Apostolska konstitucija VULTUM DEI QUAERERE o ženskom kontemplativnom životu

 

Apostolska konstitucija VULTUM DEI QUAERERE o ženskom kontemplativnom životu

Apostolska konstitucija VULTUM DEI QUAERERE o ženskom kontemplativnom životu Objavljeno: 05. 09. 2017 - 22:21



“Vultum Dei quaerere” (Tražiti Božje lice) naziv je apostolske konstitucije pape Franje koja je objavljena 22. srpnja u Vatikanu. Za temu svoje prve apostolske konstitucije, koja se ubraja među najvažnije dokumente koje Rimski prvosvećenik može objaviti, Papa je izabrao ženski kontemplativni život. Od samog svog izbora za Petrova nasljednika papa Bergoglio je posebnu pažnju posvećivao ulozi žene u Crkvi za koju je u više navrata izjavio da je u stanovitom smislu podcijenjena. Crkva je Kristova zaručnica, a Blažena Djevica Marija je važnija od papâ, biskupâ i svećenikâ. Međutim, glas žene se u Crkvi ne čuje uvijek i ženskom geniju i intuiciji se ne posvećuje dovoljno pažnju, ističe Papa. 

Apostolsku konstituciju je u prostorijama Tiskovnog ureda Svete Stolice predstavio tajnik Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života mons. José Rodríguez Carballo, OFM. Tijekom predstavljanja on je istaknuo kako je novi dokument dar pape Franje svima onima koji u Crkvi, "bilo da je riječ o muškarcima ili ženama, pozvanima od Boga i zaljubljenima u njega, žive svoj život u potpunosti okrenut traženju njegova lica, željni pronaći i promatrati Boga u srcu svijeta"(Vultum Dei quaerere - VDQ, 2).

"Budite svjetlonoše za one koji su blizu a posebno za one koji su daleko. Budite baklje koje prate hod muškaraca i žena u tamnoj noći svijeta. Budite jutarnja straža koja najavljuju izlazak sunca" (isto, 6), poziva Sveti Otac na početku ističući poštovanje koje gaji prema tom obliku posebnog posvećenja, koje je pozvano dati tajanstveno svjetlo cijelom čovječanstvu iz tišine i sabranosti klauzure.

Ovaj "izabrani dio stada Kristova", kako ga je volio nazivati sveti Ciprijan, oduvijek obasipan posebnom brigom i pažnjom Crkve, koje predstavlja živo srce vjere i ljubavi prema Gospodinu i cijelom čovječanstvu, posljednjih nekoliko desetljeća je zanemareno u zakonodavstvu, tako da je još uvijek reguliran apostolskom konstitucijom Sponsa Christi, koja datira iz 1950. godine, dakle iz vremena pontifikata Pija XII: ova Konstitucija je, stoga, utoliko dragocjenija jer ispunjava prazninu iz pokoncilskih godina, čije se posljedice počinju sve snažnije osjećati.

U dokumentu se daju precizne upute u vezi različitih elemenata bitnih za kontemplativni život: izgradnji, molitva i sakramenti, bratski život, autonomija i klauzura, rad i askeza te, na kraju, šutnja.

Nimalo slučajno prvi element o kojem Papa govori je izgradnja, u svoja dva momenta: početnoj i trajnoj izgradnji, kojoj već nekoliko godina Učiteljstva posvećuje posebnu pažnju. U tom smislu Sveti Otac podsjeća kako s jedne strane redovno mjesto izgradnje za kontemplativnu zajednicu mora biti samostan, s druge strane priželjkuje suradnju između više samostana, koja može imati različite oblike: razmjena materijala, razborito korištenje digitalnih medija, kuće zajedničke početne izgradnje, spremnost sestara da pomažu samostane s manje resursa. Važno je da maštovitost ljubavi pomogne uspostaviti veze uzajamne pomoći, držeći se pritom uvijek pravila koja uređuju kontemplativni život (isto, 13-14).

U dokumentu se donosi i jednu preporuku koja je plod stalne brige Svetog Oca: "neka se apsolutno izbjegava uzimati kandidate za kontemplativni život iz drugih zemalja, samo zato da se osigura opstanak pojedinog samostana" (isto, 15).

Posebno veliki prostor posvećen je molitvi kao bitnom elementu s jednim važnim pojašnjenjem: "molitveni život i kontemplativni život ne smijete živjeti kao prignutost nad vama samima, već morate prigrliti čitavo čovječanstvo, a posebno one koji pate... vašim molitvama možete zacijeliti rane mnoge braće" (isto, 16).

Za jačanje molitvenog života, Papa preporučuje da središnje mjesto zauzima Božja riječ kao "prvi izvor svake duhovnosti" (VC 39), zadržavajući praksu lectio divina koja je sada već široko rasprostranjena u samostanima. U tom smislu Papa izražava nadu da će samostani postati prave škole molitve, gdje se braća i sestre mogu učiti susresti Boga i uspostaviti njim dijalog koji prožima sav život (VDQ 17.21).

Jačanju molitvenog života pridonose također sakramenti euharistije i pomirenja kao povlašteni načini za susret sa živim i prisutnim Gospodinom i kušanje njegova milosrđa, kako bi postali oruđa mira i praštanja u cijeloj Crkvi i u čitavom čovječanstvu (isto, 22-23).

U vezi bratskog života, kao još jednog od bitnih elemenata kontemplativnog života, Papa toplo preporučuje da se grade zajednice koje će biti jasni i vidljivi odraz trinitarne ljubavi. „Imajte na umu da je bratski život u zajednici prvi izvor evangelizacije“ (VDQ 27), poručuje Papa te poziva da se koriste sva ona sredstva koja će pomoći njegovu jačanju i stalnu budnost u svezi tog aspekta.

Što se pak tiče autonomije, ističu se dva aspekta: briga da autonomija ne postane sinonim za izolaciju i autoreferencijalnost; te provjera da pravna autonomija odgovara pravoj autonomiji života, s jasno preciziranim kriterijima.

Rad i askeza su dva daljnja bitna elementa, draga cijeloj monaškoj tradiciji, koji papa Franjo također preporučuje: rad kao sudjelovanje u Božjem djelu stvaranja i mogućnosti da pokažemo solidarnost sa siromašnima, kojima treba priskočiti u pomoć kada je to moguće (usp. ondje 32); askeza kao sredstvo za čišćenje srca, da bi ga se oslobodilo od svjetovnosti koja tako silno ugrožava monaški život danas, kao uostalom cijeli život Crkve, udaljavajući ga od evanđeoskog duha sebedarja iz ljubavi (usp. ondje 35).

Na kraju, posebna pažnja posvećena je šutnji, ali šutnji "nastanjenoj Prisutnošću kao prostoru potrebnom za slušanje i preživanja Riječi", tom vitalnom elementu za kontemplativni život da prihvati Božju riječ i vapaj braće jer "kad u nutrini vlada buka ne može se primiti ništa i nikoga" (isto. 33). Jedno od poglavlja u kojima se obrađuje tu temu je – nimalo slučajno – posvećeno digitalnim sredstvima društvene komunikacije, koja su danas raširena također u samostanima, u vezi čega se daje preporuka da ih se mudro koristi.

Na kraju predstavljanja nove apostolske konstitucije mons. Carballo je rekao kako će na temelju smjernica toga dokumenta Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života izraditi novi dokument koji će zamijeniti postojeći, Verbi sponsa, i koji će sadržavati zakonske propise koji će uređivati izgradnju, autonomiju i klauzuru kontemplativnih samostana.

 
Kliknite ovdje za prikaz publikacije
 
Poveznice:
Prethodni članak:
Vijesti
Slijedeći članak:
Posvećeni život
Povratak na sve članke
 
 
Predavanja i raspored Škole za novakinje tijekom zimskoga semestra 2017
  • Semestar započinje 11. listopada, a završava 20. prosinca 2017.
Adventska duhovna obnova za redovnice i redovnike u Zagrebu
  • 17. prosinca 2017. na treću nedjelju Došašća u crkvi svetog Franje, Kaptol 9, Zagreb

Izdavaštvo

Za novo vino nove mješine
Za novo vino nove mješine
Naviještajte
Naviještajte
Posvećeni život
Posvećeni život
Apostolska konstitucija VULTUM DEI QUAERERE o ženskom kontemplativnom životu
Apostolska konstitucija VULTUM DEI QUAERERE o ženskom kontemplativnom životu
Vijesti
Vijesti
Susret, br. 9., god V., 2017.
Susret, br. 9., god V., 2017.

Linkovi