Vijesti - Hrvatska redovnička konferencija

S temom „Sinodalna i misijska Crkva u službi evanđelja“ 21. i 22. listopada održana je kod isusovaca na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 57. skupština Hrvatske redovničke konferencije (HRK).

Uz redovničke poglavarice i poglavare redovničkih zajednica koje djeluju u Hrvatskoj, na zasjedanju su sudjelovali i predstavnici Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine (KVRPP BiH) i Konferencije redovničkih ustanova Slovenije (KORUS).

U pozdravnoj riječi predsjednica HRK-a s. Lidija Bernardica Matijević SSFCR istaknula je dvije stvari koje su odredile proteklu godinu, a to su Jubilej i promišljanje o Sinodi, što se očituje i u temi ovoga zasjedanja. „Na tom tragu i protekla godina bila je puna hodočašća, molitve i oprosta. Stoga, neka nas ta snaga duha krijepi do iduće Jubilarne godine“, rekla je.

Novoizabrana predsjednica KVRPP BiH s. Augustina Matijević MVZ je u svom obraćanju rekla kako su ovi susreti „uvijek dar – trenuci kada nadahnuti istim duhom možemo zajedno razmišljati, moliti i tražiti putove na koje nas Gospodin vodi.“ Posebno je istaknula tri značajke susreta: zahvalnost, zajedništvo i nada.

Okupljenima se obratila i s. Andreja Rihar (Marijine sestre čudotvorne medaljice), potpredsjednica KORUS-a. Zahvalila je na pozivu te istaknula važnost suradnje krovnih institucija redovništva Hrvatske i Slovenije. Okupljene je upoznala i sa stanjem redovništva u Sloveniji te aktivnostima KORUS-a.

Prvo predavanje „Mjesto, uloga i poslanje posvećenog života u hrvatskoj inozemnoj pastvi“ održao je ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić. Uvodno je rekao kako je nezamisliva hrvatska inozemna pastva i dušobrižništvo hrvatskih iseljenika bez doprinosa redovništva i ustanova posvećenog života. To je potkrijepio i statističkim podacima Ravnateljstva s 31. prosincem 2024. godine. U svijetu djeluje 180 hrvatskih misija, zajednica, župa ili centara sa 181 svećenikom, od kojih je njih 128 redovnika (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja 33, Franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda 16, Franjevačka kustodija sv. Jeronima 1, Hrvatska salezijanska provincija sv. Ivana Bosca 10, Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca 5, Hrvatska dominikanska provincija 4, Franjevci trećoredci 2, Franjevačka provincija Uznesenja Marijina u Hercegovini 37, Franjevačka provincija Bosna Srebrena 19, te jedan isusovac inkardiniran u provinciju u Zambiji).

Govoreći o redovnicama, dr. Markić je rekao kako među hrvatskim iseljeništvom djeluje oko 35 redovnica i to kao pastoralne suradnice, referentice, orguljašice, tajnice i ponegdje kao kuharice. Hrvatske redovnice djeluju i izvan naših misija i to u staračkim domovima, bolnicama, domaćinstvima i sakristijama. No, upozorio je, kako su se iz mnogih sredina hrvatske redovnice posljednjih godina povukle, što uslijed smanjenja zvanja, ali i raznih okolnosti, tj. zahtjeva mjesne Crkve uslijed restrukturiranja poglavito Crkve u Njemačkoj. Dr. Markić rekao je da su teme vezane uz ovo područje djelovanja redovništva dobrodošle na Hrvatskom iseljeničkom kongresu koji će se održati krajem lipnja 2026. godine u Vukovaru.

Nacionalna ravnateljica Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj s. Ivana Margarin FDC u predavanju „Svrha i narav Papinskih misijskih djela“ kratko je predstavila djelovanje Crkve na tom području. Podsjetila je kako su Papinska misijska djela nastala spontano iz Božjega naroda kao privatna apostolska inicijativa i postala su dio raznih mjesnih Crkava, potom dobila nacionalni karakter, da bi naposljetku bila priznata kao ‘papinska’ i ušla u neposredan odnos sa Svetom Stolicom.

Posebno je istaknula veliku potporu Crkve u Hrvata i hrvatskih vjernika misijama što se očituje kroz redovite aktivnosti uz Misijsku nedjelju i Djela svetog djetinjstva, ali i pojedinačne aktivnosti kojima redovničke zajednice, župe i pojedinci podupiru rad hrvatskih misionara. Govoreći o hrvatskim misionarima, rekla je kako u 27 različitih zemalja djeluju 43 redovnice, 17 redovnika i 11 dijecezanskih svećenika. Tom broju valja dodati i tridesetak Misionarski ljubavi podrijetlom ih hrvatskih krajeva koje djeluju u raznim zemljama.

Prijepodnevni dio zaključen je euharistijskim slavljem kojeg je predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua. Nuncij je u homiliji pozvao na promišljanje o zajedništvu u duhu sinodalnog hoda.

Na početku popodnevnog dijela zasjedanja, urednica Redakcije vjerskog programa Hrvatskog katoličkog radija mr. sc. Tanja Maleš u predavanju „HRK i HKR: put suradnje – plodovi i mogućnosti“ osvrnula se na doprinos osoba posvećenog života razvoju HKR-a tijekom proteklih 28 godina. U tom vidu je podsjetila kako je prvi ravnatelj radija bio fra Mirko Mataušić OFM, a redovnici su sudjelovali i u kreiranju programa i raznih emisija. Sustavna suradnja s redovničkim zajednicama Crkve u Hrvata počela je 2004. emisijom „Redovništvo Crkve u Hrvata“. Daljnji korak ostvaren je 2019. kada HRK počinje samostalno voditi i uređivati emisiju „Pozvani i poslani“ koja u programskoj shemi 2025./2026. mijenja naziv u „Svijetli tragovi“. Uz to postoje i druge emisije u kojima doprinos daju i redovnici „Od Krista pozvani“, „U svjetlu Božje riječi“, „Sutra je dan Gospodnji“. Također, prostor za doprinos redovništva otvorena je i u emisiji „Vremeplov“, a redovnici i redovnice nerijetko su sugovornici o raznim aktualnim temama. Na kraju je mr. Maleš podsjetila kako HKR djeluje i zahvaljujući prijateljima i podupirateljima, a u potonje spadaju i mnogi samostani koji daju kako materijalnu, tako i onu nasušnu molitvenu potporu.

U nastavku zasjedanja predstavljena su izvješća pojedinih Povjerenstava HRK-a, godišnje izvješće o radu HRK-a, a predstavljen je i raspored događaja u organizaciji HRK-a za razdoblje 2025./2026. godine. Pedeset i sedma skupština zaključena je 22. listopada euharistijskim slavljem kojeg je predvodio potpredsjednik HRK fra Miljenko Hontić OFMConv.