Franjevci kapucini (OFMCap.)

 
English

Franjevci kapucini (OFMCap.)

Franjevci kapucini (OFMCap.)

Poglavar: fra Jure Šarčević
Adresa: Sv. Lepolda Mandića 41, 10 040 Zagreb
Telefon: 01/ 2982-520
E-mail: provincija@kapucini.hr
URL: www.kapucini.hr

Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića 

Tko su franjevci kapucini?

Franjevci kapucini (lat. Ordo Fratrum Minorum Capuccinorum, OFMCap) treći su ogranak franjevačkog Reda (čiji je osnivač sv. Franjo Asiški), a sam Kapucinski red nastao je 1525. Osnivači reda željeli su iznova obnoviti ideale kojima se zanosio i koje je živio F. Asiški, (život materijalnog siromaštva; putujući načinu propovijedanja; jednostavan način odijevanja). Kao novu franjevačku zajednicu kapucine priznaje Klement VIII. (1528.), kada odobrava da članovi novog Reda mogu živjeti „eremitskim životom, opslužujući Pravilo bl. Franje koliko to ljudska krhkost dopušta“. Do 1574. bilo im je dopušteno djelovanje samo u Italiji pa je tu početnu papinsku odluku dokinuo Grgur XIII. Zahvaljujući svojoj jednostavnosti, načinu života i pokretljivosti uspjeli su se brzo proširiti ne samo po Europi, nego i po svijetu tako da ih je na kraju I. st. (1625.) bilo 16.967, a pred Francusku revoluciju (1789.) 35.000. Danas su kapucini prisutni u 106 zemlja svijeta.

Apostolsko-pastoralno djelovanje i značenje

Franjevci kapucini su se Crkvi osobito istakli radeći oko katoličke obnove poslije Tridentskog sabora (uz isusovce, upravo su kapucini glavni nositelji Lutherove protureformacije). Na apostolsko-pastoralnom planu braću kapucine, od samih početaka, krasi pučko propovijedanje (od 1743. vrše službu «papinskih propovjednika»); blizina puku (zbog čega su prozvani «pučkim fratrima»); širenje raznih pobožnosti (najpoznatija 40-satno klanjanje pred Presvetim); snažna misionarska djelatnost; uvođenje u kontemplativnu (mislenu) molitvu. U nekim povijesnim razdobljima braća su se na herojski način isticali u njegovanju bolesnika za vrijeme velikih epidemija: kuge, kolere, poplava, ratova. Za tu nesebičnu ljubav i požrtvovnost trajni spomenik im je podigao A. Manzoni (roman Zaručnici). Tijekom povijesti kapucini su dali i ostavili veliki značaj i na području znanosti, kako onih svetih tako i prirodnih i svjetovnih najrazličitije vrste (o prisutnosti i djelovanju Reda danas vidi: www.ofmcap.org).  

Kapucini u Hrvatskoj 

Prvi svoj samostan kapucini grade na Rijeci (1610), a nakon toga u Zagrebu (1618), Herceg Novom (1688), Splitu (1691), Varaždinu (1699), Osijeku (1703), Karlobagu (1710), Beogradu (1718). 

Danas braća kapucini u Hrvatskoj imaju samostane u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Karlobagu, Splitu, Dubrovniku i Topuskom. Od hrvatskih kapucina znameniti su: Mihael Anđeo Božidarević, general Reda; Marin iz Senja, apostolski misionar Like i Krbave; Štefan Zagrebec, pučki pisac i propovjednik; Angelik Bedenik, misionar i biskup u Indiji; Robert Menini, misionar i biskup u Bugarskoj; Bernardin Škrivanić, širitelj katoličkog tiska i marijanske (Lurdske) pobožnosti; Anzelmo Canjuga, crkveni glazbenik; Tomislav J. Šagi Bunić, Hadrijan Borak i Zdenko T. Tenšek, vrsni profesori, teolozi i filozofi. Ipak, naš najsvjetliji lik, koji je ujedno i naš nebeski zaštitnik, jest sv. Leopold Bogdan Mandić. Tijekom povijesti braća u Hrvatskoj uglavnom vrše tradicionalni franjevačko-kapucinski apostolat: ispovijedanje, propovijedanje, katehizacija, pučke misije, rad u bolnicama (Varaždin, Zagreb, Split, Rijeka), u zatvorima (Osijek). Djelatnost braće danas je uglavnom vezana uz župni pastoral. No, isto tako nastoje se razvijati i tipično franjevačko-kapucinske djelatnosti: pučke misije i pobožnosti, vođenje duhovnih vježbi i obnova, ispovijedanje, propovijedanje, rad s mladima (Frama) i ministrantima, s članovima FSR-a, duhovna skrb za bolesnike, stare i nemoćne. Novonastala društveno-politička situacija otvorila je i mogućnosti bavljenja nekim novijim i drugačijim apostolsko-pastoralnim aktivnostima i potrebama Crkve. Tako su neka braća, kao uostalom i svi drugi svećenici i/ili redovnici, angažirani oko predavanja vjeronauka u školama. Uz to, neki se bave i tipično znanstvenim radom poučavajući na teološkom fakultetu i baveći se znanstvenim radom. Franjevci kapucini su danas češće prisutni i u sredstvima javnog priopćavanja (tisak, radio, TV), a i sami izdaju nekoliko glasila, od kojih je ipak najpoznatiji »Ljudima prijatelj«, posvećen upoznavanju i štovanju sv. Leopolda B. Mandića (o prisutnosti i djelovanju braće kapucina u Hrvatskoj vidi: www.kapucini.hr).

Povratak na sve članke
 
 
Susret animatora za duhovna zvanja

U Splitu, na Kmanu od 14. do 16. rujna 2020. godine. 

Redovnički dani

Split, 18-19. rujna 2020.

Dubrovnik, 19. rujna 2020.

Zagreb, 25-26. rujna 2020.

Rijeka, 26. rujna 2020.

Đakovo, listopad 2020.

Seminar za medicinske sestre/braću

Ludbreg, 9-11. listopada 2020.

voditelj: mons. mr. Bože Radoš, biskup varaždinski

tema: Gospodine, daj da ozdravim!

Izdavaštvo

Posvećeni život
Posvećeni život
Cor orans
Cor orans
Nedjelja Dobroga Pastira 2020.
Nedjelja Dobroga Pastira 2020.
Vijesti
Vijesti
Zlatni jubilej naše Konferencije
Zlatni jubilej naše Konferencije
“Njihovo je kraljevstvo nebesko” (radni listovi)
“Njihovo je kraljevstvo nebesko” (radni listovi)

Linkovi