Vijesti - Bratislava: Papin susret s klerom

 

Bratislava: Papin susret s klerom

Bratislava: Papin susret s klerom Autor: ika
Objavljeno: 13. 09. 2021 - 00:16

Nakon susreta s predstavnicima građanskih vlasti, društva i Diplomatskog zbora, drugoga dana pastoralnog pohoda Slovačkoj u ponedjeljak, 13. rujna papa Franjo se u katedrali Svetoga Martina glavnoga grada Slovačke susreo s biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, sjemeništarcima, bogoslovima i vjeroučiteljima. U svome govoru je istaknuo kako Crkva mora kročiti putom poniznosti. „Oslobodimo se pretjerane brige za nas same i naše strukture“, rekao je.

Slovaci danas trebaju Crkvu „koja uči ljude unutarnjoj i odgovornoj slobodi, koja zna biti kreativna uranjajući u povijest i kulturu, te koja zna ući u dijalog sa svijetom“. To je put koji papa Franjo pokazuje katolicima u zemlji, tisućama vjeroučitelja, 300 sjemeništaraca, tri tisuće svećenika koje predstavljaju oni koji su se zajedno s 22 biskupa susreli sa Svetim Ocem u katedrali Svetoga Martina na prvom pravom susretu sa zajednicom vjernika i pastira Crkve u Slovačkoj.

Na početku je Papu i okupljene pozdravio predsjednik Slovačke biskupske konferencije, nadbiskup Bratislave Stanislav Zvolenski.

Crkva nije tvrđava, moćna država – rekao je u svom govoru Papa – nije dvorac smješten na uzvisini s koje gleda svijet iz daljine i uživa u svojoj samodostatnosti. Crkva je zajednica „koja želi privlačiti Kristu s radošću evanđelja“. Ne smijemo, upozorava, podleći napasti veličanstvenosti, svjetovne veličine! Kako je lijepa, istaknuo je Papa, „skromna Crkva koja se ne odvaja od svijeta i na život ne gleda sa sigurne udaljenosti, već živi u njemu“.

Živjeti unutra, ne zaboravimo to: dijeliti, zajednički kročiti, prihvaćati pitanja i očekivanja ljudi. To nam pomaže da izađemo iz autoreferencijalnosti: središte Crkve nije Crkva! Oslobodimo se, dakle, pozvao je Papa, „pretjerane brige za sebe same, za svoje strukture“ i zapitajmo se: „Koje su duhovne potrebe i očekivanja našeg naroda? Što se očekuje od Crkve?”. Odgovor je sažet u tri riječi: sloboda, kreativnost i dijalog.

Bez slobode, prema Papi, „nema istinskog čovjekoljublja“ i povijest Slovačke tome uči: „Kad se slobodu kršilo i zatiralo, tad se i čovjeka srozavalo“. Ali sloboda „nije automatsko postignuće koje ostaje takvo jednom zauvijek“: to je uvijek put „koji treba neprestano obnavljati“. A to nas zamara i plaši, rekao je Papa. Jer katkad je “komotnije ne dopustiti da nas izazovu konkretne situacije i da nastavimo ponavljati prošlost, ne ulažući u to svoje srce, bez rizika izbora”, čineći ono o čemu drugi odlučuju umjesto nas. A danas, dodao je spontano, „mnogo puta činimo ono što mediji odluče umjesto nas. I gubimo slobodu“.

Ponekad i u samoj Crkvi ta ideja može vrebati iz prikrajka: bolje je imati sve unaprijed definirane stvari, zakone kojih se treba pridržavati, sigurnost i uniformnost, a ne biti odgovorni i odrasli kršćani, koji misle, preispituju svoju savjest, dopuštaju da ih se preispituje.

No, upozorio je papa Franjo, „Crkva koja ne ostavlja prostora avanturi slobode i u duhovnom životu riskira postati rigidno i zatvoreno mjesto“. Ako su neki na to navikli, mnoge druge, osobito među mladima, „ne privlači ponuda vjere koja im ne ostavlja unutarnju slobodu, Crkva u kojoj svi moramo razmišljati na isti način i slijepo se pokoravati“. Papa je zato pozvao Crkvu u Slovačkoj da odgaja ljude u zrelom i slobodnom odnosu s Bogom. „To će nam možda ostaviti dojam da ne možemo sve kontrolirati, da gubimo snagu i autoritet“, ali Crkva Kristova „ne želi dominirati savješću i zauzimati prostore“, nego, radije, „želi biti ‘fontana’ nade u životu ljudi“.

U nastavku govora na susretu s biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, bogoslovima i sjemeništarcima, te vjeroučiteljima, Papa je spomenuo vjerovjesničko djelovanje svete braće Ćirila i Metoda, koji „nas uče da evangelizacija nije nikada puko ponavljanje prošlosti“. Kao apostoli inkulturacije vjere izmislili su nove jezike za prenošenje evanđelja, bili su kreativni u prevođenju kršćanske poruke. Nije li to, zapitao se Papa, najhitnija zadaća Crkve za ljude u Europi: „Pronaći nove ‘alfabete’ za naviještanje vjere“?

Iza sebe imamo bogatu kršćansku tradiciju, ali za mnoge ljude danas ona je sjećanje na prošlost koja više ne govori i više ne usmjerava životne odluke. Suočeni s gubitkom osjećaja za Boga i radosti vjere, ne vrijedi jadikovati, zabarikadirati se u obrambeni katolicizam, osuđivati i optuživati svijet; potrebna je kreativnost evanđelja. Kreativnost je također potrebna u pastoralu i propovijedanju, pokušavajući i druge načine osim onih redovnih, pozvao je Papa. Pritom je izrazio i jednu svoju zabrinutost: „Pomislimo samo na vjernike koji moraju slušati homilije koje traju 40 pa i 50 minuta, na teme koje ne razumiju, koje ih se ne tiču… Molim vas, svećenici i biskupi, razmislite dobro kako pripremiti homiliju, kako to učiniti da postoji kontakt s ljudima“ i nadahnjujte se biblijskim tekstom. „Homilija – podsjetio je pritom – u pravilu ne smije trajati dulje od deset minuta, jer nakon osam minuta ljudima popusti pažnja, i to pod uvjetom da je vrlo zanimljiva“.

Govoreći na kraju o dijalogu, Papa je istaknuo da Crkva koja podučava slobodi i zna biti kreativna, je „također Crkva koja zna razgovarati sa svijetom, s onima koji ispovijedaju Krista, a da nisu ‘od naših’, s onima koji ulažu trud i napor vjerskog traženja, pa i onima koji ne vjeruju“. Crkva koja, naviještajući Evanđelje, „daje da cvate zajedništvo, prijateljstvo i dijalog među vjernicima, među različitim kršćanskim vjeroispovijestima i među narodima“. No, jedinstvo, zajedništvo i dijalog „uvijek su krhki“, podsjetio je papa Franjo „osobito kada iza sebe imamo povijest patnje koja je ostavila ožiljke“:

Sjećanje na rane može dovesti do ogorčenosti, nepovjerenja, čak i prijezira, potičući nas da podižemo ograde pred onima koji su drugačiji od nas. Rane, međutim, mogu biti duboki kanali, otvori koji, po uzoru na Gospodinove rane, propuštaju Božje milosrđe, njegovu milost koja mijenja život i pretvara nas u mirotvorce i nositelje pomirenja. Pritom je Papa podsjetio na slovačku narodnu poslovicu: „Tko tebe kamenom, ti njega kruhom“, koja je, kako je rekao, vrlo evanđeoska, jer slijedi Isusov poziv „prekinuti začarani krug nasilja, dobrim pobijediti zlo.

Na kraju govora Papa je, na radost prisutnih, podsjetio na svjedočanstvo kardinala Koreca, isusovca „progonjenog od režima“ i bačena u tamnicu gdje se i razbolio. No, došavši u Rim na Jubilej dvijetisućite godine, “otišao je u katakombe i zapalio svijeću za svoje progonitelje moleći milost za njih. To je evanđelje! Rasti u životu i povijesti kroz poniznu i strpljivu ljubav“. Papa je zaključio željom da Crkva u Slovačkoj „nastavi svoje putovanje u slobodi evanđelja, u kreativnosti vjere i u dijalogu koji izvire iz Božjeg milosrđa“, kako bi bila „graditeljicom mira i sloge“.

Papa Franjo, koji boravi u višednevnom pohodu Slovačkoj, popodne će posjetiti „Centar Betlehem“ u Bratislavi. Slijedi susret sa židovskom zajednicom na trgu Rybné námestie glavnoga grada Bratislave, na kojem je podignut spomenik u znak sjećanja na sve slovačke Židove deportirane i ubijene tijekom holokausta. U holokaustu je ubijeno oko 105.000 slovačkih Židova, a danas zajednica obuhvaća njih oko 3000. Nešto poslije 18 sati Papa će u nuncijaturi imati odvojene susrete s predsjednikom Parlamenta Borisom Kollárom i premijerom Eduardom Hegerom.

U Košicama će se trećeg dana pohoda, 14. rujna, susresti s romskim stanovništvom u siromašnoj četvrti Lunik IX. Slovačka ima oko 440.000 Roma, a mnogi žive u naseljima na periferiji gradova.

 
 
Poveznice:
Povratak na sve vijesti
 

Najave događanja

 
XXXVII. REDOVNIČKI DANI

Dar vjernosti - radost ustrajnosti
Split, 17-18. rujna 
Dubrovnik, 18. rujna
Zagreb, 24-25. rujna
Rijeka, 25. rujna
Đakovo (Osijek), 2. listopada

Seminar za medicinske sestre redovnice

Ludbreg 8-10. listopada; voditelj: mons. Bože Radoš; tema: Gospodine, daj da ozdravim

53. Skupština HRK

13. - 14. listopada u Franjevačkom samostanu (Avenija Gojka Šuška 2)

Izdavaštvo

Dar vjernosti
Dar vjernosti
Vijesti 1 (2021)
Vijesti 1 (2021)
Nedjelja Dobroga Pastira 2021.
Nedjelja Dobroga Pastira 2021.
Posvećeni život (2020)
Posvećeni život (2020)
Zlatni jubilej naše Konferencije
Zlatni jubilej naše Konferencije
“Njihovo je kraljevstvo nebesko” (radni listovi)
“Njihovo je kraljevstvo nebesko” (radni listovi)

Linkovi