Vijesti - Predstavljen zbornik radova o sv. Nikoli Taveliću

 

Predstavljen zbornik radova o sv. Nikoli Taveliću

Predstavljen zbornik radova o sv. Nikoli Taveliću Autor: ika
Objavljeno: 25. 10. 2019 - 17:57

„Sv. Nikola Tavelić mučenik – njegovo vrijeme i trajna poruka”

Zbornik radova „Sv. Nikola Tavelić mučenik – njegovo vrijeme i trajna poruka”, predstavljen je u petak 25. listopada u Nacionalnom svetištu svetog Nikole Tavelića u Šibeniku. Zbornik sadrži radove međunarodnoga znanstvenoga skupa “Franjevački velikani” posvećenom sv. Nikoli Taveliću, koji je održan u Šibeniku od 20. do 21. listopada 2017. godine.

Zbornik je objavljen u suradnji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda te Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, a uredili su ga doc. dr. fra Daniel Patafta i doc. dr. Nedjeljka s. Valerija Kovač.

Predstavljanje zbornika započelo je obraćanjem šibenskog biskupa Tomislava Rogića koji je istaknuo da zbornik ima za cilj iznova istaknuti svijetli primjer mučeništva sv. Nikole Tavelića. Sveti Nikola ima puno toga za reći i u novim prilikama današnjice, osobito u dijalogu među religijama, kako ostati vjeran Božjoj objavi, kako naviještati i svjedočiti pa i po cijenu žrtve. Neka nam primjer svetog Nikole zasvijetli i učini nas hrabrim navjestiteljima i svjedocima današnjice, potaknuo je biskup Rogić.

Rektor svetišta fra Ivan Bradarić, koji je bio domaćin međunarodnoga znanstvenoga skupa o Nikoli Taveliću, predstavio je inicijative za oživljavanje štovanja sv. Nikole Tavelića te posebno trogodišnju pripremu i samu proslavu 50. obljetnice od proglašenja svetim toga prvoga hrvatskoga sveca.

Suurednik zbornika dr. fra Daniel Patafta, docent na Katedri za crkvenu povijest KBF-a u Zagrebu i voditelj organizacije međunarodnoga znanstvenog skupa o Nikoli Taveliću, predstavio je radove prvog dijela zbornika koji osvjetljuju prostor i vrijeme života i djelovanja Nikole Tavelića. Istaknuo je važnost proučavanja prostora i djelovanja sv. Nikole Tavelića, posebno u perspektivi franjevačkoga reda općenito u tome razdoblju, zatim povijesno-društvenoga stanja Hrvatske i Šibenika, djelovanja samih franjevaca u Šibeniku te stanja Kustodije Svete zemlje u vrijeme Nikole Tavelića.

Drugi dio zbornika, koji govori o mučeništvu iz biblijske, teološke i franjevačke perspektive predstavila je suurednica zbornika dr. Nedjeljka s. Valerija Kovač, docentica na Katedri dogmatske teologije KBF-a u Zagrebu. Zaključila je da je zbornik doprinos „ne samo sjećanju na likove iz slavne prošlosti kojima se kao narod ponosimo, nego potiče na živo sjećanje na jednoga našega franjevačkoga velikana koji nam je trajni uzor za nasljedovanje. Likovi poput Nikole Tavelića potrebni su nam i danas, kada se smisao mučeništva zna zlorabiti u svrhu nasilja i fundamentalizama. Likovi poput Nikole Tavelića potrebni su i danas, kada je vjera u Boga rubna stvarnost života, a ostvarenje sebe u ovozemaljskim uvjetima, bez smisla za žrtvu jedini životni ideal. Takvi likovi su potrebni i danas kada mnogi kršćani diljem svijeta trpe zbog svoje vjere“.

Treći dio zbornika, čiji radovi produbljuju tijek beatifikacije i kasnije kanonizacije Nikole Tavelića iz različitih perspektiva, predstavio je dr. fra Ivan Karlić, predstojnik Katedre dogmatske teologije KBF-a u Zagrebu te jedan od pokretača niza znanstvenih istraživanja „Franjevački velikani“. „Ovaj je Zbornik važan znanstveni doprinos istraživanju, poznavanju i predstavljanju lika i djela prvoga službeno kanoniziranoga hrvatskoga sveca Nikole Tavelića. Hrvatska katolička pobožnost po sebi vrlo bogata i lijepa pomalo je sklona zaboravu svojih likova, i zbog toga je ovaj Zbornik uistinu dobrodošao, kako bi javnosti pružio na uvid razne okolnosti vezane za sv. Nikolu Tavelića i tako obogatio cijelu našu zajednicu“, zaključio je prof. Karlić.

Sadržaj zbornika

Prva cjelina zbornika posvećena je povijesnoj analizi prostora i vremena u kojima je sv. Nikola Tavelić djelovao i podnio mučeništvo. Daniel Patafta predstavlja razvoj franjevačkoga reda u doba sv. Nikole Tavelića s posebnim naglaskom na dva franjevačka smjera razvoja u XIV. i XV. stoljeću koja su nazvana konventualizam i opservancija. Ivan Majnarić i Tomislav Galović prikazuju povijest grada Šibenika te Kraljevine Hrvatske i Dalmacije u XIV. stoljeću – upravo u vremenu u kojemu doživljavaju svoj razvoj na urbanom, društvenom, gospodarskom i društvenom planu. Sanja Miljan istražila je Samostan sv. Franje u Šibeniku od kraja XIII. do početka XV. stoljeća te djelatnost njegovih franjevaca i njihovo značenje za šibensku komunu. Narcyz Stanisłav Klimas prikazuje razdoblje organizacije Kustodije Svete zemlje krajem XIV. i početkom XV. stoljeća, njezin pravni položaj u odnosu na islamsko pravo te život franjevaca u Jeruzalemu u tzv. »mamelučkom razdoblju«.

Drugi tematski krug tiče se franjevaca i teologije mučeništva. Darko Tepert analizira svetopisamske tekstove o žrtvi u vidu mučeništva te predstavlja svetopisamske korijene mučeništva u nekim spisima sv. Franje Asiškoga. Nedjeljka s. Valerija Kovač piše o mučeništvu kao zahtjevu krštenikova zajedništva s Kristom i nasljedovanja Kristova života te kroz to načelo čita konkretne oblike mučeništva kroz povijest Crkve i osvrće se na neke aktualne izazove u vezi s određivanjem mučeništva iz kristocentrične perspektive. O teološko-moralnim implikacijama mučeništva u svjetlu kristocentričnosti kršćanske vjere i svjedočanstva za istinu evanđelja piše Tomislav Smiljanić. Marinko Pejić predstavlja franjevca Anđela Klarenskoga (Angelo Clareno) iz XIV. stoljeća i njegova djela kao jednoga od najboljih poznavatelja kršćanskoga Istoka, posebno u vidu njegova značenja za današnje franjevačke zajednice. »Vita activa franjevaca: idejna i normativna pozadina djelovanja među Saracenima četvorice jeruzalemskih mučenika« naslov je rada Marka Jerkovića s posebnim naglaskom na dvije karakteristike Franjevačkog reda – mobilnost franjevaca prema Svetoj zemlji i njihovo tamošnje misijsko djelovanje.

Treća cjelina sadržava teme koje su izravno povezane s beatifikacijom i kanonizacijom Nikole Tavelića. Ljudevit Maračić predstavlja pisana izvješća o mučeništvu sv. Nikole s težištem na izvješću koje je očuvano u šibenskom Samostanu sv. Frane gdje je u brevijaru iz 1411. ispisan cjeloviti opis mučeništva. Augustin Kordić opširno prikazuje različite razine »Štovanja bl. Nikole Tavilića između Prvog i Drugog svjetskog rata 1914. – 1945.«. Ivan Armanda proučavao je put prema beatifikaciji Nikole Tavelića 1889. godine te ulogu biskupa Antuna Josipa Fosca u pokretanju kauze i njezinu razvoju. Ivan Karlić i Milan Gelo predstavljaju teološku analizu govora pape Pavla VI. u prigodi proglašenja svetim Nikole Tavelića te papin govor proširuju drugim elementima kršćanskoga shvaćanja mučeništva i povezuju ga s poimanjem mučeništva u franjevačkoj teološkoj misli. Suzana Vrhovski Peran analizirala je tadašnje izvještaje o kanonizaciji sv. Nikole Tavelića posebno u katoličkim glasilima »Aktualnosti kršćanske sadašnjosti«, »Glasu Koncila«, »Veritasu« i »Kani« raspoređene prema temama, vrstama i autorima te se osvrće na zastupljenost sv. Nikole Tavelića u suvremenim crkvenim medijima.

U Dodatku su priloženi dokumenti značajni za proglašenje svetim Nikole Tavelića.

 
 
Poveznice:
Povratak na sve vijesti
 

"Pozvani i poslani"
emisija o redovništvu

 
Škola za novakinje (zimski semestar 2019./20.)

Semestar započinje 9. listopada, a završava 19. prosinca 2019.

Izdavaštvo

Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Cor orans
Cor orans
Vijesti
Vijesti

Linkovi