Redovništvo u Hrvatskoj

 
English

Redovništvo u Hrvatskoj

Redovništvo u Hrvatskoj

Redovništvo (monaštvo) se u Hrvatskoj pojavilo s dolaskom kršćanstva među Hrvate. Prvi su stigli benediktinci koje u doba hrvatskih narodnih knezova i kraljeva nalazimo širom Hrvatskog primorja i po otocima. Vrlo su zaslužni za unapređenje duhovnoga i kulturnog života u Hrvatskoj. Stariji redovi (benediktinci i pavlini) danas u Hrvatskoj imaju mali broj članova.

Najbrojniji redovnici u Hrvatskoj su franjevci, potom ih po broju članova slijede isusovci, dominikanci i karmelićani, a od tzv. “novih instituta” salezijanci.

Franjevci osnivaju svoje samostane po Hrvatskoj još za života sv. Franje (početkom XIII. st.). Franjevačka obitelj dijeli se na četiri ogranka: mala braća ili franjevci opservanti (OFM), franjevci konventualci (OFMConv), franjevci kapucini (OFMCap) i samostanski franjevci trećoreci (TOR). Mala braća u Hrvatskoj imaju tri provincije - sa sjedištem u Zagrebu (15 samostana), Splitu (13 samostana) i Zadru (5 samostana). Franjevci konventualci u Hrvatskoj imaju jednu provinciju, sa sjedištem u Zagrebu, i 12 samostana širom Hrvatske; franjevci kapucini imaju jednu provinciju s 10 samostana, franjevci trećoreci također jednu, sa sjedištem u Zagrebu, s 14 samostana.

Isusovci su još za vrijeme života sv. Ignacija dospjeli u Hrvatsku. Godine 1552. nastoji ih dobiti Dubrovnik te ih dobiva već 1559. kada dolaze i u Zadar. Vrlo su zaslužni za osnivanje škola i za izdavačku djelatnost te za osnivanje popularnih kongregacija i bratovština u Hrvatskoj. Zasebna Hrvatska misija Družbe Isusove postoji od 1909, a samostalna viceprovincija od 1963. Žive u dvanaest kuća u Hrvatskoj.

Karmelićanska provincija osnovana je u Hrvatskoj 1969. godine. Imaju nekoliko samostana.

Salezijanci su u Hrvatsku došli 1922. godine. 1972. osnivaju nezavisnu “Provinciju sv. Ivana Bosca”, sa sjedištem u Zagrebu. Bave se najviše pastoralom mladih.

Prema uputama i prijedlozima II. vatikanskog sabora, muške redovničke ustanove osnivaju 1968. Vijeće viših redovničkih poglavara u Jugoslaviji. Godine 1977. to vijeće mijenja naziv u Konferenciju viših redovničkih poglavara. Nakon raspada Jugoslavije, Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života odobrila je 1994. godine promijenjene Statute Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara koji su zajednički za Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. Odnedavno redovnice i redovnici iz BiH su odijeljeni od hrvatskog redovništva te imaju svoju zasebnu Uniju viših redovničkih poglavara i poglavarica.

Prethodni članak:
Početci Konferencije
Povratak na sve članke
 
 
Škola za novakinje - Ljetni semestar akad. god. 2017./2018
  • 20. veljače 2018. - početak ljetnog semestra Škole za novakinje
Dani otvorenih vrata u samostanu Klanjateljica Krvi Kristove u Ivancu
  • od 23. do 25. veljače 2018. Ivanečki Vrhovec 36a
Seminari za sestre na Krku

Termini seminara:

  • 26. veljače - 1. ožujka 2018. (za više poglavarice)
  • 12. – 15. ožujka 2018. (za sestre)
  • 14. – 17. svibnja 2018. (za sestre)
Stručni skup za odgojitelje u katoličkim vrtićima
  • 2. i 3. ožujka 2018. u prostorijama Dječjeg vrtića "Sv. Josip", Granešina 7. Zagreb
Korizmena duhovna obnova za mlade u samostanu Klanjateljica Krvi Kristove

3. ožujka 2018. u 10:30 u samostanu Klanjateljica Krvi Kristove u Zagrebu, Miramarska cesta 100

47. vijećanje redovničkih odgojitelja
  • od 9. do 11. ožujka 2018. u samostanu službenica Milosrđa na Kamenu u Splitu (Sv. Mihovila 43)

Izdavaštvo

Vijesti
Vijesti
Za novo vino nove mješine
Za novo vino nove mješine
Naviještajte
Naviještajte
Posvećeni život
Posvećeni život
Apostolska konstitucija VULTUM DEI QUAERERE o ženskom kontemplativnom životu
Apostolska konstitucija VULTUM DEI QUAERERE o ženskom kontemplativnom životu
Vijesti
Vijesti

Linkovi