Hrvatska redovnička konferencija (HRK)

Na 52. izbornoj skupštini Hrvatske redovničke konferencije, 15. listopada 2020. godine, redovnički poglavari i poglavarice izabrali su vodstvo Konferencije za sljedeće tri godine. Za predsjednika je potvrđen fr. Slavko Slišković, provincijalni poglavar Hrvatske dominikanske provincije, a za potpredsjednicu s. Gordana Igrec, provincijalna poglavarica zajednice Kćeri Božje ljubavi. Skupština je između viših redovničkih poglavara izabrala četiri člana Vijeća Konferencije: s. Marija Banić, vrhovna poglavarica zajednice Služavki Malog Isusa, s. Mariangela Galić, provincijalna poglavarica zajednice Službenica milosrđa, p. Dalibor Renić, provincijalni poglavar Hrvatske provincije Družbe Isusove i fra Milan Krišto, provincijalni poglavar Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. 

Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica (HKVRPP) promijenila je dekretom (Prot. n. Sp.R 1732/17 od 10. lipnja 2017.) ime u Hrvatska redovnička konferencija (HRK). Sa željom da HKVRPP nosi lakše pamtljivo ime, a da se ne mijenja narav ustanove, hrvatski provincijali i provincijalke na Plenarnoj skupštini održanoj u Zagrebu 19. listopada 2016. odlučili su da se naziv Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica promijeni u Hrvatska redovnička konferencija. Zatim je predsjednik Konferencije kapucinski provincijal fra Jure Šarčević 11. prosinca 2016. Kongregaciji u Vatikanu uputio zahtjev za odobrenjem promjene imena, kao i za promjenu nekoliko točaka Statuta Konferencije. Odobrenje Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života iz Vatikana u Hrvatsku redovničku konferenciju stiglo je u četvrtak 6. srpnja 2017.

Pri Konferenciji djeluju sljedeća Povjerenstva:

• Povjerenstvo za početnu formaciju redovnika i redovnica;
• Povjerenstvo za trajnu formaciju redovnika i redovnica;
• Povjerenstvo za predškolski i školski odgoj u ustanovama koje vode redovničke ustanove ili su u njihovu vlasništvu;
• Povjerenstvo za medicinske sestre članice redovničkih ustanova;
• Povjerenstvo za promicanje redovničkih zvanja;
• Povjerenstvo za sredstva društvenog komuniciranja i izdavačku djelatnost.

Prema potrebi mogu se osnivati i druga Povjerenstva.
 

50 GODINA POSTOJANJA KONFERENCIJE

Prisjetimo se:

• Papa Pio XII. potiče i promiče okupljanja redovničkih poglavara.
• Godine 1957. osnovana je Unije vrhovnih poglavara u Rimu.
• Osam godina kasnije u Rimu je osnovana Međunarodna unija vrhovnih poglavarica.
• Koncilski dekret Perfectae Caritatis otvoreno preporuča osnutak nacionalnih konferencija.
• 15. svibnja 1968. Svete Stolica je odobrila privremeni statut Vijeća viših redovničkih poglavara, dok je Unija viših redovničkih poglavarica dobila svoje odobrenje četrdeset dana ranije, 5. travnja iste godine.
• Prvi predsjednik VVRPJ je o. Atun Fostač, DI, tajnik je o. Zorislav Lajoš, OFM. Prva predsjednica Unije je s. Fides Vidaković, Naše Gospe, a tajnica s. Anastazija Trobentar, uršulinka.
• 12. veljače 2011. godine Sveta je Stolica, odnosno Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, odobrila Statute Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica čime je muško i žensko redovništvo ujedinjeno unutar Konferencije.
• 10. lipnja 2017. godine Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, odobrila je Statute Hrvatske redovničke konferencije.

Iz Kodeksa iz 1983. kan. 708 i 709.
“Konferencije se smatraju korisnima; pomoću konferencije svi instituti surađuju da pojedini savršenije ostvare svoju svrhu; konferencija ne dira u autonomiju, narav ili duh pojedinog instituta koji joj je član; u konferenciji se raspravlja o zajedničkim poslovima redovnika; konferencija usklađuje suradnju s biskupskom konferencijom; konferencija mora imati svoj statut, koji potvrđuje Sveta Stolica; Sveta Stolica konferenciju podiže u rang pravne osobe; konferencija je pod vrhovnim nadzorom (usmjeravanjem) Svete Stolice”.