Vijesti - Obilježena 25. obljetnica povratka pavlina u Istru

 

Obilježena 25. obljetnica povratka pavlina u Istru

Obilježena 25. obljetnica povratka pavlina u Istru Autor: ika
Objavljeno: 07. 07. 2018 - 21:38

Samostan iz 15. stoljeća, na mjestu starijeg benediktinskog zdanja, postat će za nekoliko godina novi pastoralno-duhovni centar

U župnoj crkvi svetih Petra i Pavla Svetom Petru u Šumi u subotu, 7. srpnja obilježena je 25. obljetnica povratka Reda pavlina u Istru. Tom je prigodom blagoslovljena novouređena kapela u drevnom pavlinskom samostanu. Pavlini su se u Sveti Petar u Šumi vratili nakon 210 godina izbivanja 7. srpnja 1993. zalaganjem blagopokojnog biskupa Antuna Bogetića.

Misno slavlje predvodio je porečki i pulski biskup mons. Dražen Kutleša u suslavlju s generalnim definitorom pavlinskog reda Mariuszom Tabulskim, provincijalom Hrvatske pavlinske provincije o. Mariom Škrtićem, dekanom Pazinskog dekanata preč. Mladenom Matikom župnikom domaćinom Ivanom Šarićem te drugim redovnicima i župnicima okolnih župa.

U homiliji biskup Kutleša je istaknuo kako oni koji žele slijediti Isusa trebaju to činiti u Istini, jednako zastupati stavove njegova sljedbenika u privatnom i javnom životu, a ne biti licemjeri. Za život su važne tri riječi, rekao je biskup: rast, rad i radost. Život treba cijeniti kao osnovnu kršćansku vrednotu, napose u današnje vrijeme kada se život napada u svakoj njegovoj fazi, abortusom, gender ideologijom i eutanazijom. No, kršćanin se treba truditi i polju duhovnog rasta, svatko se od nas treba zapitati gdje je stigao na polju duhovne izgradnje. Nadalje, istaknuo je biskup, u životu je potrebno raditi za uzdržavanje, ali, kako vidimo iz primjera naših predaka, trebamo biti svjesni da rad oplemenjuje, i napose trebamo cijeniti ono što su nam prethodne generacije ostavile u naslijeđe. U životu je važna i radost, ona radost koju čovjek osjeća ako duhovno raste i ako radi po Božjoj volji dolazi osjećaj zadovoljstva, radosti i sreće jer smo učinili sve što smo mogli.

Zato i mi danas izražavamo radost i zadovoljstvo što možemo krenuti ponovno izgrađivati Crkvu Božju i dati se na službu narodu. Upravo se danas temeljem te tri riječi, Put, Istina i Život, trebamo zapitati gdje smo, što smo i tko smo. Ako budemo znali dati odgovor na to pitanje tada ćemo imati budućnost, ako ne znamo odgovoriti tada ćemo lutati i gubiti se, a neki će drugi preuzeti taj naš put, a mi ćemo promašiti svoj cilj, rekao je biskup.

Danas želimo u prvome redu moliti za ovu redovničku zajednicu, da ih Bog uzdrži i da im dadne duhovnih zvanja koja će izgrađivati i posvećivati ovo mjesto i ovu crkvu i sve nas ovdje. Crkva treba dobrih i svetih svećenika jer jedino tako možemo ići naprijed i jedino tako možemo odgajati, izgrađivati ne samo župu nego i cijeli narod, zaključio je biskup.

Na završetku misnog slavlja prigodne zahvale izrekao je župnik p. Ivan Šarić, napose istaknuvši zahvalnost za veliki doprinos u pastoralnom djelovanju prvome župniku p. Konradu Pomperu i kasnije p. Krzysztofu Rodaku. Zahvalio je i župljaninu Sandiju Modrušanu koji je jako mnogo pomogao u materijalnim radovima dovršetka uređenja kapele u samostanu. Okupljenima se potom obratio generalni definitor Tabulsky koji je prenio pozdrave generala reda te istaknuo kako je ovaj događaj posebno važan za pavlinski Red. Podsjetio je na teška vremena kada je nakon Prvog svjetskog rata, od velikog i jakog pavlinskog Reda bilo ostalo tek nekoliko redovnika u dva samostana, Jasnoj Gori i Krakowu, no uz zagovor Jasnogorske Gospe gledali su u budućnost i ponovno su stasali. Izrazio je zahvalnost župljanima koji su prije 25 godina otvorili svoja srca i primili pavline, a posebnu zahvalnost izrazio je blagopokojnom biskupu Antunu Bogetiću i predstavniku tadašnjih općinskih vlasti u Pazinu Stanku Mališi koji su organizirali povratak pavlina. Zahvalio je i župniku Šariću, p. Gaudenciju i bratu Tomislavu na svemu što sada ondje čine.

U ime župne zajednice vjeroučiteljica Karmela Lazarić je podsjetila na kronologiju događaja povratka pavlina u Sveti Petar u Šumi te spomenula sve dosadašnje župnike i redovnike koji su ondje djelovali, to su p. Konrad Pomper, pok. p. Stanislaw Kokowicz, p. Krzysztof Rodak, p. Kornelije Glogović, p. Euzebije Josip Knežević, p. Czeslaw Bielen, p. Mario Škrtić, p. Gaudencije Vito Spetić, i sadašnji župnik p. Ivan Šarić. Istaknula je da je kod svake promjene župnika u narodu rasla želja za dovršenjem samostana te izrazila radost zbog namjere otvaranja biskupijskog pastoralno-duhovnog centra u kojeg će buduće generacije moći dolaziti na izvor žive vode.

Nakon završnog blagoslova koncelebranti i puk su se u procesiji uputili prema novouređenom starom pavlinskom samostanu gdje je nanovo blagoslovljena kapela i oltar.

Drevni pavlinski samostan iz 15. stoljeća, nastao na mjestu starijeg benediktinskog zdanja, izuzetne arhitektonske vrijednosti postat će za nekoliko godina novi pastoralno-duhovni centar u Porečkoj i Pulskoj biskupiji.

Samostanske zgrade zidane su različitim razdobljima i drukčijeg su oblika. Uz južni zid crkve sagrađen je klaustar u drugoj polovici XV st., dijelom od materijala sa starijeg, romaničkog benediktinskoga zdanja. Vidljivo je zanimljivo miješanje stilova jedinstveno u Europi: u prizemlju su široke renesansne arkade, a na katu romanički detalji. Usred klaustra je grlo bunara velike cisterne. Talijanski arheolog C. De Franceschi tvrdi da je samostan pregrađen 1474. u jeku renesanse i da su tada elementi stare lođe benediktinskog klaustra sa stupićima umetnuti na prvi kat. Klaustar je dograđen i proširen 1731. god. nizom prostorija baroknih svodova. Vodoravna krila samostana i usko, visoko pročelje crkve sažimaju razasuti prostor trga te su mu vizualno i sadržajno središte. Nad ulazom u pavlinski samostan nalazi se natpis koji govori da je car Fridrih III. darovao samostan Sv. Petra u Šumi braći reda sv. Pavla, prvog pustinjaka, godine 1459. Car Fridrih III. uvjetovao je da u samostanu boravi deset redovnika, od kojih barem šest svećenika. Pavlini su nakon što su ušli u posjed, narednih nekoliko godina nastojali ubrzati proces obnove zgrade i gospodarstva, te su Sv. Petar u Šumi odredili središtem Istarsko-primorske provincije. Pavlini su u Sv. Petru osnovali pučku školu koju su pohađala aristokratska i građanska djeca iz gradova Istre i seljačka djeca iz Sv. Petra i susjednih sela. Oko 1770. godine u supetarskom samostanu su organizirana predavanja iz filozofije, te se može reći da je barem za kratko vrijeme u samostanu djelovao Filozofski fakultet. Samostan je nakon ukidanja reda 1783. doživljavao, iz godine u godinu, sve do naših dana, rasap i propadanje. Samostan je promijenio nekoliko vlasnika, a krajem osamdesetih godina ovog stoljeća kupljen je od strane općine i dan biskupiji i crkvi u vlasništvo. Dana 7. srpnja 1993. Pavlini su se vratili u Sv. Petar nakon punih 210 godina. Uz svesrdnu pomoć i dotaciju Ministarstva kulture RH 1998. godine pokrenuta je obnova samostana.

 
 
Poveznice:
Povratak na sve vijesti
 

Izdavaštvo

Susret, br. 10., god. VI., 2018.
Susret, br. 10., god. VI., 2018.
Vijesti
Vijesti
Aplikacija za pametne telefone „Susret Zovem Te”
Aplikacija za pametne telefone „Susret Zovem Te”
Vijesti
Vijesti
Za novo vino nove mješine
Za novo vino nove mješine
Naviještajte
Naviještajte

Linkovi