Vijesti - Dominikanski provincijal fr. Anto Gavrić aktualizirao život i poruke sv. Marka Križevčanina

U sklopu dvotjednih dana sv. Marka Križevčanina u Križevcima je u ponedjeljak 8. rujna 2014., na blagdan Male Gospe, provincijal Hrvatske dominikanske provincije dr. Anto Gavrić održao predavanje „Aktualizacija života i poruka sv. Marka Križevčanina u današnjem hrvatskom društvu“.

Kao glavne odlike sv. Marka dr. Gavrić je izdvojio njegovu dobru teološku formaciju, formaciju u duhovnom životu, zbog čega je mogao ući u dijalog s drugima, njegov univerzalizam po kojemu je, iako je bio zaređen za Zagrebačku biskupiju, bio otvoren za potrebe opće Crkve, zatim povezanost s drugima iz različitih zemalja u srednjoeuropskoj drami 17. stoljeća te njegovo ekumensko djelovanje. „Sve su te Markove odlike itekako snažno svjedočanstvo i za današnje hrvatsko društvo“ – naglasio je dr. Gavrić te ispripovijedao kako su aktualnost svečeva života i poruka doživljavali sv. papa Ivan Pavao II., bl. Alojzije Stepinac i križevački župnik na glasu svetosti Stjepan Kranjčić. Kao dominikanac dr. Gavrić je izdvojio nekoliko poveznica između dominikanaca i sv. Marka Križevčanina. Jedna je prijedlog fr. Tome Vereša Mađarima za razmjenu relikvija glave ugarskoga kralja sv. Stjepana koja se čuva u dominikanskom samostanu u Dubrovniku za relikviju glave sv. Marka Križevčanina koja se čuva u ostrogonskoj katedrali. Druga je doživljaj dominikanske trećoredice sveta života iz Bosne Mandaljene pobjednice iz 17. stoljeća koja je bila spremna žrtvovati svoj život da Marko bude proglašen svetim, što je detaljno opisano u povijesnom romanu Velimira Deželića st.. „Ta se kanonizacija ipak dugo čekala“, istaknuo je dr. Gavrić, „ponajprije zbog hrvatskoga nemara.“ Kao treću poveznicu dominikanaca i sv. Marka dr. Gavrić je govorio o Markovu poznavanju mučeništva prema nauku sv. Tome Akvinskoga. Na kraju je predavač kao važnu poruku Markova života za današnje vrijeme izdvojio svečevu osviještenost za opće dobro te svečevu samosvijest. Markove težnje za zajedničkim dobrom ljudi i naroda dr. Gavrić je okupljenima posvijestio Markovim riječima napisanima 15. srpnja 1612.: „Nakon studija vratit ću se u domovinu. Neću se baviti građanskim pravom niti liječništvom, niti ću živjeti dvorskim načinom života. Ako ustreba poći ću i prije u domovinu, ako to bude zahtijevalo dobro ljudi.“ A Markovu samosvijest po kojoj se odriče upravljačkih pozicija jer se smatrao korisnijim u nekoj drugoj službi dr. Gavrić je obrazložio citirajući Markove riječi napisane nadležnom biskupu 4. travnja 1619.: „Ne možemo svi sve. Jedan može jedno, drugi drugo. Moja je narav takva da ne mogu biti upravitelj imanja. Stoga molim da mi se odredi drugačiji način služenja u kojem ću biti korisniji.“

Predavanju u križevačkoj župnoj crkvi sv. Ane prethodilo je misno slavlje koje je predvodio dr. Gavrić, a suslavio je domaći župnik Stjepan Soviček. Misu i predavanje glazbeno je obogatio Zbor mladih križevačkih župa „Crisinus“, a članice Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ interpretirale su stihove posvećene sv. Marku Križevčaninu.