Vijesti - Generalna skupština europskih redovničkih konferencija u Mariji Bistrici

Predsjednica Hrvatske redovničke konferencije s. Lidija Bernardica Matijević, SSFCR održala je govor na početku generalne skupštine Unije europskih konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica (UCESM) koja se održava u Mariji Bistrici od 20. do 25. travnja.

Cijenjeni skupe, srdačno vas pozdravljam uime Hrvatske redovničke konferencije prema redoslijedu kako je to učinjeno. Također zahvaljujem na Vašem odzivu za održavanje Generalne skupštine u Hrvatskoj, gdje ćete moći izbliza upoznati redovništvo na našim prostorima. Svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalno još od 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podigao zavjetni oltar. Hrvati su aktivni i radosni hodočasnici te veliki Marijini štovatelji, tako da se nalazimo u srcu molitve ovoga naroda. Dopustite mi da vas ukratko upoznam s aktualnim stanjem posvećenoga života u Hrvatskoj.

Hrvatska redovnička konferencija

Hrvatskoj redovničkoj konferenciji pripada 77 redovničkih zajednica u Hrvatskoj, od kojih je 54 ženskih i 23 muških zajednica. Ukupan broj redovnika u Hrvatskoj je 3222 (2395 redovnica i 827 redovnika).

U svibnju 2025. godine posjetio nas je vrh Dikasterija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života: kardinal Ángel Fernández Artime i s. Carmen Ros Nortes u dvorani Vijenac u Zagrebu. Pred prepunom dvoranom u programu smo fra Miljenko Hontić OFMConv., dopredsjednik i ja iznijeli statističke podatke u redovništvu u Hrvatskoj, povijesnu i kulturološku uvjetovanost redovništva na našim prostorima, izazove s kojima se susrećemo te pogled u budućnost. Jedno od najvećih izazova je brojčani pad (skoro za 1000 redovnika manje u zadnjih deset godina), te nemogućnost zadržavanja svih djelatnosti koje smo do sada obavljali.

Hrvatska redovnička konferencija nekoliko je puta mijenjala naziv i sastav zbog društveno-političkih zbivanja na ovim prostorima. Danas se rad Konferencije odvija se preko sljedećih povjerenstava: Povjerenstvo za predškolski odgoj u ustanovama koje vode redovničke zajednice, Povjerenstvo za trajnu formaciju redovnika i redovnica, Povjerenstvo za početnu formaciju redovnika i redovnica, Povjerenstvo za medicinske sestre članice redovničkih zajednica, Povjerenstvo za sredstva društvenog komuniciranja i izdavačku djelatnost te Povjerenstvo za promicanje duhovnih zvanja.

U Hrvatskoj su malobrojni, ali ipak postoje svjetovni instituti posvećenoga života.

Povijesna uvjetovanost

Njegovanje izvorne karizme u redovničkim zajednicama bilo je moguće do 1945. godine i uspostave novoga društvenoga poretka kada vlasti zabranjuju vjerski utjecaj te posjedovanje privatnoga vlasništva. Kada govorimo o ženskom redovništvu, može se reći da nas je djelovanje bivšega socijalističkoga sustava više pogodilo nego muško redovništvo. Dok su redovnici pod teškim uvjetima ipak smjeli djelovati u pastoralu, redovnicama je bila dovedena u pitanje životna egzistencija. Kao i u ostalim europskim zemljama, redovnice su prema svojoj karizmi vodile vlastite bolnice, sanatorije, škole i odgojne zavode. Budući da su izgubile svoje vlasništvo i da im je zabranjeno djelovanje u društvu, uspjele su preživjeti u pastoralu, uz uvjete koji su tada bili nametnuti.

Iz tih razloga dolazi do izjednačavanja svih ženskih redovničkih karizmi. Osim djelovanja u pastoralu redovnice su se bavile ručnim radom i čuvanjem djece te tako uzdržavale svoje zajednice. Takav pristup redovništvu i Crkvi uopće, te vrlo teški materijalni uvjeti zadržali su se od 1945. godine do uspostave demokratske vlasti u Hrvatskoj 1990. godine. Mnoge su muške i ženske zajednice iskusile zabranu nošenja redovničke odore, gubitak prava na rad u javnim ustanovama, zabranu na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, oduzimanje vlasništva. Nažalost, danas je u Hrvatskoj poznat veliki broj naših članova koji su životno nastradali zbog mržnje prema vjeri. Zanimljivo je da je odaziv na duhovni poziv u tim godinama bio vrlo visok.

Veliku ulogu u postavljanju temelja za odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj imali su tzv. odgojni zavodi ili domaćinske škole koje su vodile redovnice. Početkom 20. stoljeća teško se dolazilo do obrazovanja ženske mladeži. Takve ustanove omogućavale su opismenjavanje, obrazovanje, a mnoge su djevojke osjetile poziv za duhovno zvanje i postale redovnice. Može se reći da su ženski odgojni zavodi do 1945. godine uvelike utjecali na kulturnu strukturu i obrazovanje našega društva. U Zadru su u 14. stoljeću dominikanci osnovali prvu visokoškolsku ustanovu. Danas postoji više visokoškolskih ustanova koje vode redovnici (isusovci i franjevci).

Od klauzurnih redovnica prisutne su u Hrvatskoj klarise, benediktinke i karmelićanke. Vrlo je znakovit utjecaj klauzurnih redovnica kojih je danas u Hrvatskoj 187 u 17 zajednica. Neke klauzurne redovničke zajednice djeluju u kontinuitetu više stoljeća: benediktinke u Trogiru preko 960 godina, klarise u Splitu preko 700 godina. Nekada su njihovi samostani bili na periferijama naselja, a danas su u središtima gradova. One svoju tišinu moraju živjeti u središtu gradske vreve. Višestoljetne zidine dijele ih od svijeta kojemu su poslane. Velika je posjećenost misa u njihovim samostanima.

Devedesetih godina u Hrvatskoj započinje novi način djelovanja za redovništvo. Nastavljajući pastoralni rad i rad s djecom, mnoge redovničke zajednice otvaraju katoličke dječje vrtiće, osnovne i srednje škole, studenske domove. U školski obrazovni sustav ušao je vjeronauk, te je velik broj redovnica i manji broj redovnika zaposlen u školama. Omogućeno je obrazovanje naših članova u svim strukama i na svim razinama, kao i stručno usavršavanje za djelatnosti koje su prisutne u zajednicama i koje su im potrebne. Zabilježena je socijalna i karitativna djelatnost u vlastitim ustanovama, kao što su pučke kuhinje i prihvatilišta za bolesnike. Kada je u pitanju zauzetost za socijalno rubne dijelove društva, čak i ugrožene, u Hrvatskoj postoji zavidna suradnja redovničkih zajednica sa zdravstvenim i socijalnim javnim ustanovama uz prisutnost medija. Gotovo da se ostvaruje nespojivo. Za Hrvatsku je prisutnost obrazovnog,  socijalnog i karitativng djelovanja u javnom prostoru, osobito suradnje s društvom u cjelini, još uvijek novina, izazov i poticaj za budućnost.

Zahtjevnost vođenja zajednica usmjerava poglavare ka traženju rješenja za brojna pitanja postojećega stanja, vodeći računa o djelovanju na crkvenoj i društvenoj razini. Posljednjih godina u Konferenciji su obrađivane sljedeće teme: predškolski odgoj, međusobno djelovanje i utjecaj početnoga i trajnoga odgoja, briga za zdravlje osobito ranjivih skupina, sinodalni hod, uređivanja radnih ugovora u pastoralu, pitanje zdravstvenoga i mirovinskoga osiguranja, poreza i ostalih pravnih akata važnih za pravni status redovničkih zajednica ili pojedinaca.

Život redovnika u Hrvatskoj danas je vrlo aktivan. Visoka starosna dob redovnica, kao i nizak broj novih duhovnih zvanja otežava svakidašnjicu. Unatoč navedenim podatcima, u svim apostolatima podcrtava se vrlo važna prisutnost redovnika u crkvenom i javnom životu. Ta otvorena potreba društva u Hrvatskoj za našom prisutnošću i djelovanjem stvara uvjete za promišljanja o budućnosti. Poticaje koje dobivamo od naroda trebamo znati protumačiti te primijeniti kako bismo odgovorili na znakove vremena. Ne postoji dobro ili loše vrijeme, nego samo ovo vrijeme u kojem živimo. Naše je da molimo i radimo, analiziramo i stvaramo s čvrstom vjerom i predanjem u Providnost.

Zahvaljujem na pozornosti!

s. Lidija Bernardica Matijević

predsjednica Hrvatske redovničke konferencije