Poruka pape Franje 17.veljače 2023.

Sveti Otac primio je u petak 17. veljače u Vatikanu sudionike generalnoga kapitula Kongregacije Marijanskih otaca od Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, savjetovavši im blizinu, milosrđe i nježnost, po Božjem stilu, te ih potaknuvši na molitvu za siromašne i za vojnike pale u ratu, prenosi Vatican News.

Ne zaboravite Božji stil: blizinu, milosrđe i nježnost – poticaj je koji je papa Franjo uputio skupini od 40-ak Marijanskih otaca od Bezgrješnoga začeća, Bog je takav: blizak, milosrdan, nježan. To je naš Bog. Redovnik, svećenik treba biti blizu, treba biti milosrdan, sve praštati, i biti nježan, ne agresivan, milosrdan, strpljiv svakoga dana, pojasnio je.

Ljubav prema Djevici Mariji, molitva za preminule, pozornost prema siromasima. Tri su uporišta duhovnosti na kojima je sveti Stanislav od Isusa i Marije, ne bez teškoća, prije 350 godina u Krakovu utemeljio njihovu kongregaciju. Ta uporišta vrijede i danas, istaknuo je Papa.

Poput Marije, žene evanđelja

Rimski biskup potom je objasnio kako je glavna pobožnost Bezgrješnoj nasljedovanje njezina evanđeoskoga života; pobožnost se prema Djevici, naime, hrani i raste slušanjem i razmatranjem Riječi Božje, jer Marija je žena evanđelja. U tom je smislu papa Franjo naveo tri Marijina naslova kojima je sveti Ivan Pavao II. pozvao na štovanje Gospe: Marija „sjedište mudrosti“, kako bi vaše evanđeosko svjedočanstvo bilo odlučno i čvrsto; Marija „tješiteljica žalosnih“, da bi ljudi našega vremena u vama pronašli ljubav i razumijevanje te bili privučeni Bogu preko vaše ljubavi i vašega nesebičnog služenja; Marija „Majka milosrđa“, kako biste bili bogati majčinskom samilošću prema dušama koje su Kristovom krvlju otkupljene i vama povjerene.

Molitva za preminule

U molitvu za pokojne sveti Stanislav uključivao je molitvu za dvije velike skupine siromaha svojega vremena: za umrle od kuge i za vojnike koji su pali u borbi, istaknuo je Papa te dodao da je ta molitva vrlo aktualna.

„Danas je ona potrebna za vojnike; padaju posvuda! Sjetimo se da je u XVII. stoljeću oko 60% europskoga stanovništva bilo istrijebljeno epidemijama i ratovima! Trebalo je tada moliti za duše pokojnika i za utjehu obitelji i zajednica, obilježenih boli i žalošću zbog gubitka njihovih najmilijih“, protumačio je Sveti Otac.

Siromašni

S takvim je stanjem bila povezana pozornost prema siromašnima kojom su, po mišljenju svetoga Stanislava, Marijanski oci mogli pomoći odgovoriti na neke ozbiljne probleme tog vremena: na slabljenje vjere, posebno među najnižim slojevima; na nedostatak svećeničkih i redovničkih zvanja te na bijedu velikoga dijela stanovništva, rekao je Sveti Otac.

Akcija i duhovnost, danas kao jučer

Danas su Marijanski oci pozvani prihvatiti nasljeđe tih pravaca djelovanja i duhovnosti zacrtane 1670. godine, odgovarajući kreativno na izazove koje donosi i naše doba. Taj kontinuitet između prošlosti i sadašnjosti koji je u kongregaciji već u tijeku, u novije se vrijeme, prema Papinim riječima, očituje u otvorenosti prema laicima, u zaštiti života od njegova začeća do smrti, u pozornosti prema posljednjima i u potpori obiteljima u teškoćama. Danas je obitelj uvijek u opasnosti, dodao je. Primjeri su toga centar za NaPro tehnologiju i pomoć obitelji, otvoren u Poljskoj, te nova misijska područja u Aziji i Africi.

„Nemojte se obeshrabriti ako naiđete na protivljenje ili teškoće. Mislite na velike kušnje s kojima se suočavala vaša redovnička obitelj tijekom stoljeća, primjerice kada se početkom XX. stoljeća svela na samo jednoga člana! Uz Božju ste se pomoć oporavili, te vas danas ima oko 500 redovnika, prisutnih u 19 zemalja svijeta.“, potaknuo je Papa Marijanske oce.

Sveti Otac pritom se spomenuo blaženoga Giorgija Matulaitisa, koji je na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće bio jedan od protagonista ponovnoga rođenja kongregacije, tajno djelujući, bez straha i riskirajući uhićenje, i koji se nikada nije odrekao promicanja ljubavi i jedinstva među redovnicima i među vjernicima. Na kraju je papa Franjo potaknuo redovnike da očuvaju živom vjernost svojim korijenima u toj proročanskoj pozornosti prema današnjici.