Smjernice za psihološku skrb u vrijeme izolacije u redovničkom i svećeničkom životu

 

Smjernice za psihološku skrb u vrijeme izolacije u redovničkom i svećeničkom životu

Objavljeno: 06. 04. 2020 - 19:49

Autor:
Nakladnička cjelina:

Posljednjih smo dana suočeni sa situacijom koja je, za većinu nas, nova i uključuje veliku promjenu u rutini, radu, rasporedu, zadaćama, djelovanju i misijskomu fokusu. Ovo je vrijeme prilagodbe na stvarnost koja nam je relativno neočekivano nametnuta i u kojoj se nije uvijek lako snaći. Međutim, može se, po Duhu i vjeri, živjeti kao prilika za rast i kreativnost.

Iz tog razloga, tim posvećenoga i svećeničkoga života Kliničke jedinice psihologije (UNINPSI) Papinskoga sveučilišta Comillas nudi jednostavan vodič s nekim uputama za psihološku skrb redovničkih zajednica i svećeničkoga života. Nadamo se da ćemo u ovo vrijeme nastaviti odgovorno skrbiti jedni o drugima – kako o onima koji su blizu tako i o onima koji su daleko – i da će se svatko osjećati praćenim u svojim zdravstvenim, psihološkim i duhovnim potrebama.

 

UVOD

1. Razumjeti što bolje stvarnost koju živiš i prilagoditi se istoj bit će iznimno korisno. Važno je prepoznati situaciju – osobnu, onu zajednice, društva, Crkve – u kojoj se nalaziš i učiniti to na ozbiljan i iskren način, ali bez stvaranja neutemeljenih obrazaca uznemirenosti.

2. Dobro je i potrebno biti informiran. Pobrini se da primaš službene, primjerene, dostatne i istinite informacije. Međutim, pretjerana količina informacija – posebno putem društvenih mreža – kod nekih ljudi može stvoriti psihološku nelagodu. Prekomjerne informacije mogu dovesti do osjećaja nelagode, tjeskobe, straha, pretjeranih prosudbi, iracionalnih ideja, negativnih misli i drugih emocionalnih reakcija koje će se u konačnici obiti o glavu. Izbjegavaj zasićenje i preopterećenost pogotovo kada je riječ o nepotvrđenim i sumnjivim podacima i komentarima. Možda će ti biti od pomoći da unaprijed odabereš nekoliko specifičnih trenutaka tijekom dana (vjerojatno ne više od tri) kako bi se na što istinitiji i točniji način mogao informirati o trenutnoj situaciji.

3. Slijedi preporuke službenih tijela i akcijske planove koje su razvili: Ministarstvo zdravstva, Civilne zaštite, gradskog vijeća itd. Povrh svega, obrati pažnju živiš li s osobom koja pokazuje simptome zaraze, koja je zaražena ili kojoj je potrebna izolacija.

 

ZAJEDNIČKI ŽIVOT

Tijekom sljedećih tjedana ćeš vjerojatno provesti više vremena i dijeliti više prostora s članovima svoje zajednice. Ova situacija predstavlja priliku da živimo od bratstva i duha zajedništva. No to također zahtijeva da budemo pozorni kako bi novi scenarij zajedničkoga života istodobno bio mjesto susreta, mira, blizine i slobode.

1. Prije svega, upamti da nismo svi jednaki i da ne odgovaramo na isti način na napetu situaciju ili teška vremena. Nastoj razumjeti reakcije drugih i prihvatiti vlastite bez nepotrebnog okrivljavanja. Ako je potrebno, pronađite trenutke veće smirenosti i spokoja, kako bi se na zreo i iskren način moglo razgovarati o onomu što se događa.

2. Započinji alternativne razgovore. Postoje brojne druge teme za razgovor. Prepoznaj ih i iskoristi vrijeme za to s manje žurbe nego inače. Proširi svoj pogled na druge stvarnosti i ljude u našemu svijetu. Ovo je također dobro vrijeme za duhovni razgovor. Ujedno je dobro vrijeme za slušanje i refleksiju. I ne odbacimo smisao za humor.

3. Surađuj u planiranju nove situacije u kojoj se nalazi tvoja zajednica ili ljudi s kojima živiš. Uspostavljanje određenoga uređenoga ritma, kako na zajedničkoj tako i na osobnoj razini, pogoduje psihološkomu dobru. Ovo je vrijeme za kreativnost: razmisli o mogućim aktivnostima slavljeničke prirode, o zajedničkoj molitvi i zajedničkomu slobodnomu vremenu rekreacije (filmovi, društvene igre, preporuke za čitanje itd.), koji pogoduju pozitivnoj klimi i odvraćanju pažnje od neprestane brige. Kuhanje i drugi kućanski poslovi mogu također biti od velike pomoći.

4. Nastoj održavati zajedničke točke koje potiču razmjenjivanje iskustava i razgovor, uvijek imajući na umu zdravstvene preporuke. Jasna organizacija dnevnog života, pristupačna svim članovima zajednice, koja pogoduje sudjelovanju i mladih i starijih, bit će od koristi svima.

5. Posebnu pozornost obrati na svoje zadatke u zajednici ili drugoj ustanovi kojoj pripadaš. Kroz ovo je vrijeme marljivost konkretan oblik skrbi o drugomu i predstavlja ključ za ispravno funkcioniranje skupine.

6. Poštuj zajedničke prostore i vrijeme tišine. Ne čudi što si sada osjetljiviji na buku, glasni razgovor ili druge ometajuće zvukove. Možda si također osjetljiviji na korištenje zajedničkih prostora. Razmisli o tomu kako se to isto može dogoditi i drugima.

7. Primaj i dijeli poruke i informacije o pandemiji, izolaciji i drugim okolnostima vezanima uz COVID-19 na oprezan i konstruktivan način. Izbjegavaj tračeve, neutemeljene glasine i komentare isključivo o toj temi, kako ne bi stvorio nepotrebnu napetost ili tegobu zajednici. Neprestani razgovor o toj temi može povećati strah i udaljiti te od smirenosti i spokoja. Načini vlastiti raspored za primanje vijesti – najviše dva sata dnevno u tri različita vremena – a kada vrijeme istekne, prijeđi na aktivnost koja pogoduje dobru duše ili ti je hobi.

 

OSOBNI ŽIVOT

1. Život ide dalje, iako na drugačiji način; i dobro je što ide dalje. Ako pomaže, načini osobni raspored koji stvara rutine i potiče te da održavaš određenu razinu aktivnosti. Možeš ga preurediti koliko god puta želiš ovisno o tomu kako se osjećaš i kako se stvari odvijaju.

2. Iskoristi vrijeme koje živiš. Vjerojatno si prisiljen smanjiti zadatke, kako osobne i zajedničke, tako i apostolske. To ti je možda dalo više slobodnoga vremena nego inače. Iskoristi ga za aktivnosti koje stvaraju pozitivne misli i emocije: čitanje, produbljivanje teme koja te zanima, osobne bilješke, refleksija itd.

3. Obavljaj tjelovježbu u svom domu. Ako ne možeš smisliti kako je organizirati, postoje različite aplikacije i pouke koje ti mogu dati ideje kako ih prilagoditi tvojim sposobnostima i potrebama. Sport aktivira tvoje tijelo, umanjuje simptome tuge ili tjeskobe i povećava osjećaj zdravlja duše. Također nastoj biti izložen prirodnomu svjetlu i njeguj neku vrstu ručnoga rada. Vodi posebnu brigu o svojoj prehrani: tjeskoba ide izravno u trbuh. Daljnja je mogućnost da svakoga dana provedeš neko vrijeme obavljajući vježbe opuštanja koje mogu biti jako korisne u umanjivanju posljedica karantene. Pronaći ćeš vodič za to u Dodatku 2 koji se nalazi na kraju ovoga vodiča.

4. Poštuj osobni prostor i vrijeme. Svima su nam potrebni, u većoj ili manjoj mjeri, trenuci samoće, tišine i osobne autonomije. Još jednom napominjemo, ne funkcioniramo svi na isti način, već svatko od nas ima svoje potrebe i zahtjeve: upoznaj ih i ne pokušavaj nametati svoje ili tuđe. Nekim ljudima određena razina izolacije pridonosi mentalnoj ravnoteži.

5. Vrijeme je za mir. Sukobi postoje. Također u našim zajednicama, župnim kućama, samostanima, ustanovama, sjemeništima ili kućama formacije. Iako sigurno ne bismo htjeli da je tako, to je stvarnost koju ne možemo ignorirati. Međutim, sada je vrijeme da radimo na razumijevanju, ljubaznosti, strpljenju i praštanju. Vrijeme je za korizmu, a ne za sukob. I trebamo jedni drugima. Prema tome, vrijeme je da opravdamo misao svoga bližnjega i da postimo od ogorčenosti, zavisti, svađa, kritiziranja i nezadovoljstva.

6. Vodi brigu o svojoj slabijoj subraći. Naročito ako živiš sa starijim ljudima, koji su bolesni ili kojima je potrebna posebna pažnja. Možda se osjećaju ranjivima, ustrašenima, možda umanjuju i boje se izraziti svoju zabrinutost – kako ne bi uzbunili druge. Ne trebaš gnjaviti, ali možeš biti svjestan i dostupan, ponizno i diskretno, za ono što bi im moglo zatrebati. Ako se u bilo kojemu trenutku ti nađeš u ovakvoj situaciji, ne boj se izraziti ju drugima: siguran sam da imaš nekoga tko ti je blizak koji ti želi pružiti ruku i pomoći; štoviše, to je gesta odgovornosti prema onima s kojima živiš.

 

ŽIVOT MOLITVE I SLAVLJA

Navikli smo na način funkcioniranja u kojemu dinamičnost, brzina i užurbanost imaju prednost,  što utječe na naše redovničke i svećeničke živote. Ovo nam posebno vrijeme koje proživljavamo može pomoći da uđemo u drugačiju dimenziju. Prisilno zaustavljanje sada je nužno i to nas približava vlastitoj nutrini i onome što se događa u njoj.

1. Ovo vrijeme u kojemu se nalazimo može biti od velike pomoći kako bismo dubokim očima vjere gledali na ono što se događa i nastojali shvatiti stvarnost koja nam se nudi kao prilika.

2. Nalazimo se u korizmi i tom se liturgijskomu vremenu koje predlaže Crkva pridružuje vrijeme karantene. I ovdje su molitva, post i pokora mogući i potrebni; i, kao u svako doba, nastavljaju se prepuštati kreativnosti.

3. Pružena nam je prilika da pojačamo čitanje duhovnoga štiva, osobno promišljanje i duhovni život. Nalazimo se u vremenu koje je pogodno za čitanje, što je jedan od najboljih načina da povežemo snove, misli i osjećaje; zato što nam knjiga pomaže nadići sebe i povezati se s najdubljim dijelom svake osobe. Također je prikladno vrijeme za molitveno, osobno i duboko promišljanje o posebnoj situaciji koju živimo. I, naravno, vrijeme da molimo osobnu i zajedničku molitvu koja je možda još kreativnija. I, u tom smislu, vrijeme da s posebnom pažnjom preporučimo Bogu one koji trpe još više zbog bolesti; da molimo za njihove obitelji koje ih možda ne mogu pratiti na njihovu putu onako kako bi htjele; i da molimo za stručnjake – iz svijeta zdravstvene skrbi, kao i iz drugih područja – koji daju sve od sebe u svojemu radu za opće dobro.

4. Iako u nekim ustanovama nije moguće sudjelovati u euharistiji ili drugim sakramentima kao zajednica, vrijeme je da na nov način zajedno molimo i kušamo časoslov.

5. Također je vrijeme za stvaranje prostora u kojima možemo voditi duhovne razgovore. Ponekad duhovni razgovor počinje jednostavno s pitanjem kako proživljavamo ovu novu stvarnost. Ujedno i vrijeme, čak i ako smo okruženi manjim brojem ljudi, da osjetimo potporu i molitvu cijele Crkve.

6. Ovo je prikladno vrijeme za nas u kojemu post i pokora imaju posebnu vezu s brigom za osobu do nas.

7. Postoje digitalne platforme koje nude različite crkvene ustanove, koje nam mogu pomoći živjeti ovo vrijeme putem društvenih mreža, dok god to ne vodi novoj vrsti izolacije. Svakoga dana se nude uživo prijenos euharistijskoga slavlja i različite molitve, online ili na televiziji i radiju.

 

ŽIVOT PREMA VANI

Situacija zatočenosti koju proživljavaš ne sprječava te u tomu da nastaviš sudjelovati u svojim apostolatima i svojemu poslanju. Nužno ćeš to trebati činiti na drugačiji način nego na što si navikao. Međutim, tvoja prisutnost – makar i virtualna – može biti vrlo važna za ljude koji ne žive s tobom. Evo nekoliko jednostavnih smjernica koje mogu biti od pomoći.

1. Koristi tehnologiju kako bi bio blizu svojim najmilijima i najpotrebitijima. Dobro je vrijeme za razgovore s kolegama iz drugih redovničkih zajednica, tvoje vlastite kongregacije ili s drugima; sa svećenicima; s ljudima iz tvojih apostolskih djela ili župa; s članovima obitelji; ili s bilo kojom drugom skupinom za koju osjećaš da joj je potreban poziv ili jednostavna poruka. Razgovor s njima o tomu kako se suočavaš s ovom novom stvarnošću, kako u svojoj nutrini živiš ovo posebno vrijeme, ili što radiš u svojemu svakodnevnomu životu može pomoći kako njima tako i tebi. Izbjegavaj stvaranje nemira, strahova, mračne nesigurnosti i nepotrebne uzbune.

2. Koliko je to moguće, koristi video-pozive u kojima se vidiš s drugima; to je način kompenziranja odsutnosti fizičkoga kontakta, a također stvara smirenost i spokoj.

3. Budi u kontaktu s ranjivim ljudima. Posebno sa starijima, koji su trenutno najkrhkiji zbog svoje samoće i fizičke slabosti.

4. Nastoj održavati kontakt s kolegama u apostolatu, župnicima, župnim vikarima itd. Možeš dijeliti situacije koje su specifične za tvoj rad ili tvoju župu i stvoriti mrežu suradnje među različitim ljudima i ustanovama koje su ti bliske: skupine potpore za ranjive ljude, dijeljenje društvenih mreža za korisne i točne informacije o razvoju događaja, virtualne prostore za molitvu, pouku itd.

 

ZAKLJUČAK

Dok prolazimo kroz ovu situaciju izolacije i zatočenosti, istodobno također kročimo korizmenim putom. Iza ovih tjedana zatočenosti mnogo je više od četrdeset dana protivština i samoće. Usred ovoga što nam se događa, također je moguće osjetiti prisutnost – istovremeno stalnu, otajstvenu i uznemirujuću – našega Boga koji ničemu i nikomu ne zatvara svoja vrata. Mnoge su biblijske slike koje padaju na pamet i postaju dio naše molitve: pustinja, borba, žeđ, čežnja i muka... No, iznad svega, želimo zadržati naš pogled na Onomu u koga vjerujemo: na Gospodinu Isusu, Raspetomu i Uskrslomu za nas. On je voda koja taži našu žeđ, svjetlo usred naše zbunjenosti, život koji se – u dubinama besmisla – bori da iznikne.

Trebamo brinuti o sebi. Dio smo raznolike Crkve, u kojoj svatko od nas – svećenici, članovi ustanova posvećenoga života i zajednica apostolskoga života, sjemeništarci, laici – ima poslanje koje dolazi od Boga. Želimo i dalje biti predani služenju i pomoći; i, istovremeno, moramo naučiti da to ne možemo ostvariti bez skrbi o drugima. Kontemplativni život posjeduje duboku snagu i vrlo duboke intuicije koje nas ovdje mogu prosvijetliti.

Sigurno će situacija u kojoj se sada nalaziš dosta ovisiti o tomu jesi li ovaj tekst pročitao u samostanu, stanu, župi, redovničkoj kući, ambulanti, školi, prihvatilištu, bolnici, sjemeništu ili kući formacije. Također smo svjesni da ti ovi prijedlozi koje nudimo neće dati odgovore na sve brige u tvojoj praktičnoj situaciji. No nadamo se da će poslužiti kao skroman vodič koji će ti donijeti nešto svjetla. U to vjerujemo. AMDG.

 

DODATAK 1 : Psihološki savjeti za brigu o samom sebi

Normalno je da se tijekom karantene prolazi kroz različita emocionalna stanja: stres, zabrinutost, potištenost, usamljenost, frustriranost, dosadu, ljutnju, osjećaje straha i bespomoćnosti, itd. Navedena stanja mogu trajati ili pojaviti se i nakon završetka tog vremena.

Voditi brigu o načinu kako se djeluje te o vlastitim mislima i osjećajima biti će od izrazite važnosti, osobito kako bi se moglo primjereno djelovati u razdobljima u kojima tvoje raspoloženje bude opadalo i osjećaj neizvjesnosti i nelagode bude rastao.

Ako se kojim slučajem nađeš u jednom od navedena tri slučaja, nudimo ti u nastavku niz preporuka psihološke prirode, (A) u izolaciji si ali nisi pogođen bolešću; (B) pripadaš rizičnoj skupini populacije; (C) bolestan si zbog infekcije COVID-19 virusom. Neki od ovih slučaja su već bili obrađeni u prethodnim odijelcima i ovdje će biti izneseni u sažetom obliku. 

  1. Ako se nalaziš u izolaciji, ali nisi pogođen bolešću i unatoč tome osjećaš bilo koji od navedenih osjećaja, ili drugih navedenih prethodno, na način da su ti osjećaji trajni ili visokog intenziteta:

 

  1. Živčanost, agitacija ili napetost, popraćeni doživljajem neposredne opasnosti i/ili panike.
  2. Ne možeš prestati razmišljati o ničemu drugom nego o bolesti i mogućnosti da se razboliš.
  3. Imaš neprestano potrebu upijati nove informacije o ovoj temi i teško ti pada zainteresirati se za druge stvari.
  4. Jako ti teško pada usredotočiti se, obavljati dnevne dužnosti, izvršavanje poslovnih obaveza na pravilan način ili si paraliziran od straha. 
  5. Teško ti pada kontrolirati osjećaj zabrinutosti i neprestano druge ispituješ o vlastitom zdravlju, upozoravajući ih na ozbiljnu opasnost u kojoj se i oni nalaze zbog trenutne situacije.
  6. Pretjerano izbjegavaš kontakt sa drugima zbog straha od zaraze.
  7. Primjećuješ ubrzane otkucaje srca, ubrzano disanje, znojenje ili drhtavicu bez očitog uzroka.
  8. Ne uspijevaš imati odmoran san.
  9. Tvoji emocionalni problemi postaju gori ili se vraćaju nakon što su već bili nadvladani.

 

U tom slučaju predlažemo sljedeće:

  1. Identificiraj misli koje uzrokuju nelagodu. Neprestano razmišljanje o bolesti može uzrokovati pojavu simptoma ili ih učiniti izraženijima. Pokušaj razgovarati o stvarima koje ti se sviđaju i vesele te.
  2. Prepoznaj svoje osjećaje i prihvati ih. Ako je potrebno razgovaraj i objasni svoju situaciju svojim najbližima, u koje imaš povjerenje, kako bi našao potrebnu pomoć i podršku. Osobe koje te cijene će se osjećati bolje znajući kako se ti osjećaš.
  3. Ispituj svoja iskustva i traži u njima realnost. Potrudi se upoznati činjenice i vjeruj informacijama objavljenim od službenih znanstvenih izvora. Budi svjestan kako neki mediji mogu biti izvor alarmantnih slika i pretjerano negativnih informacija, uvećavajući fenomen i čineći da ga doživljavaš kao veću opasnost nego što jest.
  4. Izbjegavaj prezasićenost informacijama. Živjeti u stanju stalne povezanosti s izvorima novosti i informacija neće ti uvećati znanje; upravo obrnuto, nepotrebno će ti uvećati doživljaj opasnosti i osjećaj napetosti.
  5. Konzultiraj službene izvore i provjerene informacije od stručnjaka: Ministarstvo zdravlja, Liječničku komoru, Međunarodnu zdravstvenu organizaciju, druge službene organizacije i sl.
  6. Provjeri informacije koje dijeliš, osobito ako se služiš društvenim mrežama.
  7. Ne doprinosi širenju lažnih vijesti i prijevara. Ne uvećavaj vlastiti strah kao ni strah drugih osoba.
  8. Pridržavaj se preporučenih savjeta Ministarstva zdravstva vezanih za osobnu higijenu, ali nemoj zaboraviti kako to nije jedina stvar koju moraš napraviti tijekom dana. 
  9. Izbjegavaj razgovarati neprestano o bolesti i virusu, te traži druge teme za razgovor.
  10. Pruži potporu članovima zajednice kojoj pripadaš, drugim svećenicima, članovima obitelji, suradnicima apostolskog djela u kojem služiš i sl. 
  11. Pomozi drugima u tvojoj okolini da ostanu staloženi i razviju prilagođen pogled na različite situacije koje susreću.
  12. Nastoj učiniti svakodnevni život što normalnijim i nastavi svoju uobičajenu rutinu, koliko je to moguće u danim okolnostima. U slučajevima kada si spriječen u tome, prilagodi svoj raspored.
  13. Budi pozoran na ponašanja kao što su osuđivanje, stigmatiziranje i diskriminacija drugih. Strah nas može učiniti impulzivnim, da osuđujemo ili stigmatiziramo određene osobe. Ako si se u posljednjim danima osjećao tako, potrudi se razumjeti kako su neke osobe napetije i od tebe i da te vjerojatno nisu namjeravali napasti, nego reagiraju na osjećaje nelagode koje sami u sebi doživljavaju.

 

(B) Ako pripadaš rizičnoj grupi populacije:

  1. Slijedi preporuke i mjere predostrožnosti određene od službenih autoriteta za zdravlje. Vjeruj im.
  2. Razborito i realistično se informiraj i slijedi upute dane u prijašnjim poglavljima.
  3. Ne umanjuj rizik kako bi izbjegao osjećaj straha i odbojnosti povezan sa bolešću. Pretvarati se kako je sve u redu je prirodan obrambeni mehanizam kako bismo se zaštitili od onoga što nas uznemiruje i brine. Ipak je zdravije razgovarati o vlastitim strahovima i brigama, kako ne bi potiskivao i skrivao svoje osjećaje, nego se nosio i suočio s njima.
  4. Ne uvećavaj realan rizik kojem si izložen. Budi oprezan i razuman bez pretjerivanja, znajući kako i pretjerivanje može biti reakcija na naše strahove.
  5. Ne čini stvari koje bi te mogle izložiti većoj opasnosti, pretvarajući se da si neranjiv. Izbjegavaj ponašanja koja potiču na nezdrave ovisnosti (piće i sl.)
  6. Budi objektivan i razvijaj globalnu perspektivu. Misli na to kako trenutno mnogi znanstvenici u svijetu rade na rješenju ovoga problema i nastoje nam pružiti savjete kako bismo ovu situaciju prebrodili na najbolji mogući način.
  7.  

(C) Ako si pogođen bolešću

Pridržavaj se prethodno navedenih preporuka i, dodatno:

  1. Što manje znamo o nekoj bolest, to više nemira može prouzročiti. Nastoj kontrolirati misli koje te opsjedaju: nemoj se unaprijed stavljati pred najgore moguće ishode.
  2. Ne uznemiruj se nepotrebno. Budi razuman: većina ljudi se, po većini pokazatelja, dobro oporavlja.
  3. Kada si preplašen, osloni se na prijašnja iskustva iz sličnih situacija. Možda ti se sada ne čini očitim, jer si zaokupljen svojim trenutnim stanjem, ali će ti pomoći da se prisjetiš koliko si već teških bolesti ili nevolja nadvladao u svom životu. 

 

DODATAK 2: Vježbe za opuštanje

U nastavku predlažemo tri vrste vježbi ukoliko smatraš da imaš potrebu za opuštanjem. Navedene su različite varijante i načini. Neke osobe nalaze takve vježbe korisnim za emocionalnu integraciju, što je ujedno razlog zašto ih predlažemo. Kako god bilo, različite osobe nalaze korist u različitim tehnikama. Ako smatraš kako ti ove vježbe ne pomažu ili te ne zadovoljavaju, osjeti se slobodnim naći ono što ti može koristiti najviše.

 

Kontrolirano disanje

Često ćeš doživjeti osjećaje potištenosti i tjeskobe tijekom izolacije. Jedan od simptoma koje možeš doživjeti tijekom takvih stanja je plitko disanje. Predlažemo ti jednostavnu tehniku koju možeš koristiti bilo gdje: kontrolirano disanje.

  1. Diši kroz nos umjesto usta.
  2. Učini nekoliko polaganih i dubokih udisaja i izdisaja.
  3. Primijeti kako se tvoj trbuh širi tijekom udisaja i sužava tijekom izdisaja.
  4. Duboko udahni nekoliko puta kroz nos i polagano izdiši kroz usta.

 

Disanje dijafragmom

Ova tehnika zahtjeva malo više vježbe i mirno mjesto gdje se možeš koncentrirati.

  1. Zauzmi položaj u kojem se osjećaš ugodno i opusti mišiće.
  2. Jednu ruku položi na prsa a drugu na trbuh.
  3. Polagano udiši kroz nos usmjeravajući udisaj na trbuh tako da se ruka koja se nalazi na prsima ne pomiče, a trbuh se širi.
  4. Kad udahneš zadrži zrak nekoliko trenutaka u sebi.
  5. Polagano izdahni kroz usta na način da osjetiš kako se trbuh opušta i umanjuje, pri čemu ruka na prsima i dalje ne mijenja položaj.
  6. Ponovi ovu vježbu nekoliko puta.
 
 
Poveznice:
Povratak na sve članke
 
 
Odgoda susreta

Zbog pandemije koronavirusa COVID-19, svi planirani susreti odgađaju se do daljnjega.

Izdavaštvo

Posvećeni život
Posvećeni život
Cor orans
Cor orans
Nedjelja Dobroga Pastira 2020.
Nedjelja Dobroga Pastira 2020.
Vijesti
Vijesti
Zlatni jubilej naše Konferencije
Zlatni jubilej naše Konferencije
“Njihovo je kraljevstvo nebesko” (radni listovi)
“Njihovo je kraljevstvo nebesko” (radni listovi)

Linkovi