tome se malo govori, no važna je naša svijest o našoj vlastitoj duhovnosti, naše razmišljanje: koji je moj smisao života, moje razmišljanje o patnji, moje razmišljanje o mojim duhovnim pitanjima koja se aktiviraju kad čujem pacijentovo razmišljanje, da se i ja znam s tim nositi i ostati profesionalna", rekla je dr. Braš.

Ravnateljica hospicija "Marija K. Kozulić" teologinja s. Danijela Orbanić, članica Družbe sestara Presvetog Srca Isusova, predstavila je iskustvo prvoga hrvatskog hospicija u Rijeci. Hospicij kapaciteta 14 kreveta otvoren je i blagoslovljen 20. siječnja 2013. godine, a prvog korisnika primio je 4. veljače te godine. Predstavljajući jednogodišnju statistiku, Orbanić je istaknula kako je primljeno 77 muškaraca i 52 žene, a prosjek boravka bio je 19 dana, neki su preminuli istog dana, a najduži boravak bio je 204 dana. Upozorila je i na dob korisnika, te istaknula kako je mnogo onih rođenih nakon 1960. godine, a ove godine je primljena jedna osoba rođena 1982. Bez obzira na dob, vjersku pripadnost korisnicima se u hospiciju pruža njega, te nastoji osigurati domaće ozračje. U tom je vidu omogućen neograničen posjet obitelji, koja u hospiciju može i prespavati.

U živoj raspravi koja je uslijedila, iznesena su mnoga iskustva osoba koje su uključene u palijativnu skrb, ali su otvorena i mnoga pitanja vezana kako uz medicinsku struku, tako i duhovnu skrb. Nazočni liječnici posebno angažirani na području psihijatrije i palijativne skrbi istaknuli su potrebnim još tješnju povezanost dviju struka medicine i teologije.

Tema je pobudila veliko zanimanje publike te je tako bila jedna od najbolje posjećenih tribina u maloj dvorani Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta. (ika)

 
 
Poveznice:
Povratak na sve vijesti
 
 
Novicijatska škola

Predavanja zimskog semestra:
7. listopada - 17. prosinca 2020.

Vijeće HBK za UPŽ i DAŽ

Susret Vijeća HBK za UPŽ i DAŽ s (nad)biskupijskim povjerenicima za UPŽ i DAŽ: 28. listopada 2020. u 10.00 sati (Ksaverska cesta 12a). OTKAZANO

Izdavaštvo

Posvećeni život
Posvećeni život
Cor orans
Cor orans
Vijesti
Vijesti
Nedjelja Dobroga Pastira 2020.
Nedjelja Dobroga Pastira 2020.
Zlatni jubilej naše Konferencije
Zlatni jubilej naše Konferencije
“Njihovo je kraljevstvo nebesko” (radni listovi)
“Njihovo je kraljevstvo nebesko” (radni listovi)

Linkovi