Franjevci (OFM) (Hrvatska provincija sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu)

 
English

Franjevci (OFM) (Hrvatska provincija sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu)

Franjevci (OFM) (Hrvatska provincija sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu)

Poglavar: fra Ilija Vrdoljak
Adresa: Kaptol 9 10 000 Zagreb
Telefon: 01/ 4814-181
Faks: 01/ 4814-171
E-mail: minprov@ofm.hr
URL: www.ofm.hr

Još za života sv. Franje naša braća franjevci dolaze na područje kontinentalne Hrvatske gdje se prostire današnja Hrvatska franjevačka provincija (HFP) sv. Ćirila i Metoda. Nakon osnutka ugarske provincije (1217.-1219.) naseljuju se u krajevima na sjeveru Hrvatske. Ti samostani, čini se, ostaju u sastavu ugarske provincije (1217.-1219.) i poslije utemeljenja slavonske hrvatske provincije (1239.). Na području između Drave i Save organizira se zagrebačka kustodija, koja se spominje 1260., a pripadaju joj samostani u Zagrebu, Virovitici (prije 1280.), Varaždinu (1292.)… Misijski duh reda potiče našu braću na organiziranje redovničkih kuća i samostana izvan kontinentalne Hrvatske, u Bosnu i drugdje.

U današnjim granicama i nazivu Hrvatsku franjevačku provinciju sv. Ćirila i Metoda potvrdila je uprava Reda dekretom Ordine nostro 3. lipnja 1900. godine a njen prvi provincijalni ministar i duhovni otac je časni sluga Božji fra Vendelin Vošnjak. Zemljovidno i crkveno-strukturalno, Hrvatska franjevačka provincija prostire se u dvjema nadbiskupijama (Zagrebačka i Riječka) i trima biskupijama (Varaždinska, Požeška i Đakovačko-srijemska) u Republici Hrvatskoj te u dvjema biskupijama (Subotičkoj i Đakovačko-srijemskoj) u Srbiji i Crnoj Gori, odnosno u pokrajini Vojvodini. Stanoviti broj članova živi i djeluje izvan Provincije u raznim područjima redovničkog djelovanja (uključujući i misionarsko): u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Izraelu, Australiji, Peruu, Venezueli i Nicaragui. Provincija ima 19 samostana (18 u Hrvatskoj i jedan u Srbiji) i 17 filijalnih kuća (14 u Hrvatskoj i 3 u Srbiji). Provinciji je povjereno 26 župa (od kojih su 11 samostanske). Ukupni broj braće iznosi 213 (uključujući braću novake).

Mi franjevci HFP sv. Ćirila i Metoda nastojimo opsluživati svoje redovničke dužnosti i usklađivati ih s mnogovrsnim pastoralnim i drugim djelatnostima. Njegujemo duh molitve i pobožnosti. U samostanima i među braćom vlada bratsko ozračje. Pokazujemo svoju solidarnost sa siromašnima, potrebnima, zapostavljenima. Djelatnosti su nam brojne i raznovrsne: župni pastoral, evangelizacijski seminari (Kuća susreta Tabor), vjeronauk, služba ispovijedanja, katekumenat, vodstvo molitvenih grupa i pokreta te zborova crkvenog pjevanja, animiranje karizmatičnih i karitativnih skupina, ure klanjanja, duhovne vježbe i rekolekcije, biblijski satovi i seminari, srednjoškolska i sveučilišna nastava, briga za bolesne, nemoćne, drogirane, duhovna asistencija Franjevačkom svjetovnom redu (FSR) i franjevačkoj mladeži (Frama), vođenje ministranata, pastoral hodočasnika (Trsat…), duhovno vodstvo časnih sestara, odgoj vlastitog podmlatka (sjemeništarci, postulanti, novaci, braća juniori, trajna formacija), pastoral zvanja, vođenje kauza, specijalizirani studiji, umjetničke izložbe, duhovni koncerti, izdavačka, urednička, dopisnička, prevodilačka, knjižnična, muzejska i arhivska djelatnost, web stranice itd. Vodimo jednu srednju školu: uglednu Klasičnu gimnaziju fra Marijana Lanosovića u Slavonskom Brodu. Provincija je otvorila ove godine i trajnu biblijsko-arheološku muzejsku izložbu evropske razine u Cerniku. Aktivno smo uključeni u liturgijsko-pastoralne programe koje propisuje i organizira HBK. Oči nadbiskupi i biskupi puni su hvale s obzirom na zalaganje i primjer članova Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Redovito se naglašava kako su naše samostanske crkve “ispovjedaonice gradova”. Naša braća su prepoznatljivo predana i pastoralnoj emigrantskoj djelatnosti, dapače, aktivno su prisutni u misijama ad gentes. Dajemo svoj doprinos bratstvima i aktivnostima pod izravnom upravom Generalnog ministra (Generalna kurija, Antonianum, Fakultet biblijskih znanosti u Jeruzalemu). Revno pratimo događanja u Redu. Uredno i brzo prevodimo i proučavamo dokumente Reda te ih ugrađujemo u život i poslanje provincijskog bratstva. Živo je zanimanje među braćom za sve što je povezano sa životom i djelovanjem Crkve. Može se reći da braća žive s Crkvom i za nju.

Znameniti franjevci u HFP sv. Ćirila i Metoda

Franjevcima u kontinentalnoj Hrvatskoj stoljećima nije uspjelo uspostaviti jedinstvenu franjevačku pokrajinu sve dok nije vrhovna uprava Reda 3. lipnja 1900. odlukom Ordine nostro osnovala Hrvatsku franjevačku provinciju sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu. Nova provincija je okupila 21 samostana iz hrvatskih dijelova dotadašnjih triju provincija, i to hrvatsko-slovenske sv. Križa, hrvatsko-mađarske sv. Ladislava i hrvatsko-mađarsko-austrijske sv. Ivana Kapistranskoga na području tadašnjega kraljevstva Hrvatske i Slavonije.

Na čelu nove provincije bio Vendelin Vošnjak, njezin provincijalni ministar kroz četiri trogodišta. Težio je za autentičnim franjevaštvom, dobro je čitao “znakove vremena” i u isto vrijeme bio čovjek izvanrednih upravnih vlastitosti. Uspješno je obavio dva gotovo neizvediva zadatka: uvođenje franjevačkog života po novim uredbama Reda koje je 1897. odobrio papa Leon XIII. i korjenito promijenio način franjevačkog života u novoj zajednici i usaglašavanje triju različitih tradicija i skupova navika pripadnika triju provincija koje su se opirale ne samo jedinstvenom uređenju zajedničkog života nego i izboru pastoralnih poslova. Ivan Rafael Rodić (1870. - 1954.) mu je bio prvi suradnik, njegov zamjenik u upravnim poslovima, zatim provincijal, a od 1924. do 1936. prvi beogradski nadbiskup. God. 1904. je osnovao malo sjemenište i u novoj Provinciji bio nosilac novih pastoralnih poslova: uređivao je homiletsku reviju Dušobrižnik (1906. - 1909.), reorganizirao Treći red povezavši u Trećoretski savez trećorece različitih usmjerenja sveukupne franjevačke obitelji u Hrvatskoj, osnovao je Društvo sv. Rafaela za organiziranu pastoralnu brigu o iseljenicima u Sjevernoj Americi; sam je bio ondje prvi crkveni pohoditelj tamošnjih Hrvata. Djelatno je sudjelovao u Hrvatskom katoličkom pokretu:1913. u Ljubljani na Drugom hrvatskom katoličkom sastanku kao predsjednik Trećoretskog saveza i bio izabran u vodstvo tzv. Hrvatskog katoličkog narodnog saveza u svojstvu pristava i odbornika za Hrvatsku i Slavoniju. Tako su Vošnjak i Rodić u prvim desetljećima nove Provincije u nju mudro ugradili pastoralnu baštinu slavonskih i podunavskih franjevaca i bitno obogatili Konstitucijama Leona XIII. zacrtan program franjevačkog života. Vošnjaku danas pripada naslov “časni sluga Božji”, prvenstveno zbog osobne predanosti kršćanskoj savršenosti, ali ga je zavrijedio i zbog svog djela u uspostavi i razvoju franjevačkog identiteta nove provincije. Prema Rodiću je povijest nepravedna jer prenaglašava njegov neuspjeh da lutrijom namakne novac za izgradnju katedrale u Beogradu, a zaboravlja da je uspješno proveo upravno i pastoralno ustrojstvo nove nadbiskupije.

U poznim godinama života Vošnjak je, opet uz Rodićevu pomoć, nadvladao disocijativne silnice koje je u Provinciji izazvao Prvi svjetski rat ponovno je ujedinivši tako što je 1927. izgradila u Varaždinu novi odgojni zavod s klasičnom gimnazijom. Za njezine potrebe Provincija podigla skupinu gimnazijskih profesora iz koje su proizašli Modesto Martinčić, Nikola Skupnjak (1897. - 1977.), Damjan Damjanović (1909. - 1989.) i Kazimir Đurman (1915. - 1999.) i kao provincijalni ministri uspješno vodili Provinciju.

Daroviti skladatelji Kamilo Kolb (1887. - 1965.) i Miroslav Grđan (1915 - 1945.) nadmašili su program cecilijanskog pokreta u Hrvatskoj, ali su ga podržali svojim glazbenim stvaralaštvom. Joza Tinodi, Anđelko Gregić, Ferdo Gassmanni Paškal Cvekan (1913. - 1998.) bili su aktivni sudionici hrvatskoga liturgijskog pokreta. Katoličku publicistiku su zadužili Josip Ivančić (1854. - 1915.), Mladen Barbarić (1873. - 1936.) i Hermenegildo Herman (1907. - 1961.), Gabrijel Đurak (1913. - 1974.) , a biolog, filozof i književnik Bonaventura Ćuk (1907. - 1940.) je svojim literarnim stvaralaštvom stao na čelo hrvatskoj katoličkoj književnosti.

U misijskom programu Reda u Kini sudjelovali su Ivan Prado Triplat i Aleksa Benigar (1893. - 1988.) koji je jedan od stvaralaca kršćanske kineske teološke teerminologije i pisac prvog studijskog životopisa bl. Alojzija Stepinca. Nekolicina braće su i danas u misijama među nevjernicima u Peruu i Nikaragui, a djelovala su i u Togu. Predvodi ih Gerard Žerdin (rođ.1950.) koji nosi teret misijskog biskupa u Peruu.

Nakon Drugoga svjetskog rata režimski je totalitarizam Crkvi uvelike ograničio djelovanje. Hrvatska franjevačka provincija se očitovala kao čvrsta i homogena zajednica, vjerna svojim franjevačkim principima pa nitko iz nje nije pristupio državnim svećeničkim udruženjima. Obnovila je svoju gimnaziju (1954. - 1978.) i uspostavila filozofsko učilište za studente prvih dviju godina Bogoslovnog fakulteta (1964. - 1978.). Apologetskoj literaturi toga vremena dali su prilog Platon Plasajec, Leon Lovrenčić (1913. - 1991.) i Paškal Cvekan, a Teofil Harapin još prije Drugog svjetskog rata. Provincija je u Drugom vatikanskom koncilu (1962.-1965.) našla važno uporište vlastite i opće crkvene obnove pa zauzeto sudjeluje u poslijekoncilskom vremenu Crkve u Hrvatskoj. Još u vrijeme koncilskih zasjedanja Zorislav Lajoš (1921. - 1972.) pokreće Glas koncila i sudjeluje u modernim katehetskim incijativama. Na čelu suradničkog tima priprave novog izdanja cjelovitoga Svetog pisma i više biblijskih lekcionara su bili Bonaventura Duda (rođ. 1924.) i Jerko Fućak (1932. - 1992.). Njihov rad postao je uporištem djelovanju novog pokoljenja bibličara u Provinciji.

Slijedeći članak:
Dominikanci (OP)
Povratak na sve članke
 
 
Škola za novakinje (zimski semestar 2019./20.)

Semestar započinje 9. listopada, a završava 19. prosinca 2019.

Novi ciklus nastave studija Teologije posvećenog života u Zagrebu

U petak, 18. listopada u 16.30 sati započinje novi, četvrti, ciklus predavanja studija Teologije posvećenog života na adresi: Duhovni centar sv. Ivana od Križa, Česmičkoga 1, 10000 Zagreb.

Dani crkvene glazbe 2019. - Instrumentalna glazba u liturgiji

18. i 19. listopada 2019. na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu

Izdavaštvo

Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Vijesti
Cor orans
Cor orans
Vijesti
Vijesti
Ekonomija u službi karizme i poslanja
Ekonomija u službi karizme i poslanja

Linkovi